Korištenje interneta među mladima u BiH počelo je poprimati ozbiljne razmjere. Udruga “Obiteljsko savjetovalište” uradila je analizu u kojoj se otkrivaju podaci kako je 22,6 posto osnovnoškolaca ovisno o internetu te 21 posto srednjoškolaca, prenosi Večernji list.
Mogući problemi
Čak je 31,3 posto mladih zaokupljeno internetom, a 36,3 posto ne može prekinuti, smanjiti ili kontrolirati vrijeme provedeno na njemu. Dulje od planiranoga na internetu ostaje 73,1 posto korisnika. - Analizirajući odgovore na pojedinačna pitanja, koja se odnose na znakove ovisnosti o internetu, možemo primijetiti kako 73,1% učenika koristi internet dulje nego što su planirali, što je vrlo zabrinjavajuće s obzirom na to da je dulje vrijeme njegova korištenja jedan od kriterija prema kojima se može prepoznati ovisnost o internetu, stoji u analizi. Posebna opasnost kod ovisnosti o internetu je neprepoznavanje njezinih znakova i nepravodobno reagiranje. - Ovisnost o internetu kod djece može utjecati na nedovoljnu socijaliziranost i razvijanje socijalnih vještina. Takvo dijete bit će uskraćeno za dragocjena iskustva druženja s vršnjacima.
Predugim boravkom u virtualnom svijetu dijete će postati otuđeno od realnog svijeta i ljudi, uslijed čega će njegova prirodna potreba za pripadanjem biti nezadovoljena i zadovoljenje te potrebe može potražiti kod prijatelja na društvenim mrežama. Međutim, virtualni kontakti najčešće su površni i obično se stvari u realnom životu razlikuju od onih kakvima ih mi zamišljamo, pa su tako i virtualni prijatelji drukčiji od onog što predstavljaju u stvarnom životu. S obzirom na to da društvene mreže omogućavaju predstavljanje osoba onakvim kakvim žele da ih drugi vide, to utječe i na razvoj slike o sebi jer psihološki portret samoga sebe utemeljen je djelomično na onome što netko misli o tome kako ga vide drugi. Takav pojedinac imat će iskrivljenu sliku o sebi, ističe se u analizi.
Dijete će biti u sukobu s okolinom, s obzirom na to da provodeći previše vremena na internetu zanemaruje obveze i ne uspijeva udovoljiti očekivanjima i zahtjevima koje mu okolina postavlja, a za koje ono vjerojatno neće imati ni zanimanja ni sklonosti kako bi ih ispunilo. Ono što je također zabrinjavajuće jest da se 59 posto osnovnoškolaca i 77,5 posto srednjoškolaca susretalo ili se još susreće s pornografskim sadržajem.
Druge aktivnosti
''Pretjerano korištenje interneta kod djece može izazvati poteškoće u fizičkom i psihičkom zdravlju, kao i probleme u socijalnom funkcioniranju. Nužno je provesti aktivnosti u školi u cilju osvještavanja djece i roditelja o problemu ovisnosti o internetu, ali i aktivnosti koje će poticati promjene navika u korištenju interneta. Ovisnost o internetu u znatnoj je mjeri povezana i s doživljajem nasilja i izlaganjem pornografskim sadržajima. Iz svega se može zaključiti da je smanjenjem broja sati provedenih koristeći internet i odvojenošću od njega moguće smanjiti opasnost od pojave ovisnosti. Bilo bi poželjno da vrijeme koje djeca i mladi u velikoj mjeri, a često i beskorisno, provode na internetu, zamijene druženjem, razgovorom s prijateljima i obitelji, uključivanjem u različite sportske i kulturne aktivnosti i tako pozitivno utječu na mnoge aspekte svog života, koji mogu biti ugroženi negativnim stranama korištenja interneta'', stoji u zaključku udruge “Obiteljsko savjetovalište” koja je provela istraživanje i donijela detaljnu analizu.
Mogući problemi
Čak je 31,3 posto mladih zaokupljeno internetom, a 36,3 posto ne može prekinuti, smanjiti ili kontrolirati vrijeme provedeno na njemu. Dulje od planiranoga na internetu ostaje 73,1 posto korisnika. - Analizirajući odgovore na pojedinačna pitanja, koja se odnose na znakove ovisnosti o internetu, možemo primijetiti kako 73,1% učenika koristi internet dulje nego što su planirali, što je vrlo zabrinjavajuće s obzirom na to da je dulje vrijeme njegova korištenja jedan od kriterija prema kojima se može prepoznati ovisnost o internetu, stoji u analizi. Posebna opasnost kod ovisnosti o internetu je neprepoznavanje njezinih znakova i nepravodobno reagiranje. - Ovisnost o internetu kod djece može utjecati na nedovoljnu socijaliziranost i razvijanje socijalnih vještina. Takvo dijete bit će uskraćeno za dragocjena iskustva druženja s vršnjacima.
Predugim boravkom u virtualnom svijetu dijete će postati otuđeno od realnog svijeta i ljudi, uslijed čega će njegova prirodna potreba za pripadanjem biti nezadovoljena i zadovoljenje te potrebe može potražiti kod prijatelja na društvenim mrežama. Međutim, virtualni kontakti najčešće su površni i obično se stvari u realnom životu razlikuju od onih kakvima ih mi zamišljamo, pa su tako i virtualni prijatelji drukčiji od onog što predstavljaju u stvarnom životu. S obzirom na to da društvene mreže omogućavaju predstavljanje osoba onakvim kakvim žele da ih drugi vide, to utječe i na razvoj slike o sebi jer psihološki portret samoga sebe utemeljen je djelomično na onome što netko misli o tome kako ga vide drugi. Takav pojedinac imat će iskrivljenu sliku o sebi, ističe se u analizi.
Dijete će biti u sukobu s okolinom, s obzirom na to da provodeći previše vremena na internetu zanemaruje obveze i ne uspijeva udovoljiti očekivanjima i zahtjevima koje mu okolina postavlja, a za koje ono vjerojatno neće imati ni zanimanja ni sklonosti kako bi ih ispunilo. Ono što je također zabrinjavajuće jest da se 59 posto osnovnoškolaca i 77,5 posto srednjoškolaca susretalo ili se još susreće s pornografskim sadržajem.
Druge aktivnosti
''Pretjerano korištenje interneta kod djece može izazvati poteškoće u fizičkom i psihičkom zdravlju, kao i probleme u socijalnom funkcioniranju. Nužno je provesti aktivnosti u školi u cilju osvještavanja djece i roditelja o problemu ovisnosti o internetu, ali i aktivnosti koje će poticati promjene navika u korištenju interneta. Ovisnost o internetu u znatnoj je mjeri povezana i s doživljajem nasilja i izlaganjem pornografskim sadržajima. Iz svega se može zaključiti da je smanjenjem broja sati provedenih koristeći internet i odvojenošću od njega moguće smanjiti opasnost od pojave ovisnosti. Bilo bi poželjno da vrijeme koje djeca i mladi u velikoj mjeri, a često i beskorisno, provode na internetu, zamijene druženjem, razgovorom s prijateljima i obitelji, uključivanjem u različite sportske i kulturne aktivnosti i tako pozitivno utječu na mnoge aspekte svog života, koji mogu biti ugroženi negativnim stranama korištenja interneta'', stoji u zaključku udruge “Obiteljsko savjetovalište” koja je provela istraživanje i donijela detaljnu analizu.
