Štrajk prosvjetnih radnika u Hercegovačko-neretvanskoj županiji ostaje na snazi, sindikati nisu zadovoljni ponudom Vlade HNŽ.
Predsjednici sindikata osnovnog i srednjeg obrazovanja koji radne na hrvatskom i bosanskom planu i programu, nakon sastanka s Vladom imali su sastanak sa predstavnicima sindikalnih organizacija, no nisu zadovoljni ponudom, potvrdio je za Bljesak.info Goran Milićević, predsjednik Sindikata učitelja HNŽ-a.
Konačnu odluku imat će sutra, kada predstavnici sindikalnih jedinica dobiju povratne informacije, ali po svemu sudeći, štrajk ostaje na snazi. Nastave nema.
''Upoznali smo ih s ponudom Vlade koja je sljedeća 5% povećanje osnovice od 1. 1. 2025, dalje 3% povećanje koeficijenata svima od prvih 1.1 2025; isplata jednokratne pomoći do kraja ove godine od 1000 KM. Rekli su vratiti u pravo mentore i savjetnike, mentoru na plaću da ide 5% i savjetniku 8%'', rekao je Milićević.
Vlada je obećala i do 31. 1. 2025. godine odobriti 1,7 milijuna konvertibilnih maraka za isplatu pravomoćnih sudskih presuda.
Negativne reakcije
''Većina sindikalnih povjerenika je negativno reagirala na ovu odluku Vlade, ali i oni imaju također obavezu da upoznaju sve članove sindikata. Sutra će se na sastancima po školama izjasniti da li ponudu Vlade prihvaćaju ili ne prihvaćaju. Ali kako trenutačno imamo informacije, izgleda da se uglavnom ne prihvaća, a štrajk i dalje traje'', rekao je Milićević.
Smatra da je trenutačno takvo raspoloženje, da nitko nije zadovoljan ponudom, ali moraju pitati sve članove, kako zakon nalaže.
''Svi članovi se trebaju izjasniti, ali naravno, većina donosi odluku. Ali, evo, kažem vam, kako mi sad izgleda da ni osnovne i srednje škole nisu da se prihvati ova ponuda'', dodao je.
Na upit što je sa školama u županiji koje su ipak odlučili održavati nastavu, Milićević kaže kako u Zakonu o štrajku piše da svi uposlenici u školama imaju pravo na štrajk, ali naravno, također da imaju pravo i da rade.
''Moje osobno mišljenje je to da to što oni rade nije kolegijalno jer se mi borimo i za njihove plaće i za njihov bolji pravni i materijalni položaj. Bez obzira na to što oni nisu članovi sindikata mogli su da se priključe štrajku, ali mislim da to nimalo kolegijalno'', rekao je.
Kaže da je opis posla ravnatelja da organizira nastavu, ako se netko izjasni da želi raditi i ravnatelj treba organizirati nastavu, smatra Milićević, dodajući kako je u osnovnim školama to lakše, dok je u predmetnoj nastavi to teže, gdje ima više nastavnika.
''To je čisto maltretiranje učenika, djeca dolaze sat-dva, pa opet kada budu nadoknade djeca opet moraju dolaziti'', smatra.
Pritisak ravnatelja na djelatnike
Idući poziv Vlade ne zna kada očekuju, ali smatra da samo ta činjenica da su u generalnom štrajku, je poziv da ih trebaju zvati, da razgovaraju, jer nema koristi ako se predlaže sastanak a Vlada nije spremna za dogovor.
''Vidite, sada ide onaj ružni dio, pritisak ravnatelja na djelatnike, prijete sudskom zabranom i sudom i tako dalje. Sve je to neugodno i stresno. Nismo mi sretni što smo mi u generalnom štrajku, ali želimo da se materijalni položaj u obrazovanju popravi. A ova ponuda je baš skromna bila i vidimo da je većina ne prihvaća, znači ne mi predsjednici, nego većina članova i zato se štrajk nastavlja'', rekao je.
Inače, početna plaća bez godina radnog staža u Osnovnoj školi je oko 1350 KM, a u srednjim školama je oko 7% veća, odnosno oko 1450 KM i na to idu godine radnog staža.
Dakle jedan nastavnik u osnovnoj školi, pred mirovinu ne može doći do plaće od 1800 KM.
Zadnji po plaćama u Federaciji
''Nemam ni protiv kojih budžetskih korisnika ništa, no u Vladi govore što nama daju moraju i drugima. Provjerite je li plaća naših policajaca, je li veća ili manja u drugim županijama nego kod nas. Pogledajte, mi imamo naci dokaze i tablice, profesori i nastavnici u našoj županiji su na samom dnu po plaćama u Federaciji. I to je naš argument. A to da li se treba drugima povećati, pa nek vide gdje su oni u usporedbi s drugim županijama, ako su i oni isto tako kao i mi; pa naravno da treba i njima povećati plaće'', kaže Milićević.
Smatra da koeficijente treba malo poštenije poredati, pa onda kroz osnovicu povećavati plaće.
''Kad se to sve fino poredaju, onda nek ide linearno povećanje. Ako mi vidimo da nismo tamo gdje treba, kada se usporedimo s nekim drugim, onda naravno da su djelatnici nezadovoljni. Mi kao predstavnici sindikata se zalažemo da se to ispravi. I eto, vidjet ćemo. Neka Vlada ima više sluha, neka manje.. a ovo svakako meni izgleda da oni nagrađuju i ove koji ne izlaze na ulice i ne prosvjeduju, a nama se ovako nude neke mrvice'', zaključio je Milićević.
Sindikati prosvjetnih radnika osnovnih i srednjih škola Hercegovačko-neretvanske županije dan ranije su započeli generalni štrajk u svim školama te su jučer održali i najmasovniju prosvjednu šetnju do sada. Nakon jutrošnjeg sastanka predstavnika Vlade sa sindikatima medijima se obratio Pero Pavlović, glasnogovornik Vlade HNŽ.
''Imali smo jedan vrlo težak i konkretan sastanak i za članove Sindikata i za članove Vlade HNŽ jer ovo je materija u kojoj tražimo najbolja moguća rješenja. O tome što su bile teme razgovora čelni ljudi Sindikata će tijekom dana, najkasnije do sutra upoznati svoje članstvo koje će se očitovati o onome što su sa Vladom komunicirali i ovisno o njihovom odgovoru donijet će se konačni sud'', rekao je nakon sastanka Pero Pavlović.
Prosvjetari u HNŽ-u su 4. rujna započeli štrajk, koji je sud sljedeći dan obustavio privremenom mjerom. Iako im je sud poništio tu mjeru, štrajk nije prekinut, nego se nastavlja.
Sindikat tvrdi da Vlada odgovara kako "novca nema", dok oni zahtijevaju da se povećanje plaća, kao i u drugim županijama, uključi u proračun za 2025. godinu.
Na nedavnoj konferenciji za medije prosvjetari su naglasili da su među najlošije plaćenima u Federaciji BiH, te da su u minusu više od godinu dana nakon dolaska nove Vlade.
Predsjednici sindikata osnovnog i srednjeg obrazovanja koji radne na hrvatskom i bosanskom planu i programu, nakon sastanka s Vladom imali su sastanak sa predstavnicima sindikalnih organizacija, no nisu zadovoljni ponudom, potvrdio je za Bljesak.info Goran Milićević, predsjednik Sindikata učitelja HNŽ-a.
Konačnu odluku imat će sutra, kada predstavnici sindikalnih jedinica dobiju povratne informacije, ali po svemu sudeći, štrajk ostaje na snazi. Nastave nema.
''Upoznali smo ih s ponudom Vlade koja je sljedeća 5% povećanje osnovice od 1. 1. 2025, dalje 3% povećanje koeficijenata svima od prvih 1.1 2025; isplata jednokratne pomoći do kraja ove godine od 1000 KM. Rekli su vratiti u pravo mentore i savjetnike, mentoru na plaću da ide 5% i savjetniku 8%'', rekao je Milićević.
Vlada je obećala i do 31. 1. 2025. godine odobriti 1,7 milijuna konvertibilnih maraka za isplatu pravomoćnih sudskih presuda.
Negativne reakcije
''Većina sindikalnih povjerenika je negativno reagirala na ovu odluku Vlade, ali i oni imaju također obavezu da upoznaju sve članove sindikata. Sutra će se na sastancima po školama izjasniti da li ponudu Vlade prihvaćaju ili ne prihvaćaju. Ali kako trenutačno imamo informacije, izgleda da se uglavnom ne prihvaća, a štrajk i dalje traje'', rekao je Milićević.
Smatra da je trenutačno takvo raspoloženje, da nitko nije zadovoljan ponudom, ali moraju pitati sve članove, kako zakon nalaže.
''Svi članovi se trebaju izjasniti, ali naravno, većina donosi odluku. Ali, evo, kažem vam, kako mi sad izgleda da ni osnovne i srednje škole nisu da se prihvati ova ponuda'', dodao je.
Na upit što je sa školama u županiji koje su ipak odlučili održavati nastavu, Milićević kaže kako u Zakonu o štrajku piše da svi uposlenici u školama imaju pravo na štrajk, ali naravno, također da imaju pravo i da rade.
''Moje osobno mišljenje je to da to što oni rade nije kolegijalno jer se mi borimo i za njihove plaće i za njihov bolji pravni i materijalni položaj. Bez obzira na to što oni nisu članovi sindikata mogli su da se priključe štrajku, ali mislim da to nimalo kolegijalno'', rekao je.
Kaže da je opis posla ravnatelja da organizira nastavu, ako se netko izjasni da želi raditi i ravnatelj treba organizirati nastavu, smatra Milićević, dodajući kako je u osnovnim školama to lakše, dok je u predmetnoj nastavi to teže, gdje ima više nastavnika.
''To je čisto maltretiranje učenika, djeca dolaze sat-dva, pa opet kada budu nadoknade djeca opet moraju dolaziti'', smatra.
Pritisak ravnatelja na djelatnike
Idući poziv Vlade ne zna kada očekuju, ali smatra da samo ta činjenica da su u generalnom štrajku, je poziv da ih trebaju zvati, da razgovaraju, jer nema koristi ako se predlaže sastanak a Vlada nije spremna za dogovor.
''Vidite, sada ide onaj ružni dio, pritisak ravnatelja na djelatnike, prijete sudskom zabranom i sudom i tako dalje. Sve je to neugodno i stresno. Nismo mi sretni što smo mi u generalnom štrajku, ali želimo da se materijalni položaj u obrazovanju popravi. A ova ponuda je baš skromna bila i vidimo da je većina ne prihvaća, znači ne mi predsjednici, nego većina članova i zato se štrajk nastavlja'', rekao je.
Inače, početna plaća bez godina radnog staža u Osnovnoj školi je oko 1350 KM, a u srednjim školama je oko 7% veća, odnosno oko 1450 KM i na to idu godine radnog staža.
Dakle jedan nastavnik u osnovnoj školi, pred mirovinu ne može doći do plaće od 1800 KM.
Zadnji po plaćama u Federaciji
''Nemam ni protiv kojih budžetskih korisnika ništa, no u Vladi govore što nama daju moraju i drugima. Provjerite je li plaća naših policajaca, je li veća ili manja u drugim županijama nego kod nas. Pogledajte, mi imamo naci dokaze i tablice, profesori i nastavnici u našoj županiji su na samom dnu po plaćama u Federaciji. I to je naš argument. A to da li se treba drugima povećati, pa nek vide gdje su oni u usporedbi s drugim županijama, ako su i oni isto tako kao i mi; pa naravno da treba i njima povećati plaće'', kaže Milićević.
Smatra da koeficijente treba malo poštenije poredati, pa onda kroz osnovicu povećavati plaće.
''Kad se to sve fino poredaju, onda nek ide linearno povećanje. Ako mi vidimo da nismo tamo gdje treba, kada se usporedimo s nekim drugim, onda naravno da su djelatnici nezadovoljni. Mi kao predstavnici sindikata se zalažemo da se to ispravi. I eto, vidjet ćemo. Neka Vlada ima više sluha, neka manje.. a ovo svakako meni izgleda da oni nagrađuju i ove koji ne izlaze na ulice i ne prosvjeduju, a nama se ovako nude neke mrvice'', zaključio je Milićević.
Sindikati prosvjetnih radnika osnovnih i srednjih škola Hercegovačko-neretvanske županije dan ranije su započeli generalni štrajk u svim školama te su jučer održali i najmasovniju prosvjednu šetnju do sada. Nakon jutrošnjeg sastanka predstavnika Vlade sa sindikatima medijima se obratio Pero Pavlović, glasnogovornik Vlade HNŽ.
''Imali smo jedan vrlo težak i konkretan sastanak i za članove Sindikata i za članove Vlade HNŽ jer ovo je materija u kojoj tražimo najbolja moguća rješenja. O tome što su bile teme razgovora čelni ljudi Sindikata će tijekom dana, najkasnije do sutra upoznati svoje članstvo koje će se očitovati o onome što su sa Vladom komunicirali i ovisno o njihovom odgovoru donijet će se konačni sud'', rekao je nakon sastanka Pero Pavlović.
Prosvjetari u HNŽ-u su 4. rujna započeli štrajk, koji je sud sljedeći dan obustavio privremenom mjerom. Iako im je sud poništio tu mjeru, štrajk nije prekinut, nego se nastavlja.
Sindikat tvrdi da Vlada odgovara kako "novca nema", dok oni zahtijevaju da se povećanje plaća, kao i u drugim županijama, uključi u proračun za 2025. godinu.
Na nedavnoj konferenciji za medije prosvjetari su naglasili da su među najlošije plaćenima u Federaciji BiH, te da su u minusu više od godinu dana nakon dolaska nove Vlade.
