Dugo razdoblje hladnijeg vremena, praćeno visokom vlažnošću i čestim kišama, dovelo je do onog čega su se proizvođači najviše plašili - pucanja plodova trešanja.
Nema otkupa
Do ove pojave došlo je posebice na sortama ranog zrenja kao što je, na primjer, Burlat koji prvi dospijeva na tržište, a zbog slatkoće i krupnijih plodova, uvijek ima dobru cijenu na tržištu, piše Agoklub.
Iako su se proizvođači nadali da neće doći do pucanja, posljednje kiše dovele su do ove pojave zbog čega se, već sada, može utvrditi da će biti na gubitku i da će na tržištu biti trešnje slabije kvalitete.
Jedino što ostaje je takve preraditi u sok ili džemove jer sigurno neće doći do otkupa popucalih plodova. Ono što je najgore, kod njih vrlo brzo dođe do pojavljivanja simptoma truleži, Monilia fructigena, što stvara dodatni problem voćarima.
Najosjetljivije sorte su Bing, Burlat, dok su Van, Hedelfinger, manje osjetljive. Ipak, kada je visoka vlažnost, kod svih sorti dolazi do pucanja s tim što neke pucaju kod peteljke, a neke na vrhovima plodova.
Nažalost, mjere zaštite od pucanja plodova, nisu brojne. Najbolje rješenje je da se iznad stabala postave folije koje će spriječiti kišu da natapa plodove, ali je takva investicija preskupa za većinu voćara.
Kasno za zaštitu?
Postoje neka sredstva koja razvijaju film na površini ploda i dovode do manje popucalih plodova, ali nisu lako dostupna na tržištu.
Pesticidi, odnosno fungicidi, također ne pomažu mnogo, ali ih pojedini proizvođači koriste da spriječe pojavu truleži. Ovdje treba biti oprezan jer se mora obratiti pažnja na karencu fungicida.
Genetikom još nisu stvorene sorte koje nisu osjetljive na pucanje plodova tako da voćarima ostaje samo da se nadaju boljim vremenskim prilikama. Problem je što se u plodu škrob pretvara u šećer zbog čega, ako su plodovi, to jest kutikula vlažni, zbog razlike u tlaku dolazi do pucanja.
Inače, ova godina, iako je bilo i mrazeva, bila je obećavajuća za proizvođače trešanja jer je većina sorti imala dobru oplodnju. Čak i uz jak napad trešnjine muhe, kvaliteta plodova obećavala je dobru sezonu.
Nema otkupa
Do ove pojave došlo je posebice na sortama ranog zrenja kao što je, na primjer, Burlat koji prvi dospijeva na tržište, a zbog slatkoće i krupnijih plodova, uvijek ima dobru cijenu na tržištu, piše Agoklub.
Iako su se proizvođači nadali da neće doći do pucanja, posljednje kiše dovele su do ove pojave zbog čega se, već sada, može utvrditi da će biti na gubitku i da će na tržištu biti trešnje slabije kvalitete.
Jedino što ostaje je takve preraditi u sok ili džemove jer sigurno neće doći do otkupa popucalih plodova. Ono što je najgore, kod njih vrlo brzo dođe do pojavljivanja simptoma truleži, Monilia fructigena, što stvara dodatni problem voćarima.
Najosjetljivije sorte su Bing, Burlat, dok su Van, Hedelfinger, manje osjetljive. Ipak, kada je visoka vlažnost, kod svih sorti dolazi do pucanja s tim što neke pucaju kod peteljke, a neke na vrhovima plodova.
Nažalost, mjere zaštite od pucanja plodova, nisu brojne. Najbolje rješenje je da se iznad stabala postave folije koje će spriječiti kišu da natapa plodove, ali je takva investicija preskupa za većinu voćara.
Kasno za zaštitu?
Postoje neka sredstva koja razvijaju film na površini ploda i dovode do manje popucalih plodova, ali nisu lako dostupna na tržištu.
Pesticidi, odnosno fungicidi, također ne pomažu mnogo, ali ih pojedini proizvođači koriste da spriječe pojavu truleži. Ovdje treba biti oprezan jer se mora obratiti pažnja na karencu fungicida.
Genetikom još nisu stvorene sorte koje nisu osjetljive na pucanje plodova tako da voćarima ostaje samo da se nadaju boljim vremenskim prilikama. Problem je što se u plodu škrob pretvara u šećer zbog čega, ako su plodovi, to jest kutikula vlažni, zbog razlike u tlaku dolazi do pucanja.
Inače, ova godina, iako je bilo i mrazeva, bila je obećavajuća za proizvođače trešanja jer je većina sorti imala dobru oplodnju. Čak i uz jak napad trešnjine muhe, kvaliteta plodova obećavala je dobru sezonu.