Zaštiti na radu u Bosni i Hercegovini još se uvijek ne posvećuje dovoljno pozornosti, što za posljedicu ima česte nesreće te, nažalost, smrtne ishode na radnim mjestima, posebice na gradilištima, u rudnicima i šumarstvu, piše Večernji list BiH.
Nije nepoznanica da gotovo svakodnevno svjedočimo slikama građevinskih radnika koji na gradilištima rade bez zaštitne opreme. Tu su i rudarske nesreće sa smrtnim ishodima zbog loše zaštite na radu.
U RS-u u 8 mjeseci 5 poginulih
U prošloj godini je u RS-u zabilježeno 11 smrtnih slučajeva, između 500 i 600 težih ozljeda, dok lakše nisu evidentirane jer su baš česte. Najčešće su ozljede na radu u građevinarstvu, rudarstvu, šumarstvu i metalurgiji.
- Pet ozljeda na radu sa smrtnim ishodom evidentirano je u Republici Srpskoj u osam mjeseci ove godine, a bilo ih je i u rujnu te listopadu - rekla je pomoćnica ministra za rad i zapošljavanje RS-a Mira Vasić. Kazala je kako je u tom razdoblju evidentirano i 649 lakših ozljeda na radu, kao i 47 teških ozljeda na radu. Nerijetko radnici ozljede na radu ne prijavljuju zbog straha da će ostati bez posla.
Tijekom prošle godine u FBiH je zabilježeno devet smrtnih slučajeva prouzročenih ozljedama na radu. Najviše ozljeda zabilježili su inspektori Federalnog rudarskoga, termo i elektroenergetskoga inspektorata. Riječ je o 737 ozljeda na radu, od kojih je jedna bila sa smrtnim posljedicama. Županijske uprave za inspekcijske poslove prijavile su 166 ozljeda na radu, od kojih 8 sa smrtnim ishodom, navodi se u izvješću Federalne uprave za inspekcijske poslove.
Važnost zaštite na radu
Iz tih podataka vidljivo je kako se u godini dana u BiH dogodilo 1500 težih nesreća u kojima je smrtno stradalo 20 radnika. Dakle, mjesečno smrtno strada barem jedan radnik. Kada je riječ o ozljedama na radu, ranije su iz Federalne uprave za inspekcijske poslove istaknuli da se najčešće bilježe ozljede u građevinarstvu, šumarstvu, metalskoj i namjenskoj industriji jer se radi s eksplozivom.
Do nesreća dolazi i uslijed nesretnog slučaja, ali i zato što poslodavci ne poklanjaju puno pozornosti zaštiti na radu ili imaju problem s nedostatkom novca za zamjenu rizičnih strojeva modernijima. Iz Sindikata upozoravaju da su potrebni dodatni inspekcijski nadzori s obzirom na to da se još uvijek događa da radnici nemaju potrebnu zaštitnu opremu ili im poslodavac naredi da je sami sebi osiguraju. Veliki broj ozljeda na radu još uvijek se i ne prijavljuje jer su nerijetko osobe koje dožive ozljedu neprijavljene, tj. rade “na crno”, što je drugi problem s kojim se treba uhvatiti ukoštac.
Nije nepoznanica da gotovo svakodnevno svjedočimo slikama građevinskih radnika koji na gradilištima rade bez zaštitne opreme. Tu su i rudarske nesreće sa smrtnim ishodima zbog loše zaštite na radu.
U RS-u u 8 mjeseci 5 poginulih
U prošloj godini je u RS-u zabilježeno 11 smrtnih slučajeva, između 500 i 600 težih ozljeda, dok lakše nisu evidentirane jer su baš česte. Najčešće su ozljede na radu u građevinarstvu, rudarstvu, šumarstvu i metalurgiji.
- Pet ozljeda na radu sa smrtnim ishodom evidentirano je u Republici Srpskoj u osam mjeseci ove godine, a bilo ih je i u rujnu te listopadu - rekla je pomoćnica ministra za rad i zapošljavanje RS-a Mira Vasić. Kazala je kako je u tom razdoblju evidentirano i 649 lakših ozljeda na radu, kao i 47 teških ozljeda na radu. Nerijetko radnici ozljede na radu ne prijavljuju zbog straha da će ostati bez posla.
Tijekom prošle godine u FBiH je zabilježeno devet smrtnih slučajeva prouzročenih ozljedama na radu. Najviše ozljeda zabilježili su inspektori Federalnog rudarskoga, termo i elektroenergetskoga inspektorata. Riječ je o 737 ozljeda na radu, od kojih je jedna bila sa smrtnim posljedicama. Županijske uprave za inspekcijske poslove prijavile su 166 ozljeda na radu, od kojih 8 sa smrtnim ishodom, navodi se u izvješću Federalne uprave za inspekcijske poslove.
Važnost zaštite na radu
Iz tih podataka vidljivo je kako se u godini dana u BiH dogodilo 1500 težih nesreća u kojima je smrtno stradalo 20 radnika. Dakle, mjesečno smrtno strada barem jedan radnik. Kada je riječ o ozljedama na radu, ranije su iz Federalne uprave za inspekcijske poslove istaknuli da se najčešće bilježe ozljede u građevinarstvu, šumarstvu, metalskoj i namjenskoj industriji jer se radi s eksplozivom.
Do nesreća dolazi i uslijed nesretnog slučaja, ali i zato što poslodavci ne poklanjaju puno pozornosti zaštiti na radu ili imaju problem s nedostatkom novca za zamjenu rizičnih strojeva modernijima. Iz Sindikata upozoravaju da su potrebni dodatni inspekcijski nadzori s obzirom na to da se još uvijek događa da radnici nemaju potrebnu zaštitnu opremu ili im poslodavac naredi da je sami sebi osiguraju. Veliki broj ozljeda na radu još uvijek se i ne prijavljuje jer su nerijetko osobe koje dožive ozljedu neprijavljene, tj. rade “na crno”, što je drugi problem s kojim se treba uhvatiti ukoštac.
