Američki ministar vanjskih poslova John Kerry je ovog utorka posjetio Rusiju i već jasno izjavio kako bi sankcijama Zapada protiv Rusije u dogledno doba mogao doći kraj. Naravno, pretpostavka jest da se održi prekid neprijateljstva na istoku Ukrajine, ali u Sočiju su se i njegov ruski kolega Sergej Lavrov i ruski predsjednik Putin založili za “približavanje” SAD-a i Rusije…
Samo nekoliko dana ranije, na proslavi obljetnice kraja Drugog svjetskog rata u Moskvi, se i njemačka kancelarka Angela Merkel založila za rješenje problema sankcija “s Rusijom, a ne protiv Rusije”. I taj susret je pažljivo popratio njemački gospodarski dnevnik Handelsblatt koji u tim riječima vidi “poruku za svjetski mir” i daje nade njemačkim menadžerima kako bi sankcije već u dogledno doba mogle biti ublažene.
Eckard Cordes, predsjednik povjerenstva njemačkog gospodarstva za istok, svjedoči kako u gospodarstvu pažljivo prate te vijesti iz politike – i koliko mogu, potiču političare na politiku pomirenja. “Posjet kancelarke Moskvi i ministra vanjskih poslova Steinmeira Volgogradu nekoliko dana prije toga su, iz našeg očišta, izuzetno dragocjene mjere izgradnje povjerenja”, smatra Cordes.
Također ima dojam kako svi ti susreti značajno doprinose ozbiljnom napretku mirovnog procesa koji je započet u Minsku i koji bi na koncu trebao krizu u Ukrajini riješiti na diplomatski način. To svjedoči već i činjenica da su početkom svibnja osnovane još četiri radne skupine za provedbu sporazuma iz Minska među kojima je i jedna za gospodarsku suradnju.
“Zahvalni smo kancelarki da se u Moskvi još jednom založila za cilj zajedničkog gospodarskog prostora Europske unije i Rusije”, izjavio je predsjednik povjerenstva. “Samo kontinuiranim razgovorom ćemo uspjeti izaći iz trajnih stanja političkog i gospodarskog sukobljavanja i krize koja opterećuju Njemačku, Rusiju, ali i Ukrajinu, i koja je dovela do masovnog pada trgovačke razmjene.”
Jer mada je Rusija za njemačko gospodarstvo samo jedno od čitavog niza svjetskih tržišta gdje je ono aktivno, to nipošto ne znači da ta zemlja nije važna. Prema podacima lista Handelsblatt, u Rusiji je aktivno oko 6.400 njemačkih poduzeća i u mnogima od njih se polako budi optimizam. Još ovog ožujka je Opel obustavio rad u svom pogonu u Sankt Petersburgu, ali o takvim mjerama više nitko ne govori.
“Rusija je bila i ostala važna za njemačku automobilsku industriju”, upozorava Karl Krause, predsjednik uprave tvrtke Kieken koja proizvodi dijelove za automobilsku industriju. Ali ovaj gospodarski dnevnik svjedoči da slično misle i u ostalim gospodarskim sektorima, strojogradinji, u prehrambenoj industriji, građevinarstvu i sve do trgovačkog koncerna Otto. Svi oni žele ostati u Rusiji i nadaju se boljim vremenima.
To potvrđuju i rezultati ankete koju je provela DZ Bank (financijska institucija nastala spajanjem zadružnih banaka Reifeisenbanken i Volksbanken) na uzorku od 1.500 odgovornih osoba u njemačkom gospodarstvu. Ali još uvijek se osjeća i oprez. Kriza u Ukrajini, makar trenutno možda oružje šuti, muti “još bolje raspoloženje” u njemačkom gospodarstvu, objašnjava Stefan Zeidler, predsjednik odjela za poslovne mušterije DZ Banke. Ali jedno je jasno: tvrtke se ipak ne žele povući iz Rusije.
Gospodarsku suradnju nisu otežale samo gospodarske sankcije, nego i njene posljedice. Nagli pad ruske valute za oko 40% od prošlog prosinca je stvorio nemoguće uvjete za poslovanje njemačkih tvrtki u Rusiji, ali od travnja se i rublja oporavila za desetak posto. Povrh toga se i cijena nafte stabilizirala što je od presudne važnosti za Rusiju kao izvoznika crnog blaga.
Rusija dakle opet ima prostora za uvoz, što odmah osjećaju i njemački izvoznici: “Ne smatram stanje ni izdaleka tako dramatičnim kakvo je bilo prije samo nekoliko mjeseci”, smatra i direktor Beiersdorfa nakon što je ovaj proizvođač kozmetike iz Hamburga objavio posljednje kvartalno izvješće. Tamo se vidi povećanje prometa na prostoru istoka Europe za 9,9% u odnosu na isto razdoblje prošle godine i to se prije svega može zahvaliti prometu s Rusijom i Ukrajinom.
Ipak, osobito u većim njemačkim tvrtkama je oprez još uvijek veći od optimizma. Njemačka gospodarska komora BDI, Deutsche Bank i Institut za istraživanje srednjeg poduzetništva su proveli ispitivanje među 400 najvećih poduzeća ove zemlje i tamo njih 67% očekuje još veći pad prometa s Rusijom zbog sankcija protiv te zemlje. Gospodarstvenicima se to naravno ne dopada, ali i razumiju da je to u određenim okolnostima nužno, objašnjava dopredsjednica BDI Ingeborg Neumann. U jednom priopćenju za javnost ponavlja stav Komore: na prvom mjestu je politika i zato surađujemo u provedbi sankcija.
Izvor: Deutsche Welle
Samo nekoliko dana ranije, na proslavi obljetnice kraja Drugog svjetskog rata u Moskvi, se i njemačka kancelarka Angela Merkel založila za rješenje problema sankcija “s Rusijom, a ne protiv Rusije”. I taj susret je pažljivo popratio njemački gospodarski dnevnik Handelsblatt koji u tim riječima vidi “poruku za svjetski mir” i daje nade njemačkim menadžerima kako bi sankcije već u dogledno doba mogle biti ublažene.
Eckard Cordes, predsjednik povjerenstva njemačkog gospodarstva za istok, svjedoči kako u gospodarstvu pažljivo prate te vijesti iz politike – i koliko mogu, potiču političare na politiku pomirenja. “Posjet kancelarke Moskvi i ministra vanjskih poslova Steinmeira Volgogradu nekoliko dana prije toga su, iz našeg očišta, izuzetno dragocjene mjere izgradnje povjerenja”, smatra Cordes.
Također ima dojam kako svi ti susreti značajno doprinose ozbiljnom napretku mirovnog procesa koji je započet u Minsku i koji bi na koncu trebao krizu u Ukrajini riješiti na diplomatski način. To svjedoči već i činjenica da su početkom svibnja osnovane još četiri radne skupine za provedbu sporazuma iz Minska među kojima je i jedna za gospodarsku suradnju.
“Zahvalni smo kancelarki da se u Moskvi još jednom založila za cilj zajedničkog gospodarskog prostora Europske unije i Rusije”, izjavio je predsjednik povjerenstva. “Samo kontinuiranim razgovorom ćemo uspjeti izaći iz trajnih stanja političkog i gospodarskog sukobljavanja i krize koja opterećuju Njemačku, Rusiju, ali i Ukrajinu, i koja je dovela do masovnog pada trgovačke razmjene.”
Jer mada je Rusija za njemačko gospodarstvo samo jedno od čitavog niza svjetskih tržišta gdje je ono aktivno, to nipošto ne znači da ta zemlja nije važna. Prema podacima lista Handelsblatt, u Rusiji je aktivno oko 6.400 njemačkih poduzeća i u mnogima od njih se polako budi optimizam. Još ovog ožujka je Opel obustavio rad u svom pogonu u Sankt Petersburgu, ali o takvim mjerama više nitko ne govori.
“Rusija je bila i ostala važna za njemačku automobilsku industriju”, upozorava Karl Krause, predsjednik uprave tvrtke Kieken koja proizvodi dijelove za automobilsku industriju. Ali ovaj gospodarski dnevnik svjedoči da slično misle i u ostalim gospodarskim sektorima, strojogradinji, u prehrambenoj industriji, građevinarstvu i sve do trgovačkog koncerna Otto. Svi oni žele ostati u Rusiji i nadaju se boljim vremenima.
To potvrđuju i rezultati ankete koju je provela DZ Bank (financijska institucija nastala spajanjem zadružnih banaka Reifeisenbanken i Volksbanken) na uzorku od 1.500 odgovornih osoba u njemačkom gospodarstvu. Ali još uvijek se osjeća i oprez. Kriza u Ukrajini, makar trenutno možda oružje šuti, muti “još bolje raspoloženje” u njemačkom gospodarstvu, objašnjava Stefan Zeidler, predsjednik odjela za poslovne mušterije DZ Banke. Ali jedno je jasno: tvrtke se ipak ne žele povući iz Rusije.
Gospodarsku suradnju nisu otežale samo gospodarske sankcije, nego i njene posljedice. Nagli pad ruske valute za oko 40% od prošlog prosinca je stvorio nemoguće uvjete za poslovanje njemačkih tvrtki u Rusiji, ali od travnja se i rublja oporavila za desetak posto. Povrh toga se i cijena nafte stabilizirala što je od presudne važnosti za Rusiju kao izvoznika crnog blaga.
Rusija dakle opet ima prostora za uvoz, što odmah osjećaju i njemački izvoznici: “Ne smatram stanje ni izdaleka tako dramatičnim kakvo je bilo prije samo nekoliko mjeseci”, smatra i direktor Beiersdorfa nakon što je ovaj proizvođač kozmetike iz Hamburga objavio posljednje kvartalno izvješće. Tamo se vidi povećanje prometa na prostoru istoka Europe za 9,9% u odnosu na isto razdoblje prošle godine i to se prije svega može zahvaliti prometu s Rusijom i Ukrajinom.
Ipak, osobito u većim njemačkim tvrtkama je oprez još uvijek veći od optimizma. Njemačka gospodarska komora BDI, Deutsche Bank i Institut za istraživanje srednjeg poduzetništva su proveli ispitivanje među 400 najvećih poduzeća ove zemlje i tamo njih 67% očekuje još veći pad prometa s Rusijom zbog sankcija protiv te zemlje. Gospodarstvenicima se to naravno ne dopada, ali i razumiju da je to u određenim okolnostima nužno, objašnjava dopredsjednica BDI Ingeborg Neumann. U jednom priopćenju za javnost ponavlja stav Komore: na prvom mjestu je politika i zato surađujemo u provedbi sankcija.
Izvor: Deutsche Welle
