Švedska, koja nije uvela stroge mjere zatvaranja koje su ugušile velik dio globalnog gospodarstva, zabilježila je 2020. niže povećanje stope umrlih od većine europskih zemalja, pokazuje analiza službenih podataka.
Stručnjaci za zarazne bolesti upozorili su da se te rezultate ne može tumačiti kao dokaz da zatvaranja nisu potrebna, ali priznaju da bi oni mogli ukazivati na to da švedski pristup borbi protiv pandemije koronavirusa ima prednosti koje treba proučiti.
Njemačka i Francuska protekli su tjedan produljile zatvaranja zbog porasta broja zaraženih i visoke smrtnosti, što će dodatno usporiti gospodarski oporavak.
Premda su mnogi Europljani prihvatili zatvaranja kao mjeru krajnje nužde s obzirom na to da se pandemiju ne može staviti pod kontrolu drugim metodama, to je zadnjih mjeseci izazvalo ulične prosvjede u Londonu, Amsterdamu i drugdje.
Dobrovoljne mjere
Švedska se s druge strane oslonila uglavnom na dobrovoljne mjere fokusirane na socijalno distanciranje, dobru higijenu i ciljana pravila zahvaljujući čemu su škole, restorani i trgovine ostali pretežito otvoreni, što je jako podijelilo građane, ali i velikim dijelom poštedjelo gospodarstvo udarca koji se dogodio drugdje u Europi.
Preliminarni podaci Eurostata koje je kompilirao Reuters pokazuju da je Švedska imala 7,7 posto više umrlih 2020. od prosjeka u prethodne četiri godine.
Zemlje koje su imale nekoliko zatvaranja, kao što su Španjolska i Belgija, imale su tzv. višak umrlih od 18,1 odnosno 16,2 posto.
Dvadeset i jedna od 30 zemalja s dostupnim statistikama imale su veći višak umrlih od Švedske. No Švedska je daleko gora od svojih nordijskih susjeda. Danska ima u 2020. višak smrtnosti od 1,5 posto, Finska 1 posto, a Norveška ga uopće nema.
Švedski porast umrlih pri dnu je ljestvice u drugoj analizi Eurostata i drugim podacima koje je prošli tjedan objavio britanski Nacionalni ured za statistiku.
U toj analizi, koja uključuje prilagodbu zbog razlika u dobnoj strukturi i sezonskom mortalitetu analiziranih zemalja, Švedska je 18. od 26 zemalja. Poljska, Španjolska i Belgija su na vrhu.
Glavni švedski epidemiolog Anders Tegnell, prije pandemije uglavnom nepoznat stručnjak koji je postao međunarodno poznat kao kreator švedskog pristupa, rekao je Reutersu kako vjeruje da ti podaci dovode u pitanje korisnost zatvaranja.
Mislim da će ljudi vjerojatno jako pažljivo razmisliti o potpunim zatvaranjima, koliko su zaista bila dobra, rekao je.
Ona su možda imala učinka kratkoročno, ali kada pogledate cijelo razdoblje pandemije, sve više sumnjate, rekao je Tegnell, koji je za svoj rad u pandemiji dobivao i prijetnje smrću i cvijeće.
Potreban oprez u analizi podataka
Drugi zdravstveni stručnjaci upozoravaju da tumačenje viška smrti prate rizici zanemarivanja ključnih varijabli.
Svi moramo biti jako oprezni prilikom tumačenja podataka o smrtnim slučajevima povezanima s covidom-19, iz kojeg god bili izvora, nijedan nije savršen, rekao je Mark Woolhouse, profesor epidemiologije zaraznih bolesti sa Sveučilišta u Edinburghu.
Keith Neal, profesor zaraznih bolesti sa Sveučilišta u Nottinghamu, također savjetuje oprez.
Naveo je niz važnih čimbenika kao što su dobna struktura i opće zdravlje populacije, prosječna veličinu kućanstva i ima li zemlja prometna čvorišta u mega-gradovima.
Udio ljudi starijih od 80 godina u Švedskoj je na početku 2019. iznosio 5,1 posto, manje od prosjeka EU-a od 5,8 posto, ali jednak Ujedinjenom Kraljevstvu te veći nego u Norveškoj i Danskoj.
Švedska populacija općenito je zdravija od EU prosjeka s očekivanim životnim vijekom od 82,6 godina 2018., u odnosu na prosjek EU-a od 81 godine, javlja HRT.
Švedsku strategiju žestoko se kritiziralo i u zemlji i u inozemstvu da je nesmotrena i da ne štiti dovoljno ranjive skupine od bolesti. No, 43 posto Šveđana ima visoko ili jako visoko povjerenje u vladin pristup pandemiji, a 30 posto nisko ili jako nisko, pokazalo je nedavno ispitivanje javnog mnijenja.
Švedska vlada i zdravstvene vlasti priznaju da nisu uspjele zaštititi stariju populaciju, ali naglašavaju da su učinili što su mogli u suzbijanju bolesti, uzimajući u obzir opće zdravlje populacije.
U Švedskoj je službeno od covida-19 umrlo više od 13.000 ljudi, premda su neki možda umrli od drugih uzroka, a ne izravno od te bolesti.
Stručnjaci za zarazne bolesti upozorili su da se te rezultate ne može tumačiti kao dokaz da zatvaranja nisu potrebna, ali priznaju da bi oni mogli ukazivati na to da švedski pristup borbi protiv pandemije koronavirusa ima prednosti koje treba proučiti.
Njemačka i Francuska protekli su tjedan produljile zatvaranja zbog porasta broja zaraženih i visoke smrtnosti, što će dodatno usporiti gospodarski oporavak.
Premda su mnogi Europljani prihvatili zatvaranja kao mjeru krajnje nužde s obzirom na to da se pandemiju ne može staviti pod kontrolu drugim metodama, to je zadnjih mjeseci izazvalo ulične prosvjede u Londonu, Amsterdamu i drugdje.
Dobrovoljne mjere
Švedska se s druge strane oslonila uglavnom na dobrovoljne mjere fokusirane na socijalno distanciranje, dobru higijenu i ciljana pravila zahvaljujući čemu su škole, restorani i trgovine ostali pretežito otvoreni, što je jako podijelilo građane, ali i velikim dijelom poštedjelo gospodarstvo udarca koji se dogodio drugdje u Europi.
Preliminarni podaci Eurostata koje je kompilirao Reuters pokazuju da je Švedska imala 7,7 posto više umrlih 2020. od prosjeka u prethodne četiri godine.
Zemlje koje su imale nekoliko zatvaranja, kao što su Španjolska i Belgija, imale su tzv. višak umrlih od 18,1 odnosno 16,2 posto.
Dvadeset i jedna od 30 zemalja s dostupnim statistikama imale su veći višak umrlih od Švedske. No Švedska je daleko gora od svojih nordijskih susjeda. Danska ima u 2020. višak smrtnosti od 1,5 posto, Finska 1 posto, a Norveška ga uopće nema.
Švedski porast umrlih pri dnu je ljestvice u drugoj analizi Eurostata i drugim podacima koje je prošli tjedan objavio britanski Nacionalni ured za statistiku.
U toj analizi, koja uključuje prilagodbu zbog razlika u dobnoj strukturi i sezonskom mortalitetu analiziranih zemalja, Švedska je 18. od 26 zemalja. Poljska, Španjolska i Belgija su na vrhu.
Glavni švedski epidemiolog Anders Tegnell, prije pandemije uglavnom nepoznat stručnjak koji je postao međunarodno poznat kao kreator švedskog pristupa, rekao je Reutersu kako vjeruje da ti podaci dovode u pitanje korisnost zatvaranja.
Mislim da će ljudi vjerojatno jako pažljivo razmisliti o potpunim zatvaranjima, koliko su zaista bila dobra, rekao je.
Ona su možda imala učinka kratkoročno, ali kada pogledate cijelo razdoblje pandemije, sve više sumnjate, rekao je Tegnell, koji je za svoj rad u pandemiji dobivao i prijetnje smrću i cvijeće.
Potreban oprez u analizi podataka
Drugi zdravstveni stručnjaci upozoravaju da tumačenje viška smrti prate rizici zanemarivanja ključnih varijabli.
Svi moramo biti jako oprezni prilikom tumačenja podataka o smrtnim slučajevima povezanima s covidom-19, iz kojeg god bili izvora, nijedan nije savršen, rekao je Mark Woolhouse, profesor epidemiologije zaraznih bolesti sa Sveučilišta u Edinburghu.
Keith Neal, profesor zaraznih bolesti sa Sveučilišta u Nottinghamu, također savjetuje oprez.
Naveo je niz važnih čimbenika kao što su dobna struktura i opće zdravlje populacije, prosječna veličinu kućanstva i ima li zemlja prometna čvorišta u mega-gradovima.
Udio ljudi starijih od 80 godina u Švedskoj je na početku 2019. iznosio 5,1 posto, manje od prosjeka EU-a od 5,8 posto, ali jednak Ujedinjenom Kraljevstvu te veći nego u Norveškoj i Danskoj.
Švedska populacija općenito je zdravija od EU prosjeka s očekivanim životnim vijekom od 82,6 godina 2018., u odnosu na prosjek EU-a od 81 godine, javlja HRT.
Švedsku strategiju žestoko se kritiziralo i u zemlji i u inozemstvu da je nesmotrena i da ne štiti dovoljno ranjive skupine od bolesti. No, 43 posto Šveđana ima visoko ili jako visoko povjerenje u vladin pristup pandemiji, a 30 posto nisko ili jako nisko, pokazalo je nedavno ispitivanje javnog mnijenja.
Švedska vlada i zdravstvene vlasti priznaju da nisu uspjele zaštititi stariju populaciju, ali naglašavaju da su učinili što su mogli u suzbijanju bolesti, uzimajući u obzir opće zdravlje populacije.
U Švedskoj je službeno od covida-19 umrlo više od 13.000 ljudi, premda su neki možda umrli od drugih uzroka, a ne izravno od te bolesti.
