“Zbog slabih vodećih pokazatelja i nastavka sukoba između Rusije i Ukrajine od posljednjih predviđanja u lipnju morali smo značajno smanjiti svoju prognozu ukupnoga gospodarskog rasta u europodručju s 1,2 na 0,8 posto za 2014. godinu i s 2,0 na 1,6 za 2015.
U SAD-u je, naprotiv, za iduće dvije godine uglavnom izvjestan natprosječan rast. Stoga se sasvim razlikuju i kretanja stopa inflacije. Dok se u SAD-u očekuje povećanje stope inflacije sa sadašnjih oko 2 prema 2,5 posto, stopa rasta cijena u europodručju u najvećem će dijelu nadolazeće godine biti ispod 1 posto. Prema takvu scenariju, predviđaju se znatne razlike među pojedinim zemljama, kao što su, primjerice, Njemačka i Austrija“, tim riječima Valentin Hofstätter, voditelj istraživanja tržišta obveznica i valuta Raiffeisen Bank International AG-a (RBI), započinje predstavljanje publikacije o strategiji globalnih tržišta Strategy Global Markets za četvrto tromjesečje.
Premda se od ljeta pojačala, geopolitička je napetost samo djelomice odgovorna za razočaravajuće kretanje gospodarskih pokazatelja u Europi do sada. Prvi i najvažniji je čimbenik nedostatak volje da se poduzmu reforme u nekoliko zemalja, ponajprije u Francuskoj i Italiji, te nesigurnost i veći oprez u predviđanju kretanja poslovanja kompanija, zbog kojih zaostaju kapitalna ulaganja u postrojenja i opremu. “U tome kontekstu valja napomenuti poboljšanje dinamike rasta u najvažnijim izvoznim odredištima europodručja, osobito u SAD-u. Stoga se europodručje može nositi sa sadašnjim padom izvoza u Rusiju zbog gospodarskih sankcija. No, daljnja vojna eskalacija i/ili potpuni trgovinski embargo mogli bi europodručje gurnuti u recesiju”, Hofstätterov je komentar na sukob između Rusije i Ukrajine.
“Premda se početkom godine očekivao snažniji rast u eurozoni, Europska je središnja banka (ESB) svojim izjavama, a potom i najavom mjera popuštanja uspjela dati nužne poticaje. Očekujemo da će ESB i dalje podržavati onakvu likvidnost kakva pogoduje burzama. U SAD-u će, pak, povoljni podaci o gospodarskome rastu dovesti do drukčijih kretanja. Ne očekujemo da bi ESB oslabio lagan pristup likvidnosti, a niti povećao ključne kamatne stope sve do duboko u 2016. godini”, nadalje obrazlaže Hofstätter. Stoga se i dalje predviđa podrška cijenama kratkoročnih euroobveznica, dok bi na one dugoročne mogao nepovoljno utjecati pad cijena na obvezničkim tržištima SAD-a tijekom cijele 2015.
poslovnipuls.hr
U SAD-u je, naprotiv, za iduće dvije godine uglavnom izvjestan natprosječan rast. Stoga se sasvim razlikuju i kretanja stopa inflacije. Dok se u SAD-u očekuje povećanje stope inflacije sa sadašnjih oko 2 prema 2,5 posto, stopa rasta cijena u europodručju u najvećem će dijelu nadolazeće godine biti ispod 1 posto. Prema takvu scenariju, predviđaju se znatne razlike među pojedinim zemljama, kao što su, primjerice, Njemačka i Austrija“, tim riječima Valentin Hofstätter, voditelj istraživanja tržišta obveznica i valuta Raiffeisen Bank International AG-a (RBI), započinje predstavljanje publikacije o strategiji globalnih tržišta Strategy Global Markets za četvrto tromjesečje.
Premda se od ljeta pojačala, geopolitička je napetost samo djelomice odgovorna za razočaravajuće kretanje gospodarskih pokazatelja u Europi do sada. Prvi i najvažniji je čimbenik nedostatak volje da se poduzmu reforme u nekoliko zemalja, ponajprije u Francuskoj i Italiji, te nesigurnost i veći oprez u predviđanju kretanja poslovanja kompanija, zbog kojih zaostaju kapitalna ulaganja u postrojenja i opremu. “U tome kontekstu valja napomenuti poboljšanje dinamike rasta u najvažnijim izvoznim odredištima europodručja, osobito u SAD-u. Stoga se europodručje može nositi sa sadašnjim padom izvoza u Rusiju zbog gospodarskih sankcija. No, daljnja vojna eskalacija i/ili potpuni trgovinski embargo mogli bi europodručje gurnuti u recesiju”, Hofstätterov je komentar na sukob između Rusije i Ukrajine.
“Premda se početkom godine očekivao snažniji rast u eurozoni, Europska je središnja banka (ESB) svojim izjavama, a potom i najavom mjera popuštanja uspjela dati nužne poticaje. Očekujemo da će ESB i dalje podržavati onakvu likvidnost kakva pogoduje burzama. U SAD-u će, pak, povoljni podaci o gospodarskome rastu dovesti do drukčijih kretanja. Ne očekujemo da bi ESB oslabio lagan pristup likvidnosti, a niti povećao ključne kamatne stope sve do duboko u 2016. godini”, nadalje obrazlaže Hofstätter. Stoga se i dalje predviđa podrška cijenama kratkoročnih euroobveznica, dok bi na one dugoročne mogao nepovoljno utjecati pad cijena na obvezničkim tržištima SAD-a tijekom cijele 2015.
poslovnipuls.hr
