Dvogodišnji pilot projekt među medicinskim sestrama u švedskom Gothenburgu pokazao je da je šestosatno radno vrijeme radnike učinilo zdravijima i smanjilo bolovanja. Usporedno s time, povećana je skrb o pacijentima. No, sve skupa jako puno košta. Upravo bi ova posljednja stavka, piše Independent, mogla biti kobna za cijeli koncept šestosatnog radnog vremena. Ukratko, ovaj je eksperiment pokazao da cijena nadilazi prednosti koje su ostvarene ovim pilot projektom.
Pilot projekt odnosio se na 68 medicinskih sestara u jednom staračkom domu u Gothenburgu. Smanjenjem radnog vremena zaposlenici su, pokazalo je istraživanje, bili zadovoljniji, zdraviji, a skrb o pacijentima je bila bolja.
No, grad je morao zaposliti dodatnih 17 osoba, a to je koštalo preko milijun i pol eura, objavio je Bloomberg. Grad je sad odlučio da se eksperiment ne nastavlja jer se boje da bi troškovi mogli izmaći kontroli.
"To je vezano za visoke troškove. Previše je skupo generalno skratiti radno vrijeme", kaže Daniel Bernar, lokalni političar s lijeve strane političkog spektra. No, on kaže kako i dalje vjeruje u postepeno smanjivanje broja radnih sati. Naprosto, smatra on, država je sve bogatija pa će nešto tako u budućnosti moći priuštiti.
No, nije to jedini primjer velikog eksperimenta sa skraćenim radnim vremenom. Filimundus, tvrtka iz Stockholma koja programira aplikacije, također je uvela šestosatno radno vrijeme.
"Osmosatno radno vrijeme nije efikasno kako ljudi misle", rekao je Linus Feldt, direktor kompanije.
"Veliki je izazov ostati na nešto fokusiran osam sati. Mi smo miksali rad i pauze kako bi učinili radni dan što podnošljivijim", rekao je.
Još prije 13 godina kraće radno vrijeme uvela je švedska podružnica Toyote. To im je donijelo veću produktivnost i porast prihoda pa nikada od tada radno vrijeme radnika nisu dizali.
Pilot projekt odnosio se na 68 medicinskih sestara u jednom staračkom domu u Gothenburgu. Smanjenjem radnog vremena zaposlenici su, pokazalo je istraživanje, bili zadovoljniji, zdraviji, a skrb o pacijentima je bila bolja.
No, grad je morao zaposliti dodatnih 17 osoba, a to je koštalo preko milijun i pol eura, objavio je Bloomberg. Grad je sad odlučio da se eksperiment ne nastavlja jer se boje da bi troškovi mogli izmaći kontroli.
"To je vezano za visoke troškove. Previše je skupo generalno skratiti radno vrijeme", kaže Daniel Bernar, lokalni političar s lijeve strane političkog spektra. No, on kaže kako i dalje vjeruje u postepeno smanjivanje broja radnih sati. Naprosto, smatra on, država je sve bogatija pa će nešto tako u budućnosti moći priuštiti.
No, nije to jedini primjer velikog eksperimenta sa skraćenim radnim vremenom. Filimundus, tvrtka iz Stockholma koja programira aplikacije, također je uvela šestosatno radno vrijeme.
"Osmosatno radno vrijeme nije efikasno kako ljudi misle", rekao je Linus Feldt, direktor kompanije.
"Veliki je izazov ostati na nešto fokusiran osam sati. Mi smo miksali rad i pauze kako bi učinili radni dan što podnošljivijim", rekao je.
Još prije 13 godina kraće radno vrijeme uvela je švedska podružnica Toyote. To im je donijelo veću produktivnost i porast prihoda pa nikada od tada radno vrijeme radnika nisu dizali.
