Tradicionalno neutralna zemlja izgradila je snažan vojno-industrijski kompleks - nešto što će ojačati savez dok se suočava s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Švedska ulazi u NATO i ne dolazi praznih ruku. Članstvo Švedske veliki je geopolitički poticaj za NATO. Sada članice Saveza okružuju Baltičko more, osim uskog ulaza u St. Petersburg u Finskom zaljevu i ruske eksklave Kalinjingrad. Osim što otežava život ruskoj floti Baltičkog mora, ovaj potez omogućava Savezu nadzor nad kritičnim cjevovodima i kabelima ispod površine. Švedska je također istaknuta vojna sila unatoč svojoj relativno maloj veličini. Iako ima samo 10 milijuna stanovnika i prošle godine je potrošila samo 1,54 posto svog BDP-a na obranu, stoljeća neutralnosti zemlje potaknula su razvoj vojno-industrijskog kompleksa svjetske klase.
Švedska proizvodi širok spektar vojne opreme, od jednomotornih nadzvučnih lovaca Saab JAS 39 Gripen do bestrzajnih pušaka Carl Gustav, protuoklopnih oružja AT4, podmornica klase Gotland i protubrodskih projektila RBS15. Osim toga, surađuje s drugim vojnim proizvođačima, primjer čega je proizvodnja švedske verzije njemačkog tenka Leopard 2, poznatog kao Stridsvagn 122, piše Politico.
Švedska je prvi put zatražila članstvo u NATO-u u svibnju 2022. zajedno s Finskom, samo tri mjeseca nakon ruske invazije na Ukrajinu. Dok se Finska brzo pridružila savezu, u roku od godinu dana, put Švedske do članstva bio je izazovan i suočen s jakim protivljenjem Turske i Mađarske. A sada kad se konačno pridružila Savezu, Politico je postavio jasno pitanje - Što Švedska donosi NATO-u?
Prema podacima Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS), švedski obrambeni proračun za 2023. godinu iznosio je 9,2 milijarde dolara, što čini 1,54 posto BDP-a. Godine 2014. članice NATO-a su se, da podsjetimo, složile da će izdvajati najmanje 2 posto BDP-a na obranu, no ne poštuju sve zemlje taj cilj jednako. Švedska je lani, uoči članstva u NATO-u, najavila dodatna ulaganja u vojnu obranu. Vlada vjeruje da će ovi dodatni troškovi, zajedno s drugim stavkama proračuna koje NATO definira kao obrambene izdatke, osigurati da Švedska ispuni cilj od 2 posto u 2024. godini.
Švedska ima 14,850 aktivnih vojnih osoba, kao i 21,500 dobrovoljnih članova pomoćnih organizacija. Švedska također posjeduje određen broj rezervnih vojnih osoba, koji su ključni u slučaju izvanrednih situacija i potrebe za brzim mobilizacijama. Prema IISS-u, Švedska ima 11,450 rezervnih vojnika, Zbog svoje relativno male veličine Švedska, dakle, NATO-u u pogledu ljudstva ne donosi puno, međutim švedska je vojska dobro opremljena, ima više od stotinu naprednih borbenih aviona i modernu mornaricu, kao i tehnološki naprednu obrambenu industriju.
Što se tiče opreme, Švedska se usredotočuje na teritorijalnu obranu, pa ulaže u artiljeriju, oklopna vozila te modernizaciju tenkova. Prema procjeni Međunarodnog instituta za strateške studije, Švedska raspolaže s 1.017 oklopnih transportera, 266 artiljerijskih oruđa, 110 glavnih borbenih tenkova, 99 borbeno sposobnih zrakoplova i četiri podmornice s konvencionalnim pogonom. Kada se pogledaju odabrane zalihe vojne opreme među zemljama NATO-a, Švedska često zauzima mjesto u gornjem srednjem dijelu. No, ponekad, ova mala zemlja nadmašuje svoje mogućnosti. Na primjer, Švedska posjeduje peti najveći broj oklopnih transportera u NATO-u, što je više nego što imaju mnogo veće zemlje poput Njemačke, Španjolske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Švedska, također, ima značajan potencijal za izvoz vojne opreme zahvaljujući svojoj usmjerenosti na izvoz i razvijenoj obrambenoj industriji. Ulaskom u NATO, Švedska će dobiti pristup važnim razgovorima, tenderima i dijeljenju informacija, posebno u vezi s visoko osjetljivom tehnologijom. Saab, švedski proizvođač lovačkih aviona Gripen, rangiran je, primjerice, kao 39. tvrtka svijeta po najvećem prihodu od oružja. Izvršni direktor tvrtke Michael Johansson javno je govorio o prednostima pridruživanja "unutrašnjem krugu" NATO-a s gledišta industrije. A korist će, izgleda, biti dvosmjerna.
Švedska ulazi u NATO i ne dolazi praznih ruku. Članstvo Švedske veliki je geopolitički poticaj za NATO. Sada članice Saveza okružuju Baltičko more, osim uskog ulaza u St. Petersburg u Finskom zaljevu i ruske eksklave Kalinjingrad. Osim što otežava život ruskoj floti Baltičkog mora, ovaj potez omogućava Savezu nadzor nad kritičnim cjevovodima i kabelima ispod površine. Švedska je također istaknuta vojna sila unatoč svojoj relativno maloj veličini. Iako ima samo 10 milijuna stanovnika i prošle godine je potrošila samo 1,54 posto svog BDP-a na obranu, stoljeća neutralnosti zemlje potaknula su razvoj vojno-industrijskog kompleksa svjetske klase.
Švedska proizvodi širok spektar vojne opreme, od jednomotornih nadzvučnih lovaca Saab JAS 39 Gripen do bestrzajnih pušaka Carl Gustav, protuoklopnih oružja AT4, podmornica klase Gotland i protubrodskih projektila RBS15. Osim toga, surađuje s drugim vojnim proizvođačima, primjer čega je proizvodnja švedske verzije njemačkog tenka Leopard 2, poznatog kao Stridsvagn 122, piše Politico.
Švedska je prvi put zatražila članstvo u NATO-u u svibnju 2022. zajedno s Finskom, samo tri mjeseca nakon ruske invazije na Ukrajinu. Dok se Finska brzo pridružila savezu, u roku od godinu dana, put Švedske do članstva bio je izazovan i suočen s jakim protivljenjem Turske i Mađarske. A sada kad se konačno pridružila Savezu, Politico je postavio jasno pitanje - Što Švedska donosi NATO-u?
Prema podacima Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS), švedski obrambeni proračun za 2023. godinu iznosio je 9,2 milijarde dolara, što čini 1,54 posto BDP-a. Godine 2014. članice NATO-a su se, da podsjetimo, složile da će izdvajati najmanje 2 posto BDP-a na obranu, no ne poštuju sve zemlje taj cilj jednako. Švedska je lani, uoči članstva u NATO-u, najavila dodatna ulaganja u vojnu obranu. Vlada vjeruje da će ovi dodatni troškovi, zajedno s drugim stavkama proračuna koje NATO definira kao obrambene izdatke, osigurati da Švedska ispuni cilj od 2 posto u 2024. godini.
Švedska ima 14,850 aktivnih vojnih osoba, kao i 21,500 dobrovoljnih članova pomoćnih organizacija. Švedska također posjeduje određen broj rezervnih vojnih osoba, koji su ključni u slučaju izvanrednih situacija i potrebe za brzim mobilizacijama. Prema IISS-u, Švedska ima 11,450 rezervnih vojnika, Zbog svoje relativno male veličine Švedska, dakle, NATO-u u pogledu ljudstva ne donosi puno, međutim švedska je vojska dobro opremljena, ima više od stotinu naprednih borbenih aviona i modernu mornaricu, kao i tehnološki naprednu obrambenu industriju.
Što se tiče opreme, Švedska se usredotočuje na teritorijalnu obranu, pa ulaže u artiljeriju, oklopna vozila te modernizaciju tenkova. Prema procjeni Međunarodnog instituta za strateške studije, Švedska raspolaže s 1.017 oklopnih transportera, 266 artiljerijskih oruđa, 110 glavnih borbenih tenkova, 99 borbeno sposobnih zrakoplova i četiri podmornice s konvencionalnim pogonom. Kada se pogledaju odabrane zalihe vojne opreme među zemljama NATO-a, Švedska često zauzima mjesto u gornjem srednjem dijelu. No, ponekad, ova mala zemlja nadmašuje svoje mogućnosti. Na primjer, Švedska posjeduje peti najveći broj oklopnih transportera u NATO-u, što je više nego što imaju mnogo veće zemlje poput Njemačke, Španjolske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Švedska, također, ima značajan potencijal za izvoz vojne opreme zahvaljujući svojoj usmjerenosti na izvoz i razvijenoj obrambenoj industriji. Ulaskom u NATO, Švedska će dobiti pristup važnim razgovorima, tenderima i dijeljenju informacija, posebno u vezi s visoko osjetljivom tehnologijom. Saab, švedski proizvođač lovačkih aviona Gripen, rangiran je, primjerice, kao 39. tvrtka svijeta po najvećem prihodu od oružja. Izvršni direktor tvrtke Michael Johansson javno je govorio o prednostima pridruživanja "unutrašnjem krugu" NATO-a s gledišta industrije. A korist će, izgleda, biti dvosmjerna.
