Novoobjavljena studija potvrdila je nešto o čemu se raspravlja već godinama: da kraća satnica nije dobra samo za zdravlje, već i da zaposlenike čini produktivnijima.
Naime, prošle godine švedska vlada odabrala je subvencionirati umirovljenički dom Svartedalens kako bi na njemu provela eksperiment: medicinske sestre godinu dana radile su samo šest sati dnevno, umjesto uobičajenih osam.
Ideja je bila usporediti ih s kontrolnom grupom u sličnom okruženju koja je radila uobičajeno.
Jedan od načina kojoj je u studiji mjerena produktivnost je usporedba kvalitete njege koju je svaka sestra pružala.
Istraživanje je pokazalo da je velika većina medicinskih sestara, koje su radile šest sati, bila puno produktivnija od onih koje su radile više sati.
Naime, njih 68 koristile su upola dana bolovanja od onih sestara koje su radile punih osam sati. Također, u periodu od dva tjedna tri puta su manje uzimale slobodno. Sestre koje su radile kraće, bile su pak 20 posto sretnije i kao rezultat, obavljale su 64 posto više aktivnosti sa svojim pacijentima.
Istraživač uključen u projekt, Bengt Lorentzon, kazao je kako su sestre uključene u studiju provodile više vremena na poslu i bile su zdravije, što je značilo da je kontinuitet u domu bio veći i kvaliteta usluge bolja.
No, postoji jedna caka: pošto je eksperimentom promatran isključivo zdravstveni sektor, uspješnost šestodnevnog radnog dana ne može biti zagarantirana, primjerice, u financijskom sektoru.
Prošle godine anketa provedena u Britaniji pokazala je kako je radni dan od sedam i manje sati najproduktivniji, a 2014. 57 posto Britanaca kazalo je kako podupiru četverodnevni radni tjedan.
Ova studija nije prva ovakve vrste, a start-up kompanije u Švedskoj već su uvele šestosatni radni dan, pošto je teško ostati koncentriran punih osam sati.
Naime, prošle godine švedska vlada odabrala je subvencionirati umirovljenički dom Svartedalens kako bi na njemu provela eksperiment: medicinske sestre godinu dana radile su samo šest sati dnevno, umjesto uobičajenih osam.
Ideja je bila usporediti ih s kontrolnom grupom u sličnom okruženju koja je radila uobičajeno.
Jedan od načina kojoj je u studiji mjerena produktivnost je usporedba kvalitete njege koju je svaka sestra pružala.
Istraživanje je pokazalo da je velika većina medicinskih sestara, koje su radile šest sati, bila puno produktivnija od onih koje su radile više sati.
Naime, njih 68 koristile su upola dana bolovanja od onih sestara koje su radile punih osam sati. Također, u periodu od dva tjedna tri puta su manje uzimale slobodno. Sestre koje su radile kraće, bile su pak 20 posto sretnije i kao rezultat, obavljale su 64 posto više aktivnosti sa svojim pacijentima.
Istraživač uključen u projekt, Bengt Lorentzon, kazao je kako su sestre uključene u studiju provodile više vremena na poslu i bile su zdravije, što je značilo da je kontinuitet u domu bio veći i kvaliteta usluge bolja.
No, postoji jedna caka: pošto je eksperimentom promatran isključivo zdravstveni sektor, uspješnost šestodnevnog radnog dana ne može biti zagarantirana, primjerice, u financijskom sektoru.
Prošle godine anketa provedena u Britaniji pokazala je kako je radni dan od sedam i manje sati najproduktivniji, a 2014. 57 posto Britanaca kazalo je kako podupiru četverodnevni radni tjedan.
Ova studija nije prva ovakve vrste, a start-up kompanije u Švedskoj već su uvele šestosatni radni dan, pošto je teško ostati koncentriran punih osam sati.
