Islamisti su se vratili na vlast u Afganistanu i odatle neće tako brzo nestati. Svijet se sada suočava s novom realnošću. Što činiti kada dojučerašnji teroristi postanu novi vlastodršci?
19. kolovoza je Dan neovisnosti Afganistana. Nitko nije mislio da će talibani na taj državni praznik već sjediti u predsjedničkoj palači u Kabulu – možda to ni sami islamisti nisu očekivali. Ono što je kancelarka Angela Merkel okarakterizirala kao „gorko iskustvo“, povlači za sobom pitanje: što činiti kada jučerašnji teroristi postanu današnji vladari?
Njemačka i Zapad imaju interese u Afganistanu. Zašto bi se inače Berlin 20 godina tamo toliko angažirao - vojno, politički, humanitarno? Iako je predsjednik Ašraf Gani pobjegao, ti interesi nisu nestali. A posebno ne želja da Hindukuš bude stabilan i da se spriječi stvaranje novog prostora za islamističke bande koje su aktivne u svijetu. To što su novi moćnici u Kabulu do svoje pozicije stigli i terorističkim napadima, ne čini stvar lakšom.
To je u skladu s upozorenjem ministra vanjskih poslova Heika Maasa od prošlog tjedna: „Ako talibani uspostave kalifat, izolirat će se na međunarodnom planu, takva država neće imati diplomatsko priznanje, i to bi bio kraj međunarodnih programa pomoći."
Afganistan je dosad bio na prvom mjestu među primateljima njemačke razvojne pomoći. To je sada obustavljeno. Za ovu godinu je bilo planirano 250 milijuna eura, ali od te sume još nije isplaćen ni cent.
Prihvatiti vlast talibana?
S Maasom se ne slaže Markus Kaim, stručnjak za Afganistan iz Zaklade za znanost i politiku, utjecajnog trusta mozgova u Berlinu. U intervjuu za list Handelsblatt Kaim je rekao da će na kraći ili duži rok vladavina talibana morati biti prihvaćena: „U ovom trenutku imamo kod Heika Maasa i drugih prkosnu reakciju tipa: nema priznanja, nema pregovora, nema novca. To je ljudski razumljivo, ali nije strategija za regiju koji je geopolitički tako važna." Kaim se zalaže za razgovore s talibanima.
I zastupnica SPD-a u Bundestagu Aydan Özoguz stalno se za to zalagala. Ona je članica parlamentarnog Odbora za vanjske poslove. Za DW je rekla: „Talibani na duži rok posve izolirani ne mogu puno postići. Upućeni su na novčanu i humanitarnu pomoć. Ali situacija je trenutno potpuno nepregledna i vrlo zabrinjavajuća. U osnovi se zalažemo za politički dijalog s Afganistanom. Zato moramo pričekati hoće li u Afganistanu biti uspostavljene uređene strukture s vladom koja je u stanju, koja je voljna, razgovarati."
Polovici ljudi je potrebna pomoć
Vremena nema mnogo: Ured UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova (UNOCHA) u svojoj prognozi za ovu godinu navodi da će gotovo polovica od 40 milijuna stanovnika Afganistana biti upućena na humanitarnu pomoć – gotovo dvostruko više nego prošle godine.
Humanitarna pomoć se zapravo nudi neovisno od političkih odnosa, naglašava za DW Winfried Nachtwei. „Daljnje pogoršavanje katastrofalne humanitarne situacije u Afganistanu ne može biti u interesu Europe i Njemačke“, poručuje ova političar Zelenih i stručnjak za sigurnosna pitanja.
Po njegovom mišljenju, način ophođenja s novom vladom u Kabulu će ovisiti prije svega o tome hoće li pored talibana „u vladi biti zastupljene i druge snage". Talibani, nastavlja Nachtwei, vidno nastoje ostaviti upravo takav dojam. Jedan od njihovih vođa mula Baradar najavio je „otvorenu, inkluzivnu islamsku vladu" i time nagovijestio da će u vlasti sudjelovati i oni koji ne pripadaju talibanima. A glasnogovornik talibana Muhamad Naim otvorio je vrata međunarodnoj zajednici izjavom da nema namjere vladanja „izoliraanom zemljom".
Aktivnost na međunarodnoj razini
Neke zemlje su već prihvatile taj poziv. Kina je, na primjer, neuobičajeno brzo reagirala na smjenu vlasti u Kabulu. „Poštujemo odluku afganistanskog naroda", obznanila je u ponedjeljak popodne glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova u Pekingu Hua Chinying.
Još prije dva tjedna ministar vanjskih poslova Wang Yi je u Tianjinu, nedaleko od Pekinga, primio jednu devetočlanu delegaciju talibana. Oni su tu susretljivost nagradili obećanjem da se neće miješati u unutarnje stvari Kine. Što znači: neće pružati podršku islamističkim ekstremistima u zapadnoj provinciji Xinjiang.
Turska je izrazila optimizam kada je riječ o talibanima. Poruke islamista poslije preuzimanja vlasti su pozitivne, izjavio je turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu. On je dodao da njegova zemlja vodi razgovore sa svim afganistanskim snagama.
U Europi pak Velika Britanija traži pragmatične odnose s novim vlastodršcima u Afganistanu. Ministar vanjskih poslova Dominic Raab rekao je da se sada valja suočiti s novom realnošću, te da je važno izvršiti pozitivan utjecaj na „novi režim".
Pažljivo pratiti
Slično razmišlja i poznavatelj Afganistana Winfried Nachtwei. Po njegovim riječima, talibane treba promatrati vrlo pažljivo i vrlo diferencirano, „da bi se onda moglo odlučiti: ima li tamo pragmatičnih snaga koje poklanjaju pažnju potrebama afganistanskog stanovništva, ili su to hard-core snage koje samo hoće provesti svoju ideologiju".
Naredni dani će biti odlučujući, kako u Afganistanu, gdje će se pokazati drže li talibani svoju riječ – posebno na planu ljudskih i ženskih prava, tako i – u svjetskim prijestolnicama, gdje se sada diskutira o tome treba li stupiti u dijalog s talibanima, i, ako se to učini, kako bi taj dijalog trebalo izgledati, prenosi DW.
19. kolovoza je Dan neovisnosti Afganistana. Nitko nije mislio da će talibani na taj državni praznik već sjediti u predsjedničkoj palači u Kabulu – možda to ni sami islamisti nisu očekivali. Ono što je kancelarka Angela Merkel okarakterizirala kao „gorko iskustvo“, povlači za sobom pitanje: što činiti kada jučerašnji teroristi postanu današnji vladari?
Njemačka i Zapad imaju interese u Afganistanu. Zašto bi se inače Berlin 20 godina tamo toliko angažirao - vojno, politički, humanitarno? Iako je predsjednik Ašraf Gani pobjegao, ti interesi nisu nestali. A posebno ne želja da Hindukuš bude stabilan i da se spriječi stvaranje novog prostora za islamističke bande koje su aktivne u svijetu. To što su novi moćnici u Kabulu do svoje pozicije stigli i terorističkim napadima, ne čini stvar lakšom.
To je u skladu s upozorenjem ministra vanjskih poslova Heika Maasa od prošlog tjedna: „Ako talibani uspostave kalifat, izolirat će se na međunarodnom planu, takva država neće imati diplomatsko priznanje, i to bi bio kraj međunarodnih programa pomoći."
Afganistan je dosad bio na prvom mjestu među primateljima njemačke razvojne pomoći. To je sada obustavljeno. Za ovu godinu je bilo planirano 250 milijuna eura, ali od te sume još nije isplaćen ni cent.
Prihvatiti vlast talibana?
S Maasom se ne slaže Markus Kaim, stručnjak za Afganistan iz Zaklade za znanost i politiku, utjecajnog trusta mozgova u Berlinu. U intervjuu za list Handelsblatt Kaim je rekao da će na kraći ili duži rok vladavina talibana morati biti prihvaćena: „U ovom trenutku imamo kod Heika Maasa i drugih prkosnu reakciju tipa: nema priznanja, nema pregovora, nema novca. To je ljudski razumljivo, ali nije strategija za regiju koji je geopolitički tako važna." Kaim se zalaže za razgovore s talibanima.
I zastupnica SPD-a u Bundestagu Aydan Özoguz stalno se za to zalagala. Ona je članica parlamentarnog Odbora za vanjske poslove. Za DW je rekla: „Talibani na duži rok posve izolirani ne mogu puno postići. Upućeni su na novčanu i humanitarnu pomoć. Ali situacija je trenutno potpuno nepregledna i vrlo zabrinjavajuća. U osnovi se zalažemo za politički dijalog s Afganistanom. Zato moramo pričekati hoće li u Afganistanu biti uspostavljene uređene strukture s vladom koja je u stanju, koja je voljna, razgovarati."
Polovici ljudi je potrebna pomoć
Vremena nema mnogo: Ured UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova (UNOCHA) u svojoj prognozi za ovu godinu navodi da će gotovo polovica od 40 milijuna stanovnika Afganistana biti upućena na humanitarnu pomoć – gotovo dvostruko više nego prošle godine.
Humanitarna pomoć se zapravo nudi neovisno od političkih odnosa, naglašava za DW Winfried Nachtwei. „Daljnje pogoršavanje katastrofalne humanitarne situacije u Afganistanu ne može biti u interesu Europe i Njemačke“, poručuje ova političar Zelenih i stručnjak za sigurnosna pitanja.
Po njegovom mišljenju, način ophođenja s novom vladom u Kabulu će ovisiti prije svega o tome hoće li pored talibana „u vladi biti zastupljene i druge snage". Talibani, nastavlja Nachtwei, vidno nastoje ostaviti upravo takav dojam. Jedan od njihovih vođa mula Baradar najavio je „otvorenu, inkluzivnu islamsku vladu" i time nagovijestio da će u vlasti sudjelovati i oni koji ne pripadaju talibanima. A glasnogovornik talibana Muhamad Naim otvorio je vrata međunarodnoj zajednici izjavom da nema namjere vladanja „izoliraanom zemljom".
Aktivnost na međunarodnoj razini
Neke zemlje su već prihvatile taj poziv. Kina je, na primjer, neuobičajeno brzo reagirala na smjenu vlasti u Kabulu. „Poštujemo odluku afganistanskog naroda", obznanila je u ponedjeljak popodne glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova u Pekingu Hua Chinying.
Još prije dva tjedna ministar vanjskih poslova Wang Yi je u Tianjinu, nedaleko od Pekinga, primio jednu devetočlanu delegaciju talibana. Oni su tu susretljivost nagradili obećanjem da se neće miješati u unutarnje stvari Kine. Što znači: neće pružati podršku islamističkim ekstremistima u zapadnoj provinciji Xinjiang.
Turska je izrazila optimizam kada je riječ o talibanima. Poruke islamista poslije preuzimanja vlasti su pozitivne, izjavio je turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu. On je dodao da njegova zemlja vodi razgovore sa svim afganistanskim snagama.
U Europi pak Velika Britanija traži pragmatične odnose s novim vlastodršcima u Afganistanu. Ministar vanjskih poslova Dominic Raab rekao je da se sada valja suočiti s novom realnošću, te da je važno izvršiti pozitivan utjecaj na „novi režim".
Pažljivo pratiti
Slično razmišlja i poznavatelj Afganistana Winfried Nachtwei. Po njegovim riječima, talibane treba promatrati vrlo pažljivo i vrlo diferencirano, „da bi se onda moglo odlučiti: ima li tamo pragmatičnih snaga koje poklanjaju pažnju potrebama afganistanskog stanovništva, ili su to hard-core snage koje samo hoće provesti svoju ideologiju".
Naredni dani će biti odlučujući, kako u Afganistanu, gdje će se pokazati drže li talibani svoju riječ – posebno na planu ljudskih i ženskih prava, tako i – u svjetskim prijestolnicama, gdje se sada diskutira o tome treba li stupiti u dijalog s talibanima, i, ako se to učini, kako bi taj dijalog trebalo izgledati, prenosi DW.
