Njemačka i Nizozemska sukobile su se s Francuskom oko uvjeta korištenja zajma Europske unije od 90 milijardi eura namijenjenog Ukrajini, tražeći da Kijev tim sredstvima može kupovati i američko oružje. Iako su se čelnici EU-a u prosincu dogovorili o ključnoj pomoći, formalni uvjeti financiranja tek se trebaju usuglasiti nakon što Europska komisija predstavi svoj prijedlog, a većina zemalja članica protivi se francuskom nastojanju da se potrošnja ograniči isključivo na obrambene tvrtke unutar Unije, piše POLITICO.
Time se otvara put za napete pregovore s Parizom, koji inzistira na povlaštenom tretmanu za vojne tvrtke iz EU-a kako bi se ojačala obrambena industrija bloka. Francuski predsjednik Emmanuel Macron zagovara taj pristup čak i po cijenu da Kijev ne može odmah nabaviti opremu nužnu za obranu od ruskih snaga.
Nesuglasice se nadovezuju na dugogodišnje rasprave o uključivanju Washingtona u programe nabave obrambene opreme EU-a, a podjele su se produbile nakon što je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa zaprijetila vojnim preuzimanjem Grenlanda.
S druge strane, većina zemalja, predvođena Njemačkom i Nizozemskom, smatra da Kijev mora imati više slobode pri trošenju financijskog paketa. Kritičari upozoravaju da bi stroga klauzula "Kupuj europsko" vezala ruke Ukrajini i ograničila njezinu obrambenu sposobnost.
"Ukrajina također hitno treba opremu proizvedenu u trećim zemljama, posebno sustave protuzračne obrane i presretače proizvedene u SAD-u, streljivo i rezervne dijelove za F-16 te sposobnosti dubokog udara", navela je nizozemska vlada u pismu drugim članicama EU-a.
Prema diplomatima upoznatim s razgovorima, iako većina zemalja podržava općenitu klauzulu "Kupuj europsko", samo Grčka i Cipar podržavaju francuski zahtjev da se shema strogo ograniči na tvrtke iz EU-a.
Novac za Kijev
Čelnici EU-a dogovorili su prošlog mjeseca izdavanje 90 milijardi eura zajedničkog duga za potporu Ukrajini, nakon što je propao plan za korištenje zamrznute ruske državne imovine. Prema riječima dvojice diplomata EU-a, očekuje se da će više od dvije trećine tog iznosa biti usmjereno na vojnu potrošnju, a ostatak na proračunsku potporu.
Uoči službenog predstavljanja plana Komisije, Njemačka se usprotivila francuskom stajalištu i predložila otvaranje nabave tvrtkama izvan EU-a. "Njemačka ne podržava prijedloge za ograničavanje nabave iz trećih zemalja na određene proizvode i zabrinuta je da bi to nametnulo pretjerana ograničenja Ukrajini da se brani", stoji u pismu koje je Berlin u ponedjeljak poslao drugim članicama.
Nizozemska je predložila da se najmanje 15 milijardi eura izdvoji za kupnju strane vojne opreme koja nije odmah dostupna u Europi. "Obrambena industrija EU-a trenutačno ili nije u stanju proizvesti ekvivalentne sustave ili to učiniti u potrebnom vremenskom okviru", navela je nizozemska vlada.
Francuska strana tvrdi da Bruxelles treba nastojati izvući maksimalnu vrijednost iz financiranja Ukrajine, no kritičari ističu da jačanje ukrajinske obrane mora imati prednost pred svim drugim ciljevima.
"Vrlo je frustrirajuće. Gubimo fokus na naš cilj, a naš cilj nije poslovanje", rekao je jedan diplomat EU-a. Drugi diplomat napomenuo je da se eventualni francuski veto može zaobići jer se prijedlog može usvojiti običnom većinom glasova država članica.
"Njemačka prva"
Kao dodatnu spornu točku njemačka vlada je, odbacivši francuski prijedlog, iznijela vlastiti - da se povlašteni tretman omogući tvrtkama iz onih zemalja koje su pružile najveću financijsku potporu Ukrajini. Takav bi pristup išao u korist Berlinu, koji je među najvećim donatorima.
"Njemačka traži da se logika nagrađivanja snažne bilateralne potpore (kako je prvotno predložila Komisija za treće zemlje) primijeni i na države članice", napisao je Berlin. Diplomati taj prijedlog tumače kao način za jačanje njemačkih tvrtki, ali i kao poticaj drugim zemljama da izdvoje više sredstava za pomoć Ukrajini.
Time se otvara put za napete pregovore s Parizom, koji inzistira na povlaštenom tretmanu za vojne tvrtke iz EU-a kako bi se ojačala obrambena industrija bloka. Francuski predsjednik Emmanuel Macron zagovara taj pristup čak i po cijenu da Kijev ne može odmah nabaviti opremu nužnu za obranu od ruskih snaga.
Nesuglasice se nadovezuju na dugogodišnje rasprave o uključivanju Washingtona u programe nabave obrambene opreme EU-a, a podjele su se produbile nakon što je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa zaprijetila vojnim preuzimanjem Grenlanda.
S druge strane, većina zemalja, predvođena Njemačkom i Nizozemskom, smatra da Kijev mora imati više slobode pri trošenju financijskog paketa. Kritičari upozoravaju da bi stroga klauzula "Kupuj europsko" vezala ruke Ukrajini i ograničila njezinu obrambenu sposobnost.
"Ukrajina također hitno treba opremu proizvedenu u trećim zemljama, posebno sustave protuzračne obrane i presretače proizvedene u SAD-u, streljivo i rezervne dijelove za F-16 te sposobnosti dubokog udara", navela je nizozemska vlada u pismu drugim članicama EU-a.
Prema diplomatima upoznatim s razgovorima, iako većina zemalja podržava općenitu klauzulu "Kupuj europsko", samo Grčka i Cipar podržavaju francuski zahtjev da se shema strogo ograniči na tvrtke iz EU-a.
Novac za Kijev
Čelnici EU-a dogovorili su prošlog mjeseca izdavanje 90 milijardi eura zajedničkog duga za potporu Ukrajini, nakon što je propao plan za korištenje zamrznute ruske državne imovine. Prema riječima dvojice diplomata EU-a, očekuje se da će više od dvije trećine tog iznosa biti usmjereno na vojnu potrošnju, a ostatak na proračunsku potporu.
Uoči službenog predstavljanja plana Komisije, Njemačka se usprotivila francuskom stajalištu i predložila otvaranje nabave tvrtkama izvan EU-a. "Njemačka ne podržava prijedloge za ograničavanje nabave iz trećih zemalja na određene proizvode i zabrinuta je da bi to nametnulo pretjerana ograničenja Ukrajini da se brani", stoji u pismu koje je Berlin u ponedjeljak poslao drugim članicama.
Nizozemska je predložila da se najmanje 15 milijardi eura izdvoji za kupnju strane vojne opreme koja nije odmah dostupna u Europi. "Obrambena industrija EU-a trenutačno ili nije u stanju proizvesti ekvivalentne sustave ili to učiniti u potrebnom vremenskom okviru", navela je nizozemska vlada.
Francuska strana tvrdi da Bruxelles treba nastojati izvući maksimalnu vrijednost iz financiranja Ukrajine, no kritičari ističu da jačanje ukrajinske obrane mora imati prednost pred svim drugim ciljevima.
"Vrlo je frustrirajuće. Gubimo fokus na naš cilj, a naš cilj nije poslovanje", rekao je jedan diplomat EU-a. Drugi diplomat napomenuo je da se eventualni francuski veto može zaobići jer se prijedlog može usvojiti običnom većinom glasova država članica.
"Njemačka prva"
Kao dodatnu spornu točku njemačka vlada je, odbacivši francuski prijedlog, iznijela vlastiti - da se povlašteni tretman omogući tvrtkama iz onih zemalja koje su pružile najveću financijsku potporu Ukrajini. Takav bi pristup išao u korist Berlinu, koji je među najvećim donatorima.
"Njemačka traži da se logika nagrađivanja snažne bilateralne potpore (kako je prvotno predložila Komisija za treće zemlje) primijeni i na države članice", napisao je Berlin. Diplomati taj prijedlog tumače kao način za jačanje njemačkih tvrtki, ali i kao poticaj drugim zemljama da izdvoje više sredstava za pomoć Ukrajini.
