Davor Šuker, predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza jedan je od onih čije se ime redovito nalazi na popisu slavnih sportaša, koji su na ovaj ili onaj način pokušali izigrati državu po pitanju poreznih obveza.
Šuker je barem dva puta do sada bio upleten u porezne zavrzlame, jednom u Španjolskoj, a drugi put kod kuće u Hrvatskoj.
Šuker je 1998. kao igrač Real Madrida morao platiti Španjolskoj 258,962 eura, na svotu koju je dobio od Reala za korištenja njegova brenda. Istina, Šuker je taj porez platio, no onda je sudskim putem pokušao to osporiti, tražeći povrat uplaćenog novca.
Presuda Vrhovnog suda u Madridu: “Klasičan slučaj financijskog inženjeringa”
Vrhovni sud u Madridu odbacio je njegov zahtjev, označivši ga prozirnim pokušajem utaje poreza, sve skupa nazvavši ”klasičnim slučajem financijskog inženjeringa” u svrhu prevare države.
Naime, primanja vrhunskih nogometaša sastoje se od nekoliko dijelova – plaće, premija i postotka od korištenja brenda (tzv. image rights). Šuker je svoja prava na brend prebacio na nizozemsku tvrtku Garondial Holdings, koja ima sjedište na nekadašnjim Nizozemskim Antilima, svojevrsnom poreznom raju.
No, ljudi u španjolskom poreznom sustavu zaključili su da bivši nogometaš na taj prihod od brenda ipak mora platiti porez, što je Šuker i učinio, ali se žalio. Odluku je smatrao neustavnom budući da je, kako je rekao, morao platiti “porez na zaradu druge osobe, kojoj je on predao svoja prava”.
Državno je odvjetništvo, koje se suprotstavilo Šukerovoj žalbi, izjavilo da su već viđene brojne slične financijske malverzacije, prilikom kojih igrač s klubom ugovara dvije vrste načina primanja naknade: jednu samo za svoju sportsku aktivnost, a drugu za korištenje njegovog lika, koja čini značajan i istaknut dio njegove zarade. Ali, umjesto da izravno prima obje naknade od kluba, koji u konačnici prima obje usluge od igrača, od kluba izravno naplaćuje samo sportsku naknadu, dok prava na lik prenosi na mutno inozemno društvo, sa svrhom da i klub i igrač izbjegnu plaćanje poreza, makar i samo na taj drugi dio naknade.
Trokut: klub – igrač- posrednik
Vrhovni sud dao je za pravo Državnom odvjetništvu i presuda, koju je donio sudac Joaquín Huelin, objašnjava da je ”praksa koju je nerijetko uspostavljao trio: klub – igrač – posredničko društvo predstavljala neizravan način da se igračima nadoknadi korištenje prava na njihov lik, gdje su se obrtale sume koje bi, kakvim god ih se okarakteriziralo (prihodi od rada ili pokretnog kapitala), i dalje bile podložne IRPF-u (porez na rentu fizičkih osoba), a ne porezu na društva, koji se nameće raznoraznim fiktivnim kompanijama”.
Španjolci se ovako sjećaju Šukera: Sjajan golgeter i vrhunski neplatiša poreza
Španjolci nestašluke oko isplate poreza ne opraštaju, a još manje zaboravljaju. Slučaj Davora Šukera španjolski novinari godinama svrstavaju na sve liste slavnih sportaša i nogometaša, koji su pokušali na ovaj ili onaj način prevariti državu.
No, Šuker se svojedobno našao na listi poreznih dužnika Slavka Linića. Prije točno tri godine, Porezna uprava Ministarstva financija javno je objavila listu pravnih osoba, obrtnika i građana čiji su porezni dugovi stariji od 90 dana, a na kojoj se nekako našlo i Šukerovo ime, koji je državi bio dužan 208.301 kunu.
Predsjednik HNS-a i na Linićevoj ”listi srama”
Da se opravda od neugodne situacije Šuker je poslao priopćenje za javnost u kojem je objasnio kako se njegovo ime našlo na ”listi srama”:
”U odnosu na navode medija, a povodom objave liste dospjelih i neplaćenih dugova po osnovi poreza, na kojoj se među inim spominje i moje ime, želim reći da se ne radi o utaji poreza već o porezu na moju privatnu nekretninu. Dužni iznos isplatiti ću državi u najkraćem roku”, stajalo je u Šukerovu priopćenju.
Šuker je barem dva puta do sada bio upleten u porezne zavrzlame, jednom u Španjolskoj, a drugi put kod kuće u Hrvatskoj.
Šuker je 1998. kao igrač Real Madrida morao platiti Španjolskoj 258,962 eura, na svotu koju je dobio od Reala za korištenja njegova brenda. Istina, Šuker je taj porez platio, no onda je sudskim putem pokušao to osporiti, tražeći povrat uplaćenog novca.
Presuda Vrhovnog suda u Madridu: “Klasičan slučaj financijskog inženjeringa”
Vrhovni sud u Madridu odbacio je njegov zahtjev, označivši ga prozirnim pokušajem utaje poreza, sve skupa nazvavši ”klasičnim slučajem financijskog inženjeringa” u svrhu prevare države.
Naime, primanja vrhunskih nogometaša sastoje se od nekoliko dijelova – plaće, premija i postotka od korištenja brenda (tzv. image rights). Šuker je svoja prava na brend prebacio na nizozemsku tvrtku Garondial Holdings, koja ima sjedište na nekadašnjim Nizozemskim Antilima, svojevrsnom poreznom raju.
No, ljudi u španjolskom poreznom sustavu zaključili su da bivši nogometaš na taj prihod od brenda ipak mora platiti porez, što je Šuker i učinio, ali se žalio. Odluku je smatrao neustavnom budući da je, kako je rekao, morao platiti “porez na zaradu druge osobe, kojoj je on predao svoja prava”.
Državno je odvjetništvo, koje se suprotstavilo Šukerovoj žalbi, izjavilo da su već viđene brojne slične financijske malverzacije, prilikom kojih igrač s klubom ugovara dvije vrste načina primanja naknade: jednu samo za svoju sportsku aktivnost, a drugu za korištenje njegovog lika, koja čini značajan i istaknut dio njegove zarade. Ali, umjesto da izravno prima obje naknade od kluba, koji u konačnici prima obje usluge od igrača, od kluba izravno naplaćuje samo sportsku naknadu, dok prava na lik prenosi na mutno inozemno društvo, sa svrhom da i klub i igrač izbjegnu plaćanje poreza, makar i samo na taj drugi dio naknade.
Trokut: klub – igrač- posrednik
Vrhovni sud dao je za pravo Državnom odvjetništvu i presuda, koju je donio sudac Joaquín Huelin, objašnjava da je ”praksa koju je nerijetko uspostavljao trio: klub – igrač – posredničko društvo predstavljala neizravan način da se igračima nadoknadi korištenje prava na njihov lik, gdje su se obrtale sume koje bi, kakvim god ih se okarakteriziralo (prihodi od rada ili pokretnog kapitala), i dalje bile podložne IRPF-u (porez na rentu fizičkih osoba), a ne porezu na društva, koji se nameće raznoraznim fiktivnim kompanijama”.
Španjolci se ovako sjećaju Šukera: Sjajan golgeter i vrhunski neplatiša poreza
Španjolci nestašluke oko isplate poreza ne opraštaju, a još manje zaboravljaju. Slučaj Davora Šukera španjolski novinari godinama svrstavaju na sve liste slavnih sportaša i nogometaša, koji su pokušali na ovaj ili onaj način prevariti državu.
No, Šuker se svojedobno našao na listi poreznih dužnika Slavka Linića. Prije točno tri godine, Porezna uprava Ministarstva financija javno je objavila listu pravnih osoba, obrtnika i građana čiji su porezni dugovi stariji od 90 dana, a na kojoj se nekako našlo i Šukerovo ime, koji je državi bio dužan 208.301 kunu.
Predsjednik HNS-a i na Linićevoj ”listi srama”
Da se opravda od neugodne situacije Šuker je poslao priopćenje za javnost u kojem je objasnio kako se njegovo ime našlo na ”listi srama”:
”U odnosu na navode medija, a povodom objave liste dospjelih i neplaćenih dugova po osnovi poreza, na kojoj se među inim spominje i moje ime, želim reći da se ne radi o utaji poreza već o porezu na moju privatnu nekretninu. Dužni iznos isplatiti ću državi u najkraćem roku”, stajalo je u Šukerovu priopćenju.
