U telefonskom razgovoru u ponedjeljak američki predsjednik Donald Trump rekao je europskim čelnicima da ruski predsjednik Vladimir Putin nije spreman okončati rat u Ukrajini jer smatra da pobjeđuje, tvrde tri osobe upoznate s razgovorom. To je bila potvrda onoga što su europski čelnici dugo vjerovali o Putinu, ali bilo je to prvi put da to čuju od Trumpa.
Također je bilo u suprotnosti s onim što je Trump često javno govorio, da vjeruje kako Putin iskreno želi mir. Bijela kuća odbila je komentirati i uputila na Trumpovu objavu na društvenim mrežama u ponedjeljak o njegovu razgovoru s Putinom: "Ton i duh razgovora bili su izvrsni. Da nije bilo tako, sada bih to rekao."
Iako se čini da je Trump prihvatio ideju da Putin nije spreman za mir, to ga nije navelo da učini ono što europski čelnici i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrde da bi trebao učiniti: pojačati napore u borbi protiv Rusije, piše The Wall Street Journal.
Trump najavio sankcije, pa dan kasnije odustao
Trump je prethodno u nedjelju razgovarao s europskim čelnicima, dan prije svog dvosatnog razgovora s Putinom. Tada je naznačio da bi mogao uvesti sankcije ako Putin odbije prekid vatre, prema osobama upoznatima s razgovorom. Do ponedjeljka je opet promijenio stav. Nije bio spreman to učiniti. Trump je rekao da želi brzo pokrenuti razgovore niže razine između Rusije i Ukrajine u Vatikanu.
Razgovoru u ponedjeljak nazočili su Zelenski, francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz, talijanska premijerka Giorgia Meloni i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Djelomično je to bila kulminacija europske diplomatske ofenzive koja je započela otprilike deset dana ranije, s ciljem da se Trumpa potakne na vršenje pritiska na Putina. Iako napori na kraju nisu uspjeli navesti Trumpa da to učini putem dodatnih sankcija, Europljani su ipak uvidjeli određenu korist od ishoda.
Proces je pomogao svima, uključujući Trumpa, razjasniti što Putin misli: on nije voljan zaustaviti rat u ovoj fazi. A Europljanima je to dodatno ukazalo da je sada uglavnom na njima da podupiru Ukrajinu. Europljani ne vjeruju da će Trumpova administracija zaustaviti američki izvoz oružja sve dok Europa ili Ukrajina za to plaćaju, rekli su izvori.
"Ovo nije moj rat", rekao je Trump novinarima u ponedjeljak nakon razgovora s Putinom. "Upleli smo se u nešto u što nismo trebali biti uključeni."
Trumpu se ne sviđa riječ "bezuvjetni"
Trump je u nedjeljnom razgovoru s europskim čelnicima, među kojima su bili Macron, Merz, Meloni i britanski premijer Keir Starmer, nagovijestio da će poslati državnog tajnika Marca Rubija i posebnog izaslanika Keitha Kellogga na pregovore koji se očekuju u Vatikanu.
U ponedjeljak je, prema jednoj od osoba upoznatih s razgovorom, Trump djelovao neodlučno u vezi s američkom ulogom. Neki od Europljana na ponedjeljkom pozivu inzistirali su da ishod bilo kakvih razgovora u Vatikanu mora biti bezuvjetni prekid vatre. No Trump je opet oklijevao rekavši da mu se ne sviđa izraz "bezuvjetni".
Rekao je da nikad nije koristio taj izraz, iako ga je upotrijebio kada je 8. svibnja na svojoj platformi Truth Social pozvao na 30-dnevni prekid vatre. Europljani su na kraju pristali odustati od inzistiranja na tom pridjevu.
Europska diplomatska ofenziva usmjerena na to da Trump izvrši pritisak na Rusiju pojačala se kada je Merz, konzervativni njemački kancelar, stupio na dužnost početkom svibnja. Merz je bio znatno spremniji suočiti se s Putinom od svog lijevo orijentiranog prethodnika Olafa Scholza.
Razotkrivena Putinova nespremnost da okonča rat
Još važnije, Merzova je koalicija pomogla izmijeniti njemački ustav kako bi zemlji omogućila znatno veću fleksibilnost u zaduživanju za vojnu potrošnju i pomoć Ukrajini. Dana 10. svibnja Merz, Macron, Starmer i poljski premijer Donald Tusk nenajavljeno su posjetili Zelenskog u Kijevu. Pritiskali su ga da pristane na ono što Trump želi, kako bi razotkrili Putinovu nespremnost da okonča rat.
Zatim su s Macronova mobitela nazvali Trumpa iz službene rezidencije Zelenskog, rekavši mu da su Europa i Ukrajina u potpunosti stale iza njegova poziva na 30-dnevni prekid vatre. Europljani su javno zaprijetili novim sankcijama protiv Putina ako ne prihvati prekid vatre.
Putin je na pojačani pritisak iz Europe i Washingtona odgovorio prijedlogom za prve izravne pregovore s Ukrajinom u tri godine. Trump je prihvatio tu ponudu, čak u jednom trenutku predloživši da bi mogao otići u Tursku i pridružiti se razgovorima.
Ruski zahtjevi nisu prihvatljivi Ukrajini
Sastanak se održao u Istanbulu u roku od nekoliko dana, ali Putin nije sudjelovao. Poslao je predstavnike niže razine koji su ponovili zahtjeve koje Ukrajina smatra neprihvatljivima. Nakon što se Putin nije pojavio u Istanbulu, Europljani su ponovno pritisnuli Trumpa da razmotri jači pritisak na ruskog vođu.
Odobrili su umjerene nove sankcije protiv Rusije, ali nastavljaju raditi na jačem paketu mjera. Trump je najavio da je dogovorio poziv s Putinom, rekavši da se izgledi za mir mogu unaprijediti samo ako američki i ruski čelnik razgovaraju.
Kad je Trump u nedjelju razgovarao s europskim čelnicima, prije tog poziva s Putinom, naznačio je da bi SAD mogao pristupiti Europi u sankcioniranju ruskog izvoza energije i bankovnih transakcija. Senator Lindsey Graham, blizak Trumpov saveznik, izjavio je u srijedu da je prikupio 81 supotpisnika za zakon kojim bi se znatno pooštrile energetske i druge sankcije protiv Moskve.
Taj nedjeljni poziv uključivao je neke od Trumpovih karakterističnih neformalnih izjava, kombinaciju pohvala i kritika europskim čelnicima. Pohvalio je Merza zbog njegova lijepog engleskog. "Još mi se više sviđa s tvojim njemačkim naglaskom", rekao je Trump, prema osobi prisutnoj na pozivu.
"Ne možeš vrijeđati naše nacije, Donalde"
U jednom je trenutku skrenuo s teme i oštro kritizirao europske migracijske politike. Trump je rekao da nekontrolirana migracija dovodi njihove zemlje na "rub kolapsa". Macron, koji ima najduži odnos s Trumpom, zamolio ga je da prestane. "Ne možeš vrijeđati naše nacije, Donalde", rekao je Macron, prema istoj osobi.
Ipak, ton je općenito bio pozitivan, rekli su upućeni u razgovor. Neki su stekli dojam da bi Trump doista mogao podržati nove sankcije ako Putin ne pristane na prekid vatre. No ta su se nadanja raspršila dan kasnije. Očekuje se da će razgovori u Vatikanu započeti sredinom lipnja.
Također je bilo u suprotnosti s onim što je Trump često javno govorio, da vjeruje kako Putin iskreno želi mir. Bijela kuća odbila je komentirati i uputila na Trumpovu objavu na društvenim mrežama u ponedjeljak o njegovu razgovoru s Putinom: "Ton i duh razgovora bili su izvrsni. Da nije bilo tako, sada bih to rekao."
Iako se čini da je Trump prihvatio ideju da Putin nije spreman za mir, to ga nije navelo da učini ono što europski čelnici i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrde da bi trebao učiniti: pojačati napore u borbi protiv Rusije, piše The Wall Street Journal.
Trump najavio sankcije, pa dan kasnije odustao
Trump je prethodno u nedjelju razgovarao s europskim čelnicima, dan prije svog dvosatnog razgovora s Putinom. Tada je naznačio da bi mogao uvesti sankcije ako Putin odbije prekid vatre, prema osobama upoznatima s razgovorom. Do ponedjeljka je opet promijenio stav. Nije bio spreman to učiniti. Trump je rekao da želi brzo pokrenuti razgovore niže razine između Rusije i Ukrajine u Vatikanu.
Razgovoru u ponedjeljak nazočili su Zelenski, francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz, talijanska premijerka Giorgia Meloni i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Djelomično je to bila kulminacija europske diplomatske ofenzive koja je započela otprilike deset dana ranije, s ciljem da se Trumpa potakne na vršenje pritiska na Putina. Iako napori na kraju nisu uspjeli navesti Trumpa da to učini putem dodatnih sankcija, Europljani su ipak uvidjeli određenu korist od ishoda.
Proces je pomogao svima, uključujući Trumpa, razjasniti što Putin misli: on nije voljan zaustaviti rat u ovoj fazi. A Europljanima je to dodatno ukazalo da je sada uglavnom na njima da podupiru Ukrajinu. Europljani ne vjeruju da će Trumpova administracija zaustaviti američki izvoz oružja sve dok Europa ili Ukrajina za to plaćaju, rekli su izvori.
"Ovo nije moj rat", rekao je Trump novinarima u ponedjeljak nakon razgovora s Putinom. "Upleli smo se u nešto u što nismo trebali biti uključeni."
Trumpu se ne sviđa riječ "bezuvjetni"
Trump je u nedjeljnom razgovoru s europskim čelnicima, među kojima su bili Macron, Merz, Meloni i britanski premijer Keir Starmer, nagovijestio da će poslati državnog tajnika Marca Rubija i posebnog izaslanika Keitha Kellogga na pregovore koji se očekuju u Vatikanu.
U ponedjeljak je, prema jednoj od osoba upoznatih s razgovorom, Trump djelovao neodlučno u vezi s američkom ulogom. Neki od Europljana na ponedjeljkom pozivu inzistirali su da ishod bilo kakvih razgovora u Vatikanu mora biti bezuvjetni prekid vatre. No Trump je opet oklijevao rekavši da mu se ne sviđa izraz "bezuvjetni".
Rekao je da nikad nije koristio taj izraz, iako ga je upotrijebio kada je 8. svibnja na svojoj platformi Truth Social pozvao na 30-dnevni prekid vatre. Europljani su na kraju pristali odustati od inzistiranja na tom pridjevu.
Europska diplomatska ofenziva usmjerena na to da Trump izvrši pritisak na Rusiju pojačala se kada je Merz, konzervativni njemački kancelar, stupio na dužnost početkom svibnja. Merz je bio znatno spremniji suočiti se s Putinom od svog lijevo orijentiranog prethodnika Olafa Scholza.
Razotkrivena Putinova nespremnost da okonča rat
Još važnije, Merzova je koalicija pomogla izmijeniti njemački ustav kako bi zemlji omogućila znatno veću fleksibilnost u zaduživanju za vojnu potrošnju i pomoć Ukrajini. Dana 10. svibnja Merz, Macron, Starmer i poljski premijer Donald Tusk nenajavljeno su posjetili Zelenskog u Kijevu. Pritiskali su ga da pristane na ono što Trump želi, kako bi razotkrili Putinovu nespremnost da okonča rat.
Zatim su s Macronova mobitela nazvali Trumpa iz službene rezidencije Zelenskog, rekavši mu da su Europa i Ukrajina u potpunosti stale iza njegova poziva na 30-dnevni prekid vatre. Europljani su javno zaprijetili novim sankcijama protiv Putina ako ne prihvati prekid vatre.
Putin je na pojačani pritisak iz Europe i Washingtona odgovorio prijedlogom za prve izravne pregovore s Ukrajinom u tri godine. Trump je prihvatio tu ponudu, čak u jednom trenutku predloživši da bi mogao otići u Tursku i pridružiti se razgovorima.
Ruski zahtjevi nisu prihvatljivi Ukrajini
Sastanak se održao u Istanbulu u roku od nekoliko dana, ali Putin nije sudjelovao. Poslao je predstavnike niže razine koji su ponovili zahtjeve koje Ukrajina smatra neprihvatljivima. Nakon što se Putin nije pojavio u Istanbulu, Europljani su ponovno pritisnuli Trumpa da razmotri jači pritisak na ruskog vođu.
Odobrili su umjerene nove sankcije protiv Rusije, ali nastavljaju raditi na jačem paketu mjera. Trump je najavio da je dogovorio poziv s Putinom, rekavši da se izgledi za mir mogu unaprijediti samo ako američki i ruski čelnik razgovaraju.
Kad je Trump u nedjelju razgovarao s europskim čelnicima, prije tog poziva s Putinom, naznačio je da bi SAD mogao pristupiti Europi u sankcioniranju ruskog izvoza energije i bankovnih transakcija. Senator Lindsey Graham, blizak Trumpov saveznik, izjavio je u srijedu da je prikupio 81 supotpisnika za zakon kojim bi se znatno pooštrile energetske i druge sankcije protiv Moskve.
Taj nedjeljni poziv uključivao je neke od Trumpovih karakterističnih neformalnih izjava, kombinaciju pohvala i kritika europskim čelnicima. Pohvalio je Merza zbog njegova lijepog engleskog. "Još mi se više sviđa s tvojim njemačkim naglaskom", rekao je Trump, prema osobi prisutnoj na pozivu.
"Ne možeš vrijeđati naše nacije, Donalde"
U jednom je trenutku skrenuo s teme i oštro kritizirao europske migracijske politike. Trump je rekao da nekontrolirana migracija dovodi njihove zemlje na "rub kolapsa". Macron, koji ima najduži odnos s Trumpom, zamolio ga je da prestane. "Ne možeš vrijeđati naše nacije, Donalde", rekao je Macron, prema istoj osobi.
Ipak, ton je općenito bio pozitivan, rekli su upućeni u razgovor. Neki su stekli dojam da bi Trump doista mogao podržati nove sankcije ako Putin ne pristane na prekid vatre. No ta su se nadanja raspršila dan kasnije. Očekuje se da će razgovori u Vatikanu započeti sredinom lipnja.
