Općina Novi Grad Sarajevo spada među najaktivnije lokalne zajednice u Bosni i Hercegovini kada je riječ o programima zapošljavanja. U ovoj godini za zapošljavanje pripravnika, te zapošljavanje putem prekvalifikacije i dokvalifikacije nezaposlenih soba za deficitarna zanimanja, iz općinskog proračuna bit će izdvojeno oko pola milijuna maraka, prenosi Faktor.
Radi se o jednoj od mjera poticaja razvoju gospodarstva i zapošljavanja koju ova lokalna zajednica provodi četvrtu godinu, a projekat će biti realiziran u suradnji sa Službom za zapošljavanje Županije Sarajevo. Također, projekat Općine Novi Grad "Nove strategije zapošljavanja na lokalnom nivou" vrijedan blizu 187.000 eura, koji će se realizirati s ciljem povećanja mogućnosti održivog zapošljavanja na području općine, prije nekoliko dana odabran je za financiranje od Europske unije. Ova sarajevska općina sufinancira i zapošljavanje pripravnika sa Biroa za zapošljavanje.
Poticaji za zapošljavanje
Svi navedeni projekti, uz ostale mjere poticaja zapošljavanja, doprinijeli su da Općina Novi Grad bude prva po broju novozaposlenih u 2016. godini. Naime, u prošloj godini na području ove općine zaposleno je 1.130 građana. Na drugom mjestu po broju novozaposlenih je Mostar, gdje je posao u 2016. pronašlo 979 osoba.
Među prvih pet općina po broju novozaposlenih u Federaciji BiH su i Tešanj (844), Tuzla (813) i Ilidža (678). Slijede Travnik sa 573 novozaposlenih u protekloj godini, Zenica sa 516, Gradačac sa 495, te Vogošća-Sarajevo sa 486 i Gračanica sa 482 novozaposlenih.
U periodu između prosinca 2015. do prosinca 2016. godine u deset županija u Federaciji zabilježen je porast broja novozaposlenih za 3,75%. Ukupan broj novozaposlenih u svim županijama iznosio je 18.224. Promatrano prema gradovima, najveći rast broja zaposlenih bilježe Sarajevo, Tuzla, Tešanj, Zenica i Travnik.
Inicijative za zapošljavanje koje dolaze od lokalnih zajednica na području cijele BiH sve su brojnije. Jedan od primjera za to je i Općina Teslić, koja će potencijalnim investitorima ponuditi zemljište ispod tržišne cijene, ili čak besplatno, u industrijskoj zoni. U Tesliću se nadaju kako će na ovaj način omogućiti otvaranje novih radnih mjesta.
Rast broja zaposlenih značajno je determiniran obimom investicija i trgovine, odnosno industrijske proizvodnje. Bitno je napomenuti da najveći broj zaposlenih u BiH radi u djelatnostima prerađivačke industrije i trgovine na veliko i malo. O tome govore i podaci o broju zaposlenih iz posljednja četiri mjeseca, navode u Direkciji za ekonomsko planiranje BiH.
''Promatrajući podatke o broju zaposlenih prema područjima djelatnosti, primjetno je da je broj zaposlenih u siječnju 2017. godine (u odnosu na prosinac) najviše uvećan u područjima djelatnosti prerađivačke industrije, pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane, trgovine na veliko i malo, popravke motornih vozila i motocikala i ostalih uslužnih djelatnosti. Time su događanja u spomenutim djelatnostima imala najznačajniji doprinos povećanju broja zaposlenih u prmatranom periodu'', kažu za Faktor u Direkciji za ekonomsko planiranje.
Pojednostaviti procedure za firme
Unapređenje poslovne klime jedan je od deklariranih prioriteta ekonomske politike za Bosnu i Hercegovinu i obaveza preuzetih iz mape puta ka Europskom partnerstvu i Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Za gospodarske subjekte je važno da okruženje u kojem posluju bude uređeno. Manje administrativne prepreke, odgovarajuća zakonska regulativa, adekvatna radna snaga i izvori financiranja osnovni su preduvjeti za povoljnu poslovnu klimu.
U protekle dvije godine u BiH je donesen niz mjera i zakona kako bi se olakšalo zapošljavanje i potencijalne investicije, a jedan od najvažnijih dokumenata u tom smislu je Reformska agenda koju je Vijeće ministara usvojilo 2015. godine.
''Brojne i dugotrajne procedure za osnivanje poduzeća negativno utiču na rast proizvodnje i ne doprinose razvoju poslovne inicijative. Pozitivan pomak u broju novoosnovanih firmi u BiH svakako bi značio da je set mjera i zakona koji su usvojeni u prethodnom periodu počeli da daju rezultate'', zaključuju u Direkciji za ekonomsko planiranje BiH.
Radi se o jednoj od mjera poticaja razvoju gospodarstva i zapošljavanja koju ova lokalna zajednica provodi četvrtu godinu, a projekat će biti realiziran u suradnji sa Službom za zapošljavanje Županije Sarajevo. Također, projekat Općine Novi Grad "Nove strategije zapošljavanja na lokalnom nivou" vrijedan blizu 187.000 eura, koji će se realizirati s ciljem povećanja mogućnosti održivog zapošljavanja na području općine, prije nekoliko dana odabran je za financiranje od Europske unije. Ova sarajevska općina sufinancira i zapošljavanje pripravnika sa Biroa za zapošljavanje.
Poticaji za zapošljavanje
Svi navedeni projekti, uz ostale mjere poticaja zapošljavanja, doprinijeli su da Općina Novi Grad bude prva po broju novozaposlenih u 2016. godini. Naime, u prošloj godini na području ove općine zaposleno je 1.130 građana. Na drugom mjestu po broju novozaposlenih je Mostar, gdje je posao u 2016. pronašlo 979 osoba.
Među prvih pet općina po broju novozaposlenih u Federaciji BiH su i Tešanj (844), Tuzla (813) i Ilidža (678). Slijede Travnik sa 573 novozaposlenih u protekloj godini, Zenica sa 516, Gradačac sa 495, te Vogošća-Sarajevo sa 486 i Gračanica sa 482 novozaposlenih.
U periodu između prosinca 2015. do prosinca 2016. godine u deset županija u Federaciji zabilježen je porast broja novozaposlenih za 3,75%. Ukupan broj novozaposlenih u svim županijama iznosio je 18.224. Promatrano prema gradovima, najveći rast broja zaposlenih bilježe Sarajevo, Tuzla, Tešanj, Zenica i Travnik.
Inicijative za zapošljavanje koje dolaze od lokalnih zajednica na području cijele BiH sve su brojnije. Jedan od primjera za to je i Općina Teslić, koja će potencijalnim investitorima ponuditi zemljište ispod tržišne cijene, ili čak besplatno, u industrijskoj zoni. U Tesliću se nadaju kako će na ovaj način omogućiti otvaranje novih radnih mjesta.
Rast broja zaposlenih značajno je determiniran obimom investicija i trgovine, odnosno industrijske proizvodnje. Bitno je napomenuti da najveći broj zaposlenih u BiH radi u djelatnostima prerađivačke industrije i trgovine na veliko i malo. O tome govore i podaci o broju zaposlenih iz posljednja četiri mjeseca, navode u Direkciji za ekonomsko planiranje BiH.
''Promatrajući podatke o broju zaposlenih prema područjima djelatnosti, primjetno je da je broj zaposlenih u siječnju 2017. godine (u odnosu na prosinac) najviše uvećan u područjima djelatnosti prerađivačke industrije, pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane, trgovine na veliko i malo, popravke motornih vozila i motocikala i ostalih uslužnih djelatnosti. Time su događanja u spomenutim djelatnostima imala najznačajniji doprinos povećanju broja zaposlenih u prmatranom periodu'', kažu za Faktor u Direkciji za ekonomsko planiranje.
Pojednostaviti procedure za firme
Unapređenje poslovne klime jedan je od deklariranih prioriteta ekonomske politike za Bosnu i Hercegovinu i obaveza preuzetih iz mape puta ka Europskom partnerstvu i Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Za gospodarske subjekte je važno da okruženje u kojem posluju bude uređeno. Manje administrativne prepreke, odgovarajuća zakonska regulativa, adekvatna radna snaga i izvori financiranja osnovni su preduvjeti za povoljnu poslovnu klimu.
U protekle dvije godine u BiH je donesen niz mjera i zakona kako bi se olakšalo zapošljavanje i potencijalne investicije, a jedan od najvažnijih dokumenata u tom smislu je Reformska agenda koju je Vijeće ministara usvojilo 2015. godine.
''Brojne i dugotrajne procedure za osnivanje poduzeća negativno utiču na rast proizvodnje i ne doprinose razvoju poslovne inicijative. Pozitivan pomak u broju novoosnovanih firmi u BiH svakako bi značio da je set mjera i zakona koji su usvojeni u prethodnom periodu počeli da daju rezultate'', zaključuju u Direkciji za ekonomsko planiranje BiH.
