Iako vani još uvijek vlada zima, prozorska daska u siječnju može postati mali, topli plastenik. Upravo sada možemo započeti sjetvu u siječnju i postaviti temelje za rani urod povrća i bogato cvjetanje. Tko krene ranije, najčešće ima i prve plodove i cvjetove – dok drugi još tek otvaraju vrećice sa sjemenom. Ako izdržiš do kraja teksta, imat ćeš jasan plan što, kada i kako posijati da dobiješ jaku presadnicu, piše portal Životni kompas.
Zašto uopće sijati u siječnju?
Nije svaka kultura za zimski prozor, ali neke jednostavno traže duži start. Rano sijanje u toplom, zaštićenom prostoru omogućuje da se spore i toploljubive vrste razvijaju polako, bez stresa. Do trenutka kad ih prenesemo van, već imamo čvrste, ožiljene presadnice koje brže kreću i daju raniji urod ili cvjetanje.
Tri su glavna razloga zašto se isplati početi baš u siječnju:
Dugi period razvoja – nekim kulturama treba i po nekoliko mjeseci od nicanja do prvog ploda ili cvijeta.
Toploljubive i rjeđe vrste – trebaju više svjetla i topline pa im raniji start daje prednost.
Manje gužve u proljeće – dio posla odrađen je unaprijed, pa je kasnije lakše organizirati sadnju i ostale radove.
Povrće koje voli rani start
U siječnju nema smisla sijati baš sve, ali za nekoliko vrsta ranija sjetva čini ogromnu razliku. Najviše koristi imaju paprike, patlidžani, celer, poriluk i kasne rajčice.
Paprika – slatka i ljuta
Paprika sporo klija i polako raste, zato je prava kraljica zime na prozorskoj dasci. Idealno je sijati je oko 8 tjedana prije planirane sadnje na otvoreno. Za nicanje joj često pomaže grijana podloga, tako da je temperatura supstrata oko 27–32 °C. Uz to treba jako svjetlo odozgo, kako se mlade biljke ne bi izdužile i postale krhke.
Patlidžan
Patlidžan je pomalo razmažen, ali nagrađuje strpljive. Za presadnice ga sijemo 8–9 tjedana prije nego što ga planiramo iznijeti van. Sjeme najbolje klija na 24–32 °C, dok u hladnom tlu klijanje zna potpuno stati. Zbog toga je rana sjetva posebno korisna u područjima gdje ljeto brzo prođe, jer biljke trebaju dovoljno vremena da formiraju cvjetove i plodove.
Celer – korijenasti i rebraš
Celer ima izrazito dugačak period vegetacije. Korijenski i rebraš (lišćem) često sijemo već 10–12 tjedana prije planiranog presađivanja. Nicanje traje oko 10–20 dana, a najbolje ide na 13–21 °C. Što prije krene, veće su šanse za krupan, dobro formiran korijen i sočne, mesnate peteljke do kraja sezone.
Poriluk
Poriluk volimo zbog dugog i pouzdanog prinosa, ali da bismo dobili debele bijele stabljike, treba mu vremena. Presadnice ne bi smjele stajati predugo u posudama – idealno su stare do 10–15 tjedana kad ih sadimo van. U vrt ih selimo kad se vrijeme smiri i dnevne temperature su barem oko 7 °C.
Kasne sorte rajčice
Većinu rajčica sijemo u veljači i ožujku, ali ako imaš rijetke, kasne sorte, siječanj je sasvim opravdan. Takve rajčice imaju duži put od nicanja do prvih plodova, pa im rani start daje dodatni mjesec razvoja. Naravno, pod uvjetom da možeš osigurati dovoljno topline i svjetla.
Cvijeće za zimski prozor i ranu boju u vrtu
Osim povrća, nekoliko cvjetnih vrsta odlično podnosi ranu sjetvu i nagrađuje nas cvjetanjem već krajem proljeća. Idealne su za klupice, žardinjere i balkone.
Petunija
Petunija je miljenica mnogih, ali traži strpljenje. Sije se oko 10–12 tjedana prije zadnjeg mraza. Sjeme je sitno i treba svjetlo za klijanje, zato ga ne prekrivamo zemljom, već ga samo lagano pritisnemo na površinu. Klija za 5–10 dana na 21–24 °C, a uz to voli i do 16 sati svjetla pod rasvjetom.
Lobelija
Lobelija je savršena za rubove gredica i viseće posude. Rana sjetva u siječnju daje joj dovoljno vremena da formira gust grmić i da već u kasno proljeće počne obilno cvjetati. I ona voli svjetlo i fin, lagan supstrat, pa je važno da zemlja nikad nije zbijena.
Eustoma (lizijantus)
Eustoma izgleda gotovo kao ruža, ali joj treba još više vremena. Ima dug razvojni put, pa je za nju rani sjetveni rok obavezan. Od prvih sitnih listića do cvijeta zna proći i nekoliko mjeseci, zato je siječanj savršen trenutak da je posiješ ako sanjaš o profinjenim buketima sredinom ljeta.
Begonija vječno cvatuća
Begonija vječno cvatuća traži toplinu i jako svjetlo, ali zauzvrat cvate gotovo bez prestanka. Sjetva u siječnju osigurava snažnu presadnicu koja već početkom ljeta može potpuno ispuniti posude ili gredice sitnim, gustim cvjetovima.
Karanfil Šabo
Karanfil Šabo je klasik zimske sjetve – od nicanja do prvih cvjetova treba i do 6 mjeseci. Ako ga posijemo sada, u siječnju, imamo velike šanse uživati u njegovim mirisnim cvjetovima već sredinom ljeta, umjesto da čekamo jesen.
Ključni uvjeti za uspješnu sjetvu u siječnju
Bez obzira na to siješ li povrće ili cvijeće, u siječnju su presudni svjetlo, toplina, dobar supstrat i pravilna njega mladih biljaka. Ovo su osnovni tehnički detalji koje vrijedi ispoštovati.
Svjetlo i dodatna rasvjeta
Dan je kratak, zato je dodatna LED rasvjeta za biljke gotovo neizbježna. Većini kultura odgovara oko 16 sati svjetla dnevno. Lampa treba biti iznad biljaka, dovoljno blizu, ali da ih ne pregrijava. Tako sprječavamo izduživanje i dobivamo kompaktne, tamnozelene presadnice.
Temperatura i toplina supstrata
Opća preporuka za većinu kultura je sobna temperatura oko 22–25 °C. Paprika i patlidžan još bolje niču kad im je supstrat topliji, pa pomaže grijana podloga koja drži zemlju na 27–32 °C. Celer voli nešto svježije, 13–21 °C, zato ga možemo držati malo dalje od izvora topline.
Supstrat, vlaga i pikiranje
Za ranu sjetvu biramo lagan, hranjiv supstrat s dodatkom perlita ili vermikulita, koji prozračuju zemlju. Vlažimo ga prskalicom kako ne bismo razmjestili sitno sjeme. Prvo zalijevanje odozdo možemo napraviti tek kad se pojave mlade biljke. Kad razviju 2–3 prava lista, vrijeme je za pikiranje – presađivanje u veće posudice, kako bi svaka biljka dobila svoj prostor za rast.
Mali osobni komentar: svaki put kad u siječnju provirim pod prozirnu foliju i ugledam prve klice, shvatim koliko me presadnice vuku naprijed kroz zimu. To je onaj trenutak kad sjetva u siječnju prestaje biti teorija i postaje konkretno zadovoljstvo.
Iz svog iskustva mogu reći da je najveća greška pretjerivanje – previše sjemena, premalo svjetla i mjesta. Bolje je posijati manje, ali onoga za što možeš osigurati dobre uvjete. Takve se biljke kasnije puno lakše nose s presadnjom i promjenom vremena, a nama ostaje manje nervoze i više uživanja.
Što na kraju dobivamo ranom sjetvom
Kad podvučemo crtu, sjetva u siječnju znači rane i snažne presadnice, ranije rano povrće na tanjuru i bogatiji cvjetni kutak već na početku sezone. Uz malo dodatne brige oko svjetla, topline i pikiranja, vraća nam se u vidu zdravijih biljaka i manjeg stresa u proljeće, kad u vrtu uvijek ima previše posla. Ako si i ti među onima koji ne mogu čekati proljeće, možda je baš ova zimska sjetva najbolji način da si uljepšaš siječanjske dane.
Zašto uopće sijati u siječnju?
Nije svaka kultura za zimski prozor, ali neke jednostavno traže duži start. Rano sijanje u toplom, zaštićenom prostoru omogućuje da se spore i toploljubive vrste razvijaju polako, bez stresa. Do trenutka kad ih prenesemo van, već imamo čvrste, ožiljene presadnice koje brže kreću i daju raniji urod ili cvjetanje.
Tri su glavna razloga zašto se isplati početi baš u siječnju:
Dugi period razvoja – nekim kulturama treba i po nekoliko mjeseci od nicanja do prvog ploda ili cvijeta.
Toploljubive i rjeđe vrste – trebaju više svjetla i topline pa im raniji start daje prednost.
Manje gužve u proljeće – dio posla odrađen je unaprijed, pa je kasnije lakše organizirati sadnju i ostale radove.
Povrće koje voli rani start
U siječnju nema smisla sijati baš sve, ali za nekoliko vrsta ranija sjetva čini ogromnu razliku. Najviše koristi imaju paprike, patlidžani, celer, poriluk i kasne rajčice.
Paprika – slatka i ljuta
Paprika sporo klija i polako raste, zato je prava kraljica zime na prozorskoj dasci. Idealno je sijati je oko 8 tjedana prije planirane sadnje na otvoreno. Za nicanje joj često pomaže grijana podloga, tako da je temperatura supstrata oko 27–32 °C. Uz to treba jako svjetlo odozgo, kako se mlade biljke ne bi izdužile i postale krhke.
Patlidžan
Patlidžan je pomalo razmažen, ali nagrađuje strpljive. Za presadnice ga sijemo 8–9 tjedana prije nego što ga planiramo iznijeti van. Sjeme najbolje klija na 24–32 °C, dok u hladnom tlu klijanje zna potpuno stati. Zbog toga je rana sjetva posebno korisna u područjima gdje ljeto brzo prođe, jer biljke trebaju dovoljno vremena da formiraju cvjetove i plodove.
Celer – korijenasti i rebraš
Celer ima izrazito dugačak period vegetacije. Korijenski i rebraš (lišćem) često sijemo već 10–12 tjedana prije planiranog presađivanja. Nicanje traje oko 10–20 dana, a najbolje ide na 13–21 °C. Što prije krene, veće su šanse za krupan, dobro formiran korijen i sočne, mesnate peteljke do kraja sezone.
Poriluk
Poriluk volimo zbog dugog i pouzdanog prinosa, ali da bismo dobili debele bijele stabljike, treba mu vremena. Presadnice ne bi smjele stajati predugo u posudama – idealno su stare do 10–15 tjedana kad ih sadimo van. U vrt ih selimo kad se vrijeme smiri i dnevne temperature su barem oko 7 °C.
Kasne sorte rajčice
Većinu rajčica sijemo u veljači i ožujku, ali ako imaš rijetke, kasne sorte, siječanj je sasvim opravdan. Takve rajčice imaju duži put od nicanja do prvih plodova, pa im rani start daje dodatni mjesec razvoja. Naravno, pod uvjetom da možeš osigurati dovoljno topline i svjetla.
Cvijeće za zimski prozor i ranu boju u vrtu
Osim povrća, nekoliko cvjetnih vrsta odlično podnosi ranu sjetvu i nagrađuje nas cvjetanjem već krajem proljeća. Idealne su za klupice, žardinjere i balkone.
Petunija
Petunija je miljenica mnogih, ali traži strpljenje. Sije se oko 10–12 tjedana prije zadnjeg mraza. Sjeme je sitno i treba svjetlo za klijanje, zato ga ne prekrivamo zemljom, već ga samo lagano pritisnemo na površinu. Klija za 5–10 dana na 21–24 °C, a uz to voli i do 16 sati svjetla pod rasvjetom.
Lobelija
Lobelija je savršena za rubove gredica i viseće posude. Rana sjetva u siječnju daje joj dovoljno vremena da formira gust grmić i da već u kasno proljeće počne obilno cvjetati. I ona voli svjetlo i fin, lagan supstrat, pa je važno da zemlja nikad nije zbijena.
Eustoma (lizijantus)
Eustoma izgleda gotovo kao ruža, ali joj treba još više vremena. Ima dug razvojni put, pa je za nju rani sjetveni rok obavezan. Od prvih sitnih listića do cvijeta zna proći i nekoliko mjeseci, zato je siječanj savršen trenutak da je posiješ ako sanjaš o profinjenim buketima sredinom ljeta.
Begonija vječno cvatuća
Begonija vječno cvatuća traži toplinu i jako svjetlo, ali zauzvrat cvate gotovo bez prestanka. Sjetva u siječnju osigurava snažnu presadnicu koja već početkom ljeta može potpuno ispuniti posude ili gredice sitnim, gustim cvjetovima.
Karanfil Šabo
Karanfil Šabo je klasik zimske sjetve – od nicanja do prvih cvjetova treba i do 6 mjeseci. Ako ga posijemo sada, u siječnju, imamo velike šanse uživati u njegovim mirisnim cvjetovima već sredinom ljeta, umjesto da čekamo jesen.
Ključni uvjeti za uspješnu sjetvu u siječnju
Bez obzira na to siješ li povrće ili cvijeće, u siječnju su presudni svjetlo, toplina, dobar supstrat i pravilna njega mladih biljaka. Ovo su osnovni tehnički detalji koje vrijedi ispoštovati.
Svjetlo i dodatna rasvjeta
Dan je kratak, zato je dodatna LED rasvjeta za biljke gotovo neizbježna. Većini kultura odgovara oko 16 sati svjetla dnevno. Lampa treba biti iznad biljaka, dovoljno blizu, ali da ih ne pregrijava. Tako sprječavamo izduživanje i dobivamo kompaktne, tamnozelene presadnice.
Temperatura i toplina supstrata
Opća preporuka za većinu kultura je sobna temperatura oko 22–25 °C. Paprika i patlidžan još bolje niču kad im je supstrat topliji, pa pomaže grijana podloga koja drži zemlju na 27–32 °C. Celer voli nešto svježije, 13–21 °C, zato ga možemo držati malo dalje od izvora topline.
Supstrat, vlaga i pikiranje
Za ranu sjetvu biramo lagan, hranjiv supstrat s dodatkom perlita ili vermikulita, koji prozračuju zemlju. Vlažimo ga prskalicom kako ne bismo razmjestili sitno sjeme. Prvo zalijevanje odozdo možemo napraviti tek kad se pojave mlade biljke. Kad razviju 2–3 prava lista, vrijeme je za pikiranje – presađivanje u veće posudice, kako bi svaka biljka dobila svoj prostor za rast.
Mali osobni komentar: svaki put kad u siječnju provirim pod prozirnu foliju i ugledam prve klice, shvatim koliko me presadnice vuku naprijed kroz zimu. To je onaj trenutak kad sjetva u siječnju prestaje biti teorija i postaje konkretno zadovoljstvo.
Iz svog iskustva mogu reći da je najveća greška pretjerivanje – previše sjemena, premalo svjetla i mjesta. Bolje je posijati manje, ali onoga za što možeš osigurati dobre uvjete. Takve se biljke kasnije puno lakše nose s presadnjom i promjenom vremena, a nama ostaje manje nervoze i više uživanja.
Što na kraju dobivamo ranom sjetvom
Kad podvučemo crtu, sjetva u siječnju znači rane i snažne presadnice, ranije rano povrće na tanjuru i bogatiji cvjetni kutak već na početku sezone. Uz malo dodatne brige oko svjetla, topline i pikiranja, vraća nam se u vidu zdravijih biljaka i manjeg stresa u proljeće, kad u vrtu uvijek ima previše posla. Ako si i ti među onima koji ne mogu čekati proljeće, možda je baš ova zimska sjetva najbolji način da si uljepšaš siječanjske dane.
