Gotovo 25 posto kućanstava u Bosni i Hercegovini i dalje nema pristup internetu, nove se tehnologije najčešće koriste radi videopoziva i praćenja portala, dok su istodobno najbrojnija kategorija osoba koje koriste internet studenti – samo su neki od podataka istraživanja o korištenju informacijsko-komunikacijskih tehnologija u kućanstvima.
S obzirom na nastojanja država za postizanjem situacije u kojoj će moći s pravom reći da su dio digitalnih društava današnjice, podaci s terena unutar Bosne i Hercegovine upućuju na potrebu daljnjeg unapređenja stanja.
Kada je riječ o pokrivenosti naseljenih mjesta internetom, istraživanje je pokazalo kako 75,5 posto kućanstava ima pristup internetu, dok 24,2 posto nema. Ipak, ti podaci otkrivaju i iznimno veliki rast pokrivenosti “mrežom”, pa se tako uvidom u grafikon koji pokazuje postotak kućanstava tijekom godina vidi kako je 2017. tek 66 posto njih imalo pristup internetu, piše Večernji list BiH.
Razlozi korištenja
Na upit kada su posljednji put koristili internet, podaci otkrivaju kako je 3 posto ispitanika pristup mreži ostvarilo prije više od godinu dana, dok 20,3 posto ispitanih nikada nije koristilo internet.
Kada je pak riječ o odnosu korištenja interneta i radnog statusa, odnosno udjelu korištenja mreže u određenim populacijama, istraživanje je otkrilo kako su u posljednja tri mjeseca studenti bili najbrojniji korisnici, a slijede zaposleni, nezaposleni te umirovljenici.
U kontekstu najčešćih razloga korištenja interneta u privatne svrhe, vidljivo je kako su na prvom mjestu telefoniranje preko interneta i videopozivi, a slijedi slanje poruka preko različitih sustava za komuniciranje, dok treće mjesto drži čitanje internetskih portala, online novina, časopisa.
Na četvrtom se pak mjestu nalaze traženje informacija o robi i uslugama, slijedi sudjelovanje na društvenim mrežama, a od ukupnog broja pojedinaca koji koriste internet, njih 16,9% koristi internetsko bankarstvo. U ovom je kontekstu svakako značajno za napomenuti kako je prisutan veliki rast korištenja internetskog bankarstva, dok je 2018. godine taj postotak iznosio 7 posto.
Posebno je zanimljivo vidjeti kakve sve proizvode naručuju stanovnici Bosne i Hercegovine preko interneta. Naime, vidljivo je kako iz godine u godinu raste broj korisnika koji putem mreže naručuju veliki broj različitih proizvoda, no pritom je jasno i kako u ukupnom postotku dominiraju određene kategorije. Istraživanje je tako pokazalo da 59,5 posto onih koji naručuju na internetu kupuje odjeću, obuću ili pribor, dok je 17,8 posto onih koji u pravilu naručuju neku drugu fizičku robu.
Poslovni sektor
Istodobno, 13,3 posto korisnika online kupnje naručuje dostavu iz restorana, lanaca brze hrane i ugostiteljskih objekata, dok je 11,5 posto onih koji preko interneta kupuju potrošačku elektroniku (televizori, stereo uređaji, kamere) ili kućanske uređaje.
Agencija za statistiku je obavila i istraživanje o korištenju informacijsko-komunikacijskih tehnologija u poduzećima, a iz kojega je vidljivo da gotovo sva anketirana imaju pristup mreži, dok njih 62,3 posto ima vlastitu web-stranicu.
Istodobno, nešto više od polovine ispitanih (56,7 posto) koristi društvene mreže. Kada je pak riječ o trgovini, oko 20 ispitanih ostvarilo je prodaju proizvoda/usluga posredstvom web-stranice, mobilnih aplikacija ili EDI tip prodaje roba ili usluga tijekom 2020. godine.
Podaci o vrsti poduzeća s web-stranicama uglavnom su očekivani, pa tako sva ispitana koja se bave popravkom i održavanjem informatičke opreme imaju svoju internetsku stranicu, a slijede tvrtke iz područja informiranja i komunikacija, stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, kao i tvrtke iz područja administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnost.
Istraživanje je pokazalo trendove u kojima sve veći broj poduzeća koristi prednosti novih oblika komunikacije kako bi unaprijedila svoje poslovanje.
S obzirom na nastojanja država za postizanjem situacije u kojoj će moći s pravom reći da su dio digitalnih društava današnjice, podaci s terena unutar Bosne i Hercegovine upućuju na potrebu daljnjeg unapređenja stanja.
Kada je riječ o pokrivenosti naseljenih mjesta internetom, istraživanje je pokazalo kako 75,5 posto kućanstava ima pristup internetu, dok 24,2 posto nema. Ipak, ti podaci otkrivaju i iznimno veliki rast pokrivenosti “mrežom”, pa se tako uvidom u grafikon koji pokazuje postotak kućanstava tijekom godina vidi kako je 2017. tek 66 posto njih imalo pristup internetu, piše Večernji list BiH.
Razlozi korištenja
Na upit kada su posljednji put koristili internet, podaci otkrivaju kako je 3 posto ispitanika pristup mreži ostvarilo prije više od godinu dana, dok 20,3 posto ispitanih nikada nije koristilo internet.
Kada je pak riječ o odnosu korištenja interneta i radnog statusa, odnosno udjelu korištenja mreže u određenim populacijama, istraživanje je otkrilo kako su u posljednja tri mjeseca studenti bili najbrojniji korisnici, a slijede zaposleni, nezaposleni te umirovljenici.
U kontekstu najčešćih razloga korištenja interneta u privatne svrhe, vidljivo je kako su na prvom mjestu telefoniranje preko interneta i videopozivi, a slijedi slanje poruka preko različitih sustava za komuniciranje, dok treće mjesto drži čitanje internetskih portala, online novina, časopisa.
Na četvrtom se pak mjestu nalaze traženje informacija o robi i uslugama, slijedi sudjelovanje na društvenim mrežama, a od ukupnog broja pojedinaca koji koriste internet, njih 16,9% koristi internetsko bankarstvo. U ovom je kontekstu svakako značajno za napomenuti kako je prisutan veliki rast korištenja internetskog bankarstva, dok je 2018. godine taj postotak iznosio 7 posto.
Posebno je zanimljivo vidjeti kakve sve proizvode naručuju stanovnici Bosne i Hercegovine preko interneta. Naime, vidljivo je kako iz godine u godinu raste broj korisnika koji putem mreže naručuju veliki broj različitih proizvoda, no pritom je jasno i kako u ukupnom postotku dominiraju određene kategorije. Istraživanje je tako pokazalo da 59,5 posto onih koji naručuju na internetu kupuje odjeću, obuću ili pribor, dok je 17,8 posto onih koji u pravilu naručuju neku drugu fizičku robu.
Poslovni sektor
Istodobno, 13,3 posto korisnika online kupnje naručuje dostavu iz restorana, lanaca brze hrane i ugostiteljskih objekata, dok je 11,5 posto onih koji preko interneta kupuju potrošačku elektroniku (televizori, stereo uređaji, kamere) ili kućanske uređaje.
Agencija za statistiku je obavila i istraživanje o korištenju informacijsko-komunikacijskih tehnologija u poduzećima, a iz kojega je vidljivo da gotovo sva anketirana imaju pristup mreži, dok njih 62,3 posto ima vlastitu web-stranicu.
Istodobno, nešto više od polovine ispitanih (56,7 posto) koristi društvene mreže. Kada je pak riječ o trgovini, oko 20 ispitanih ostvarilo je prodaju proizvoda/usluga posredstvom web-stranice, mobilnih aplikacija ili EDI tip prodaje roba ili usluga tijekom 2020. godine.
Podaci o vrsti poduzeća s web-stranicama uglavnom su očekivani, pa tako sva ispitana koja se bave popravkom i održavanjem informatičke opreme imaju svoju internetsku stranicu, a slijede tvrtke iz područja informiranja i komunikacija, stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, kao i tvrtke iz područja administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnost.
Istraživanje je pokazalo trendove u kojima sve veći broj poduzeća koristi prednosti novih oblika komunikacije kako bi unaprijedila svoje poslovanje.
