Svjetska potražnja za naftom dostiže rekordne vrijednosti, potaknuta većim brojem letova u zračnom prometu, povećanom uporabom nafte u proizvodnji struje i rastućom kineskom petrokemijskom aktivnošću, pokazuje izvještaj Međunarodne agencije za energetiku (IEA).

Globalna potražnja, prema prognozama IEA će skočiti sa 2.2 milijuna barela po danu (mb/d) na 102.2 mb/d u ovoj godini, a Kina će imati učinak u rastu te tražnje sa čak 70 posto.

Globalna opskrba naftom je pala, za 910.000 barela dnevno, na 100.9 mb/d u srpnju.

Povećanje proizvodnje rafiniranih proizvoda nije uspjelo da ublaži probleme na tržištu, gurajući cijene benzina i srednjeg destilata do skoro rekordnih.

Kada je u pitanju izvoz ruske nafte u srpnju ostao je stabilan na oko 7.3 mb/d, dok se izvoz sirove nafte u Kinu i Indiju smanjio, ali je i dalje činio 80 posto ruskih isporuka, prenose Nezavisne novine.

Više cijene nafte, u kombinaciji sa smanjenim popustima za ruske klase, povećale su procijenjene prihode od izvoza za 2.5 milijardi dolara, na ukupno 15.3 milijarde dolara, što je 4.1 milijardu dolara više nego prije godinu dana.

Globalne zalihe nafte su u lipnju smanjene za 17.3 mb/d, predvođene Organizacijom za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Potrebe industrije OECD-a pale su u skladu sa sezonskim trendom, na 2.8 milijardi barela dnevno.

Industrijske zalihe su bile 115.4 mb ispod petogodišnjeg prosjeka, a preliminarni podaci ukazuju to da su globalne zalihe dodatno porasle u srpnju i kolovozu, navodi NovaEkonomija.