Sve se manje svinjetine proizvodi u Europskoj uniji. Iako rastu cijene, rastu i troškovi uzgoja. Rekordne cijene bi mogle potaknuti uzgajivače da prošire svoj posao, ali ih u tome sprečavaju skupi propisi o stočarstvu, visoki troškovi, smanjena potražnja i širenje bolesti svinja. Sve ukazuje na dugoročni pad proizvodnje u EU, najvećem svjetskom izvozniku ove vrste mesa, piše Reuters.
Pogođena industrija
Za razliku od prethodnih ciklusa, europski uzgajivači ove godine ne žure oživjeti proizvodnju unatoč rekordnim cijenama. Čak drugu godinu zaredom se očekuje silazni trend, čime će kumulativni pad biti oko 10 posto. Analitičari takav slijed događaja očekuju i u narednim godinama.
Ova je industrija u Europskoj uniji u proteklom desetljeću bila pogođena ruskim trgovinskim sankcijama, širenjem afričke svinjske kuge na zapadu i pandemijom Covid-19. Nakon oporavka od ove krize, uz pomoć naleta kineske potražnje, pritisak na proizvođače dolazi do vrhunca.
Od čega strahuju stočari?
Poljoprivrednici strahuju da će revizija EU pravila o stočarstvu, koja bi mogla postupno ukinuti kaveze i proširiti granice za industrijsko zagađenje na više farmi, koštati milijarde i djelovati kako na izvozna, tako i na domaća tržišta.
Potencijalni utjecaj promjena, koje bi trebale biti finalizirane u narednoj godini, nije jasan jer još uvijek nema dogovora o ciljevima održivosti između zemalja članica i Europske komisije.
U studiji izrađenoj za COPA COGECA procjenjuje se da će se do 2025. proizvodnja svinja smanjiti za gotovo četvrtinu, a cijene porasti za gotovo polovinu do 2035. godine.
Analitičari očekuju da će se na industriju jako odraziti fokus društva na dobrobit životinja i zaštitu okoliša.
Izuzetak Španjolska
Danska, koja je fokusirana na izvoz, zabilježila je najmanju brojnost svinja u posljednjih 25 godina. Efekti se osjećaju i u drugim državama.
Izuzetak je Španjolska, ali i na tamošnje proizvođače utjecaj imaju rastući troškovi i još uvijek utjecaj epidemije.
Pritom u izvozu, nekonkurentne cijene i slabija proizvodnja u EU ostavljaju više prostora dobavljačima u Brazilu i Sjedinjenim Državama da podmire potražnju iz Kine. To znači da je izvoz svinjskog mesa u EU, čiji se udio u proizvodnji više nego udvostručio na 21 posto između 2000. i 2020., možda dostigao vrhunac, a izgledi za budućnost nisu ružičasti.
Pogođena industrija
Za razliku od prethodnih ciklusa, europski uzgajivači ove godine ne žure oživjeti proizvodnju unatoč rekordnim cijenama. Čak drugu godinu zaredom se očekuje silazni trend, čime će kumulativni pad biti oko 10 posto. Analitičari takav slijed događaja očekuju i u narednim godinama.
Ova je industrija u Europskoj uniji u proteklom desetljeću bila pogođena ruskim trgovinskim sankcijama, širenjem afričke svinjske kuge na zapadu i pandemijom Covid-19. Nakon oporavka od ove krize, uz pomoć naleta kineske potražnje, pritisak na proizvođače dolazi do vrhunca.
Od čega strahuju stočari?
Poljoprivrednici strahuju da će revizija EU pravila o stočarstvu, koja bi mogla postupno ukinuti kaveze i proširiti granice za industrijsko zagađenje na više farmi, koštati milijarde i djelovati kako na izvozna, tako i na domaća tržišta.
Potencijalni utjecaj promjena, koje bi trebale biti finalizirane u narednoj godini, nije jasan jer još uvijek nema dogovora o ciljevima održivosti između zemalja članica i Europske komisije.
U studiji izrađenoj za COPA COGECA procjenjuje se da će se do 2025. proizvodnja svinja smanjiti za gotovo četvrtinu, a cijene porasti za gotovo polovinu do 2035. godine.
Analitičari očekuju da će se na industriju jako odraziti fokus društva na dobrobit životinja i zaštitu okoliša.
Izuzetak Španjolska
Danska, koja je fokusirana na izvoz, zabilježila je najmanju brojnost svinja u posljednjih 25 godina. Efekti se osjećaju i u drugim državama.
Izuzetak je Španjolska, ali i na tamošnje proizvođače utjecaj imaju rastući troškovi i još uvijek utjecaj epidemije.
Pritom u izvozu, nekonkurentne cijene i slabija proizvodnja u EU ostavljaju više prostora dobavljačima u Brazilu i Sjedinjenim Državama da podmire potražnju iz Kine. To znači da je izvoz svinjskog mesa u EU, čiji se udio u proizvodnji više nego udvostručio na 21 posto između 2000. i 2020., možda dostigao vrhunac, a izgledi za budućnost nisu ružičasti.
