Građani koji vrše gotovinske pologe u našim bankama često znaju imati neugodnosti, a postupanja bankarskih službenika razlikuju se od banke do banke. Bankarski službenici u posljednje vrijeme često kao granicu postavljaju dvije tisuće KM.
Klixu se javio čitatelj koji u banci u kojoj duži niz godina ima bankovni račun nije mogao položiti 11 tisuća KM, tražen mu je dokaz o porijeklu novca. Iako je imao kupoprodajni ugovor, kao dokaz odakle mu novac, banka to nije prihvatila, piše Klix.
Zakonu o sprečavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti Agencija za bankarstvo postavila je okvire, ali postupanje banaka obično je znatno rigoroznije.
Zakon je naredio da su banke dužne Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA) redovno izvještavati i dostavljati informacije o svakom pokušaju i izvršenoj transakciji, bez obzira na iznos, ako postoji sumnja da se radi o pranju novca ili financiranju terorističkih aktivnosti te gotovinskoj transakciji čija vrijednost iznosi ili prelazi sumu od 30 tisuća KM.
Mimo toga, za sve transakcije pa i one manje od 30 tisuća, banke su dužne pratiti poslovne aktivnosti koje poduzima klijent provodeći mjere identifikacije i praćenja uz primjenu principa upoznaj svog klijenta, uključujući i porijeklo sredstava koja se koriste u poslovnim operacijama.
"Zakonom je propisano da banke svojim internim aktom trebaju definirati procedure za provođenje ovih mjera. Banke su dužne odrediti obim i učestalost mjera koje odgovaraju riziku pranja novca ili financiranja terorističkih aktivnosti kojim su izložene u obavljanju pojedinačnih transakcija ili poslovnih operacija pojedinačnog klijenta", navodi se u zakonu.
Banke su, prilikom provođenja mjera Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, dužne, u postupku provjere uplate gotovine izvršiti identifikaciju i verifikaciju izvora sredstava koja su predmet gotovinskih uplata, kaže za portal Klix.ba Faris Bogunić, direktor Sektora specijalističkog nadzora subjekata bankarskog sustava u Agenciji za bankarstvo FBiH.
"U tom cilju banke su, između ostalog, a uvažavajući nivo rizika klijenta, dužne definisati i limite gotovinskih transakcija te sve transakcije u iznosu iznad definisanog limita provjeriti. Provjeru izvora sredstava banke trebaju izvršiti na osnovu dokumenata, podataka ili informacija dobivenih iz pouzdanih i nezavisnih izvora (dokazi o porijeklu sredstava, kao npr. ugovor o kupoprodaji, ugovor o zakupu, potvrde o isplati u gotovini s druge banke i sl.)", kaže on.
Naglašava i kako Agencija za bankarstvo Federacije BiH vrši nadzor nad radom banaka u vezi s primjenom odredbi Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti kojima se propisuju obaveze provođenja mjera za sprečavanje pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, te zahtijeva od banaka dosljednu primjenu propisa iz ove oblasti.
Klixu se javio čitatelj koji u banci u kojoj duži niz godina ima bankovni račun nije mogao položiti 11 tisuća KM, tražen mu je dokaz o porijeklu novca. Iako je imao kupoprodajni ugovor, kao dokaz odakle mu novac, banka to nije prihvatila, piše Klix.
Zakonu o sprečavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti Agencija za bankarstvo postavila je okvire, ali postupanje banaka obično je znatno rigoroznije.
Zakon je naredio da su banke dužne Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA) redovno izvještavati i dostavljati informacije o svakom pokušaju i izvršenoj transakciji, bez obzira na iznos, ako postoji sumnja da se radi o pranju novca ili financiranju terorističkih aktivnosti te gotovinskoj transakciji čija vrijednost iznosi ili prelazi sumu od 30 tisuća KM.
Mimo toga, za sve transakcije pa i one manje od 30 tisuća, banke su dužne pratiti poslovne aktivnosti koje poduzima klijent provodeći mjere identifikacije i praćenja uz primjenu principa upoznaj svog klijenta, uključujući i porijeklo sredstava koja se koriste u poslovnim operacijama.
"Zakonom je propisano da banke svojim internim aktom trebaju definirati procedure za provođenje ovih mjera. Banke su dužne odrediti obim i učestalost mjera koje odgovaraju riziku pranja novca ili financiranja terorističkih aktivnosti kojim su izložene u obavljanju pojedinačnih transakcija ili poslovnih operacija pojedinačnog klijenta", navodi se u zakonu.
Banke su, prilikom provođenja mjera Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, dužne, u postupku provjere uplate gotovine izvršiti identifikaciju i verifikaciju izvora sredstava koja su predmet gotovinskih uplata, kaže za portal Klix.ba Faris Bogunić, direktor Sektora specijalističkog nadzora subjekata bankarskog sustava u Agenciji za bankarstvo FBiH.
"U tom cilju banke su, između ostalog, a uvažavajući nivo rizika klijenta, dužne definisati i limite gotovinskih transakcija te sve transakcije u iznosu iznad definisanog limita provjeriti. Provjeru izvora sredstava banke trebaju izvršiti na osnovu dokumenata, podataka ili informacija dobivenih iz pouzdanih i nezavisnih izvora (dokazi o porijeklu sredstava, kao npr. ugovor o kupoprodaji, ugovor o zakupu, potvrde o isplati u gotovini s druge banke i sl.)", kaže on.
Naglašava i kako Agencija za bankarstvo Federacije BiH vrši nadzor nad radom banaka u vezi s primjenom odredbi Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti kojima se propisuju obaveze provođenja mjera za sprečavanje pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, te zahtijeva od banaka dosljednu primjenu propisa iz ove oblasti.
