Takozvani lockdown proteklih dana postaje sve češća praksa europskih zemalja koje na ovaj način nastoje suzbiti epidemiju koronavirusa.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da blokada ne bi smjela biti jedina opcija. U strahu od pretrpavanja bolnica zaraženim pacijentima Francuska je krajem listopada primijenila nova ograničenja, što su učinile i Belgija i Irska.
U Njemačkoj je već dva dana na snazi novi lockdown, a jučer je nastupio i u Austriji. Premijer Velike Britanije Boris Johnson najavio je da će i Engleska krajem ovog tjedna ući u novi lockdown usljed svakodnevnog rasta broja novozaraženih koronavirusom, a Italija nagovještava novi krug oštrih ograničenja.
Međutim, dok europske zemlje pokušavaju suzbiti epidemiju prije novogodišnjih praznika, stručnjaci pozivaju europske vlade da preispitaju svoj pristup pandemiji i spriječe nagla širenja zaraze u idućoj godini, ali i nove padove ekonomije.
"Otišli smo predaleko s našim neizravnim mjerama, poput lockdowna, a nismo razvrstali dvije osnove - ne nalazimo sve slučajeve zaraženih, a i kada to učinimo, ljudi se u potpunosti ne pridržavaju samoizolacije i karantena", ističe za CNN Mark Woolhouse, stručnjak za zarazne bolesti s Univerziteta u Edinburghu, prenosi Klix.ba.
Doktorica Margaret Harris, glasnogovornica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), kazala je za britanski list Guardian kako je upravljanje samoizolacijom ustvari "karika koja nedostaje" u europskom suočavanju s koronavirusom.
"To nije samo izolacija ljudi koji su bolesni, to je izolacija ljudi koji su imali kontakte sa zaraženima i to su kontakti prvog reda", rekla je Margaret Harris. WHO se ne zalaže za uvođenje lockdowna kao primarnog sredstva kontrole virusa.
Međutim, ukoliko i dođe do zaključavanja, onda nalaže da vlade pametno iskoriste vrijeme ograničenja kako bi otkrile slučajeve, pronalazile i izolirale kontakte, više testirale...
Stručnjaci smatraju kako su zemlje širom Europe prerano otvorile svoje ekonomije nakon prvog kruga zaključavanja na proljeće ove godine, bez provođenja glavnih zaštitnih mjera poput traženja kontakata. Stoga mnogi strahuju da bi se ista greška mogla ponoviti ove zime.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da blokada ne bi smjela biti jedina opcija. U strahu od pretrpavanja bolnica zaraženim pacijentima Francuska je krajem listopada primijenila nova ograničenja, što su učinile i Belgija i Irska.
U Njemačkoj je već dva dana na snazi novi lockdown, a jučer je nastupio i u Austriji. Premijer Velike Britanije Boris Johnson najavio je da će i Engleska krajem ovog tjedna ući u novi lockdown usljed svakodnevnog rasta broja novozaraženih koronavirusom, a Italija nagovještava novi krug oštrih ograničenja.
Međutim, dok europske zemlje pokušavaju suzbiti epidemiju prije novogodišnjih praznika, stručnjaci pozivaju europske vlade da preispitaju svoj pristup pandemiji i spriječe nagla širenja zaraze u idućoj godini, ali i nove padove ekonomije.
"Otišli smo predaleko s našim neizravnim mjerama, poput lockdowna, a nismo razvrstali dvije osnove - ne nalazimo sve slučajeve zaraženih, a i kada to učinimo, ljudi se u potpunosti ne pridržavaju samoizolacije i karantena", ističe za CNN Mark Woolhouse, stručnjak za zarazne bolesti s Univerziteta u Edinburghu, prenosi Klix.ba.
Doktorica Margaret Harris, glasnogovornica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), kazala je za britanski list Guardian kako je upravljanje samoizolacijom ustvari "karika koja nedostaje" u europskom suočavanju s koronavirusom.
"To nije samo izolacija ljudi koji su bolesni, to je izolacija ljudi koji su imali kontakte sa zaraženima i to su kontakti prvog reda", rekla je Margaret Harris. WHO se ne zalaže za uvođenje lockdowna kao primarnog sredstva kontrole virusa.
Međutim, ukoliko i dođe do zaključavanja, onda nalaže da vlade pametno iskoriste vrijeme ograničenja kako bi otkrile slučajeve, pronalazile i izolirale kontakte, više testirale...
Stručnjaci smatraju kako su zemlje širom Europe prerano otvorile svoje ekonomije nakon prvog kruga zaključavanja na proljeće ove godine, bez provođenja glavnih zaštitnih mjera poput traženja kontakata. Stoga mnogi strahuju da bi se ista greška mogla ponoviti ove zime.
