U svim strankama uvelike se iza zatvorenih vrata vode razgovori i konzultacije o imenima kandidata, neke su već odredile nositelje kandidatskih lista, ali na županijskim razinama, a sve i dalje kriju svoje glavne adute – kandidate za članove Predsjedništva BiH. Na ovim izborima posebno će biti zanimljiva utrka za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda. Ovo i zbog toga što je bošnjački član Predsjedništva BiH na neki način ujedno i lider Bošnjaka, odnosno prvi u Bošnjaka.
Ispitivanje terena
U SDA, najjačoj bošnjačkoj stranci, ima najmanje nepoznanica – izvjesno je da će kandidat za člana Predsjedništva BiH biti Bakir Izetbegović. On je na izborima 2010. pobijedio sa 162.831 glasom, a u međuvremenu je u stranačkoj hijerarhiji napredovao i izabran je za zamjenika predsjednika SDA.
To mu u startu listopadske utrke daje određenu prednost. Predsjednik Sulejman Tihić zbog bolesti već duže je odsutan iz svakodnevnog rukovođenja strankom, pa je Izetbegović preuzeo i političko i operativno upravljanje SDA, a sam kaže da sve radi u konzultaciji s Tihićem naglašavajući da “nikada ništa ne bih uradio bez dogovora i suglasnosti predsjednika Tihića”.
Pravu gužvu izazvao je Mustafa Cerić, bivši reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH. Sam je potvrdio da razmišlja o kandidaturi za člana Predsjedništva BiH i da njegov specijalni tim analizira i sa svih strana detaljno ispituje realnost njegovog ulaska u političku arenu pa će, nakon što se to završi, donijeti konačnu odluku. Bliski Ceriću kažu da je on već donio odluku, ali da vješto i namjerno u ovoj fazi lansira priču kako još razmišlja pripremajući teren za kandidaturu.
Jasno je da će iza nje stajati Svjetski bošnjački kongres i Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti, tvrtke koje je on s muftijom sandžačkim Muamerom Zukorlićem osnovao nakon što je otišao s položaja reisa, a hoće li iza njegove kandidature stati, makar i formalno, neka politička stranka, još nije poznato. U vrhu Islamske zajednice, gdje Cerić, kako se priča, ima pristaša i gdje je za vrijeme reisovanja razvio vlastitu infrastrukturu, mogućnost kandidature izazvala je brojne polemike koje u punoj mjeri baš i ne dolaze do javnosti. Jedino je ugledni i utjecajni profesor Mustafa Spahić Mujke javno kazao da je “svaki onaj tko Cerića nagovara na politički angažman Cerićev dušmanin na obadva svijeta”. Poznato je da je Spahić godinama bio žestok kritičar bivšeg reisa, a ova izjava odmah je izazvala i protustranu – proturena je priča da je Spahić ovim stao na stranu Izetbegovića.
Kako doznajemo, rađena su i neke interna ispitivanja javnog mnijenja čiji rezultati pokazuju da Cerić ne može pobijediti Izetbegovića i sada se oni pomno analiziraju. Ne treba zaboraviti da je Cerić svojevremeno podržavao SDA, potom se okrenuo Stranci za BiH i Harisu Silajdžiću, a na prošlim izborima bio je za Fahrudina Radončića i njegov SBB s kojim je kasnije ušao u neke osobne sukobe. Dobro upućeni kažu da nije realno da aktualni reis Husein Kavazović podrži Cerićevu kandidaturu, nego će stati iza Izetbegovića.
To sve ne znači da će u utrci za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda biti samo Bakir Izetbegović i Mustafa Cerić.
Dvostruka bitka
Stranka za BiH nakon teškog poraza na izborima 2010. pokušava se vratiti na političku scenu, teško joj to ide i objektivno nešto bi mogla učiniti ukoliko bi se aktivirao njezin osnivač Haris Silajdžić.
On se povukao iz političkog života nakon što ga je 2010. pobijedio Izetbegović i najviše vremena provodi u Turskoj gdje je razvio privatne biznise. Iz sjedišta SBiH upućen mu je poziv da se aktivira i ponovno preuzme rukovođenje strankom, ali precizan odgovor nije stigao. Formalno, on je i dalje predsjednik Stranke za BiH s tim što je sve predsjedničke ovlasti prenio na Amera Jerlagića. Sve bi moglo biti jasnije 31. svibnja kada će se održati izborni kongres SBiH.
U kuloarima se priča se da bi Stranka za BiH mogla za člana Predsjedništva BiH kandidirati dr. Azru Hadžiahmetović, profesoricu na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Ona je sudjelovala u osnivanju te stranke, bliska je Silajdžićeva suradnica, bivša je ministrica vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i aktualna je zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta BiH. Nije malo onih koji već sada tvrde da bi Azra Hadžiahmetović mnogima pomrsila račune u utrci za člana Predsjedništva BiH.
U SDP-u još nisu donijeli odluku o svom kandidatu za člana Predsjedništva države, ali će svakako imati svog kandidata, vjerojatno i za hrvatskog i za bošnjačkog člana. Kao prvi na listi mogućih kandidata za člana iz reda bošnjačkog naroda kotira Tuzlak Denis Bećirović, aktualni zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH. Navodno, sve ovisi o daljnjeg razvoju odnosa između SDP-a i SDA i još konkretnije između Zlatka Lagumdžije i Bakira Izetbegovića.
Da se SDP i SBB nisu razveli i prekinuli svoju dvogodišnju ljubav, situacija bi bila puno jasnija. Te dvije stranke zajednički bi stale iza kandidature Fahrudina Radončića, predsjednika SBB-a, za člana Predsjedništva BiH. On je na izborima 2010. osvojio 142.387 glasova. U ožujku 2012. sklopio je savez s Lagumdžijom i do prije koji mjesec sve su zajedno radili, a onda se razišli. Navodno su se, dok su bili u “ljubavi”, dogovorili da Radončić na izborima 2014. bude zajednički kandidat za člana Predsjedništva BiH, a da Lagumdžija preuzme funkciju predsjedatelja Vijeća ministara.
To više ne vrijedi i SBB je ostao usamljen budući da je Radončić u ozbiljnom ratu i s Lagumdžijom i s Izetbegovićem. Šef SBB-a još važe isplati li mu se ponovni ulazak u ring sa zamjenikom predsjednika SDA ili da krene u akciju kako bi sebi osigurao poziciju šefa Vijeća ministara. Zbog toga su moguće i neke nove koalicije, čak i one za koje se misli da su nemoguće.
Bar ovog trenutka nepoznato je što namjerava uraditi Demokratska fronta Željka Komšića, odnosno hoće li ta stranka imati svoje kandidate za hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Po neslužbenim informacijama dat će kandidate za obje funkcije i to će biti nestranačke osobe koje do sada nisu bile aktivne u politici.
U svakom slučaju, bitka za položaj bošnjačkog člana Predsjedništva BiH bit će teška i žestoka, a dojam je da se preko toga već uvelike vodi još žešća za poziciju predsjedatelja Vijeća ministara koja, po redoslijedu, pripada Bošnjacima.
Piše: M. Osmović / Dnevni list
