Tenzije između Turske s jedne strane te Njemačke, Nizozemske i Austrije s druge, eskalirale su jutros kad je turski premijer Binali Yildirim zaprijetio "najsnažnijim mogućim "odgovorom na izgon njegove ministrice iz Nizozemske. No što stoji iza ovog diplomatskog sukoba?
Ustavne reforme proširile bi Erdoganove ovlasti
U pozadini cijele krize stoji dugo pripremani projekt turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana o ustavnim reformama kojima bi Turska prešla iz parlamentarne u predsjedničku republiku prenosi Index.hr
Sličan politički sustav, naravno, imaju SAD, Francuska i druge zapadne demokracije. Međutim, Erdoganova sve autoritarnija vladavina , koja je nakon neuspjelog puča u srpnju prošle godine eskalirala sustavnim čistkama u državnoj administraciji, policiji, sudstvu, na sveučilištima i u medijima, razlog je za zabrinutost analitičara o budućnosti turske demokracije uslijed ovih reformi.
Ako referendum prođe, naime, Erdogan će dobiti znatno šire ovlasti, uključujući slobodu da izravno postavlja ministre, priprema proračun, bira većinu saveznih sudaca i donosi određene zakone dekretom. Štoviše, predsjednik će moći proglasiti izvanredno stanje i raspustiti parlament, piše BBC.
Erdoganu potrebni glasovi turske dijaspore
No Erdoganov referendum teško će proći bez glasova turskih državljana koji žive u inozemstvu - njih 5.5 milijuna, od čega ih samo u Njemačkoj živi 1.4 milijuna s pravom glasa. Stoga je njegova vladajuća stranka AKP planirala održati niz predizbornih skupova u toj zemlji, kao i u druge dvije s veliki brojem turskih imigranata - Nizozemskoj i Austriji.
No sve tri zemlje zabranile su dotične skupove, navodeći sigurnosne razloge - vjerojatno zbog rastuće terorističke prijetnje u zemljama Europske unije, kao i u samoj Turskoj. Nizozemski premijer Mark Rutte tako je izrazio strah da bi "kompromitirali javni red i sigurnost".
Turska ministrica Fatma Betül Sayan Kaya, s druge strane, oštro je osudila zabranu ulaska u turski konzulat u Nizozemskoj, gdje je trebala nastupiti na predizbornom skupu, kao "kršenje međunarodnog prava, konvencija i ljudskih prava".
Osim toga, kako je austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz obrazložio, dobrodošlica Erdoganu i ministrima njegove vlade u održavanju takvih skupova uskraćena je zbog zabrinutosti da bi oni pojačali političke tenzije i otežali napore ovih zemalja u integraciji turskih imigranata.
Merkel: "Duboke razlike u mišljenjima" o demokraciji i vladavini zakona
Kako prenosi CNN, Njemačka kancelarka Angela Merkel također se oglasila o diplomatskom sporu u kojem je posebno odjeknula Erdoganova skandalozna izjava o "nacizmu koji je još uvijek živ" u Njemačkoj. Merkel je stav Turske opisala kao "duboko problematičan" za odnos te zemlje i EU, prilikom svojeg obraćanja njemačkom parlamentu: "Ove duboke razlike u mišljenjima odnose se na temeljna pitanja demokracije i vladavine zakona. Odnose se na slobodu izražavanja u Turskoj. Također se odnose na mnoge novinare koji su zatvoreni zbog izražavanja svojeg mišljenja.
Komentirajući Erdoganov napad na račun njemačke nacističke prošlosti, Merkel je odvratila: "Usporedbe sa SS-om samo pridonose patnji jer znače da se zločini koje su počinili nacional-socijalisti u Njemačkoj prikazuju kao mnogo bezopasniji nego što su stvarno bili."
Odnosi s Turskom, koja je EU kandidat i NATO saveznik, ali i kritičan partner u rješavanju izbjegličke krize, moraju se braniti, ali "na temelju naših vrijednosti, naših pogleda i potpuno transparentno", dodala je Merkel.
U Njemačkoj su nedavno otkazani skupovi u gradovima Koelnu i Gaggenauu, no Merkel je sugerirala da bi u budućnosti nastupi turskih političara mogli biti dozvoljeni ako budu "ispravno organizirani".
Tenzijama je pridonijelo i prošlotjedno uhićenje turskog-njemačkog novinara Deniza Yucela iz novina Die Welt, koji je, u praksi sad već rutinskoj za turske vlasti, optužen za terorističku propagandu i poticanje mržnje i netrpeljivosti.
Index.hr
Ustavne reforme proširile bi Erdoganove ovlasti
U pozadini cijele krize stoji dugo pripremani projekt turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana o ustavnim reformama kojima bi Turska prešla iz parlamentarne u predsjedničku republiku prenosi Index.hr
Sličan politički sustav, naravno, imaju SAD, Francuska i druge zapadne demokracije. Međutim, Erdoganova sve autoritarnija vladavina , koja je nakon neuspjelog puča u srpnju prošle godine eskalirala sustavnim čistkama u državnoj administraciji, policiji, sudstvu, na sveučilištima i u medijima, razlog je za zabrinutost analitičara o budućnosti turske demokracije uslijed ovih reformi.
Ako referendum prođe, naime, Erdogan će dobiti znatno šire ovlasti, uključujući slobodu da izravno postavlja ministre, priprema proračun, bira većinu saveznih sudaca i donosi određene zakone dekretom. Štoviše, predsjednik će moći proglasiti izvanredno stanje i raspustiti parlament, piše BBC.
Erdoganu potrebni glasovi turske dijaspore
No Erdoganov referendum teško će proći bez glasova turskih državljana koji žive u inozemstvu - njih 5.5 milijuna, od čega ih samo u Njemačkoj živi 1.4 milijuna s pravom glasa. Stoga je njegova vladajuća stranka AKP planirala održati niz predizbornih skupova u toj zemlji, kao i u druge dvije s veliki brojem turskih imigranata - Nizozemskoj i Austriji.
No sve tri zemlje zabranile su dotične skupove, navodeći sigurnosne razloge - vjerojatno zbog rastuće terorističke prijetnje u zemljama Europske unije, kao i u samoj Turskoj. Nizozemski premijer Mark Rutte tako je izrazio strah da bi "kompromitirali javni red i sigurnost".
Turska ministrica Fatma Betül Sayan Kaya, s druge strane, oštro je osudila zabranu ulaska u turski konzulat u Nizozemskoj, gdje je trebala nastupiti na predizbornom skupu, kao "kršenje međunarodnog prava, konvencija i ljudskih prava".
Osim toga, kako je austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz obrazložio, dobrodošlica Erdoganu i ministrima njegove vlade u održavanju takvih skupova uskraćena je zbog zabrinutosti da bi oni pojačali političke tenzije i otežali napore ovih zemalja u integraciji turskih imigranata.
Merkel: "Duboke razlike u mišljenjima" o demokraciji i vladavini zakona
Kako prenosi CNN, Njemačka kancelarka Angela Merkel također se oglasila o diplomatskom sporu u kojem je posebno odjeknula Erdoganova skandalozna izjava o "nacizmu koji je još uvijek živ" u Njemačkoj. Merkel je stav Turske opisala kao "duboko problematičan" za odnos te zemlje i EU, prilikom svojeg obraćanja njemačkom parlamentu: "Ove duboke razlike u mišljenjima odnose se na temeljna pitanja demokracije i vladavine zakona. Odnose se na slobodu izražavanja u Turskoj. Također se odnose na mnoge novinare koji su zatvoreni zbog izražavanja svojeg mišljenja.
Komentirajući Erdoganov napad na račun njemačke nacističke prošlosti, Merkel je odvratila: "Usporedbe sa SS-om samo pridonose patnji jer znače da se zločini koje su počinili nacional-socijalisti u Njemačkoj prikazuju kao mnogo bezopasniji nego što su stvarno bili."
Odnosi s Turskom, koja je EU kandidat i NATO saveznik, ali i kritičan partner u rješavanju izbjegličke krize, moraju se braniti, ali "na temelju naših vrijednosti, naših pogleda i potpuno transparentno", dodala je Merkel.
U Njemačkoj su nedavno otkazani skupovi u gradovima Koelnu i Gaggenauu, no Merkel je sugerirala da bi u budućnosti nastupi turskih političara mogli biti dozvoljeni ako budu "ispravno organizirani".
Tenzijama je pridonijelo i prošlotjedno uhićenje turskog-njemačkog novinara Deniza Yucela iz novina Die Welt, koji je, u praksi sad već rutinskoj za turske vlasti, optužen za terorističku propagandu i poticanje mržnje i netrpeljivosti.
Index.hr
