Zahvaljujući činjenici da se gospodarstvo zemalja jugoistoka Europe, odnosno zapadnog Balkana oporavlja brže od očekivanoga, nove prognoze Svjetske banke o ekonomskom rastu u ovoj godini daju prostora za optimizam i kada je riječ o Bosni i Hercegovini, a dokaz tomu je i očekivanje kako će se u BiH u 2021. ostvariti rast BDP-a od četiri posto, nakon smanjenja od 3,2 posto u 2020, piše Večernji list BiH.
Tržište rada
Redovito ekonomsko izvješće Svjetske banke za zapadni Balkan “Zeleni oporavak” donosi niz ocjena, kao i preporuka vlastima, a pritom se konstatira i da će, kako se ekonomija BiH oporavlja, povećanje stope udjela na tržištu rada i zaposlenosti ostati od ključnoga značaja kako bi rast doprinio smanjenju siromaštva. Među preporukama koje se mogu vidjeti je i ona koja govori o tome na koji način popraviti stanje na tržištu rada, a jedan od njih je i otklanjanje uskih grla koja uzrokuju upornu, dugotrajnu nezaposlenost, kao što je jačanje sudjelovanja na formalnom tržištu rada, osobito za žene, te usklađivanje vještina mladih sa zahtjevima tržišta rada. Ipak, na razvojnom putu BiH i putu prema članstvu u EU stoje i prepreke koje će trebati svladati što učinkovitije, pa se tako navodi kako su ključni izazovi institucionalne i reforme upravljanja. - Pandemija COVID-19 povećala je hitnost provođenja prijeko potrebnih strukturnih reformi u BiH - kazao je šef Ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru Christopher Sheldon.
Dodao je kako je Svjetska banka opredijeljena za pružanje pomoći vlastima u BiH na donošenju dugoročnih rješenja, kojima će se izgraditi otpornija i inkluzivnija ekonomija u postpandemijskom razdoblju unapređenjem ljudskog kapitala, jačanjem učinkovitosti javnog sektora, omogućavanjem rasta privatnog sektora i smanjenjem osjetljivosti zemlje na klimatske promjene. Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, za Večernji list kaže kako su strukturne reforme o kojima se govori u izvješću jedna od prepreka napretku BiH - ključna prepreka zapravo je politička situacija u najširem smislu riječi. - Strukturne reforme samo su ogranak. Važni su i drugi - politički elementi kako bi se ostvarila ta predviđanja Svjetske banke - kaže Šain te dodaje kako je BiH, nažalost, u teškoj poziciji iz koje se ne može izvući samo vlastitim snagama.
Stoga je potrebna, naveo je Šain, pomoć međunarodne zajednice, i to bez obzira na to koliko to neki ne odobravali, poručivši kako je od ključnoga značaja da međunarodna zajednica pruži pomoć domaćim predstavnicima kako bi se zajedno realizirali ciljevi ekonomskog oporavka države. Kada je o ocjenama iz izvješća riječ, navedeno je kako je oporavak u cijeloj regiji rezultat jačanja domaće i vanjske potražnje, uz konstataciju kako je snažan oporavak domaće potrošnje i putovanja diljem Europe potaknuo priljev doznaka i prihoda od turizma u jeku sezone u ljeto 2021.
Riješiti prepreke
Uz to, snažan oporavak ekonomija razvijenih zemalja potaknuo je potražnju za izvozom iz regije. Međutim, konstatira se, oporavak je i dalje krhak. Direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan Linda Van Gelder rekla je da će postpandemijska budućnost zahtijevati da zemlje zapadnog Balkana svoje politike fokusiraju na rješavanje ključnih prepreka, stvaranje novih radnih mjesta i ekonomsku transformaciju, uključujući zelenu tranziciju.
Kada je riječ o BiH, treba navesti očekivanja analitičara kako je potreban niz reformi na tržištu rada koje će omogućiti lakše pokretanje biznisa i realizaciju poslovnih ideja uz istodobno smanjenje administrativnih prepreka.
Tržište rada
Redovito ekonomsko izvješće Svjetske banke za zapadni Balkan “Zeleni oporavak” donosi niz ocjena, kao i preporuka vlastima, a pritom se konstatira i da će, kako se ekonomija BiH oporavlja, povećanje stope udjela na tržištu rada i zaposlenosti ostati od ključnoga značaja kako bi rast doprinio smanjenju siromaštva. Među preporukama koje se mogu vidjeti je i ona koja govori o tome na koji način popraviti stanje na tržištu rada, a jedan od njih je i otklanjanje uskih grla koja uzrokuju upornu, dugotrajnu nezaposlenost, kao što je jačanje sudjelovanja na formalnom tržištu rada, osobito za žene, te usklađivanje vještina mladih sa zahtjevima tržišta rada. Ipak, na razvojnom putu BiH i putu prema članstvu u EU stoje i prepreke koje će trebati svladati što učinkovitije, pa se tako navodi kako su ključni izazovi institucionalne i reforme upravljanja. - Pandemija COVID-19 povećala je hitnost provođenja prijeko potrebnih strukturnih reformi u BiH - kazao je šef Ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru Christopher Sheldon.
Dodao je kako je Svjetska banka opredijeljena za pružanje pomoći vlastima u BiH na donošenju dugoročnih rješenja, kojima će se izgraditi otpornija i inkluzivnija ekonomija u postpandemijskom razdoblju unapređenjem ljudskog kapitala, jačanjem učinkovitosti javnog sektora, omogućavanjem rasta privatnog sektora i smanjenjem osjetljivosti zemlje na klimatske promjene. Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, za Večernji list kaže kako su strukturne reforme o kojima se govori u izvješću jedna od prepreka napretku BiH - ključna prepreka zapravo je politička situacija u najširem smislu riječi. - Strukturne reforme samo su ogranak. Važni su i drugi - politički elementi kako bi se ostvarila ta predviđanja Svjetske banke - kaže Šain te dodaje kako je BiH, nažalost, u teškoj poziciji iz koje se ne može izvući samo vlastitim snagama.
Stoga je potrebna, naveo je Šain, pomoć međunarodne zajednice, i to bez obzira na to koliko to neki ne odobravali, poručivši kako je od ključnoga značaja da međunarodna zajednica pruži pomoć domaćim predstavnicima kako bi se zajedno realizirali ciljevi ekonomskog oporavka države. Kada je o ocjenama iz izvješća riječ, navedeno je kako je oporavak u cijeloj regiji rezultat jačanja domaće i vanjske potražnje, uz konstataciju kako je snažan oporavak domaće potrošnje i putovanja diljem Europe potaknuo priljev doznaka i prihoda od turizma u jeku sezone u ljeto 2021.
Riješiti prepreke
Uz to, snažan oporavak ekonomija razvijenih zemalja potaknuo je potražnju za izvozom iz regije. Međutim, konstatira se, oporavak je i dalje krhak. Direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan Linda Van Gelder rekla je da će postpandemijska budućnost zahtijevati da zemlje zapadnog Balkana svoje politike fokusiraju na rješavanje ključnih prepreka, stvaranje novih radnih mjesta i ekonomsku transformaciju, uključujući zelenu tranziciju.
Kada je riječ o BiH, treba navesti očekivanja analitičara kako je potreban niz reformi na tržištu rada koje će omogućiti lakše pokretanje biznisa i realizaciju poslovnih ideja uz istodobno smanjenje administrativnih prepreka.
