El Niño je prirodni klimatski model u tropskom dijelu Pacifika koji donosi temperature površine mora toplije od prosjeka, a ima i značajan utjecaj na vremenske prilike na čitav planet, a samim time i milijarde ljudi, prenosi N1.
"Početak El Niña uvelike će povećati vjerojatnost rušenja temperaturnih rekorda i ekstremnih vrućina u mnogim dijelovima svijeta i u oceanima", rekao je glavni tajnik WMO-a, Petteri Taalas.
Proglas je "znak svjetskim vladama da pokrenu pripreme za ograničavanje posljedica na naše zdravlje, naše ekosustave i naša gospodarstva."
Kako bi spasile živote, vlade moraju osnovati sustave ranog upozorenja i pripremiti se za daljnje ekstremne vremenske prilike koje nas čekaju ove godine, rekao je Taalas.
Moguće rušenje rekorda
Posljednje tri godine među najtoplijima su otkad postoje mjerenja, čak i uz trajanje La Niñe, fenomena koji donosi hladnije temperature oceana od prosjeka.
Dvostruki udar vrlo snažnog El Niña i zatopljenja izazvanog ljudskim aktivnostima rezultirao je time da je 2016. godina najtoplija otkad postoje mjerenja, kažu podaci WMO-a.
No prvi El Niño u sedam godina, uz zatopljenje zbog ljudskih aktivnosti, mogao bi rezultirati rušenjem tog rekorda ili ove ili sljedeće godine. WMO kaže da vjerojatnost da će El Niño nastaviti s umjerenom snagom i u drugoj polovici ove godine iznosi čak 90 posto.
Suše, kiša, zagrijavanje oceana...
Uz povećano zagrijavanje oceana, fenomen El Niña donosi i više kiše u dijelovima južne Amerike, na jugu SAD-a, rogu Afrike i u središnjoj Aziji.
Ipak, El Niño može pogoršati i teške suše, toplinske valove i požare u Australiji, Indoneziji, u dijelovima južne Azije, središnje Amerike i sjevera južne Amerike.
Druge posljedice uključuju opasne tropske ciklone na Pacifiku i masovno izbjeljivanje krhkih koraljnih grebena.
Svijet bi također mogao iskusiti temperature iznad gornje granice od 1,5 stupanj Celzijusa iznad predindustrijskih razina – što je ključna granica iznad koje značajno rastu izgledi za ekstremne poplave, suše, požare i nestašice hrane.
Ove godine već je srušen popriličan broj klimatskih rekorda
Zemlje svijeta su se Pariškim sporazumom obvezale da će globalno zatopljenje ograničiti na razine daleko ispod dva stupnja Celzijusa iznad predindustrijskih razina, no već su zabilježene temperature od nekih 1,2 stupanj Celzijusa iznad predindustrijskih razina, budući da čovječanstvo još uvijek nastavlja s izgaranjem fosilnih goriva.
Ove godine već je srušen popriličan broj klimatskih rekorda, uključujući iznimno visoke temperature, neobično tople oceane i rekordno visoke razine onečišćenja atmosfere ugljikom, kao i rekordno niske razine leda na Antarktiku.
Diljem Azije, Europe i sjeverne i južne Amerike, rani i dugotrajni toplinski valovi ove godine su već odnijeli ljudske živote, a doveli su i do smrti životinja i uništenih usjeva, što je povećalo strahove od nestašica hrane i vode, ali i pripremilo teren za dosad neviđene požare.
"Početak El Niña uvelike će povećati vjerojatnost rušenja temperaturnih rekorda i ekstremnih vrućina u mnogim dijelovima svijeta i u oceanima", rekao je glavni tajnik WMO-a, Petteri Taalas.
Proglas je "znak svjetskim vladama da pokrenu pripreme za ograničavanje posljedica na naše zdravlje, naše ekosustave i naša gospodarstva."
Kako bi spasile živote, vlade moraju osnovati sustave ranog upozorenja i pripremiti se za daljnje ekstremne vremenske prilike koje nas čekaju ove godine, rekao je Taalas.
Moguće rušenje rekorda
Posljednje tri godine među najtoplijima su otkad postoje mjerenja, čak i uz trajanje La Niñe, fenomena koji donosi hladnije temperature oceana od prosjeka.
Dvostruki udar vrlo snažnog El Niña i zatopljenja izazvanog ljudskim aktivnostima rezultirao je time da je 2016. godina najtoplija otkad postoje mjerenja, kažu podaci WMO-a.
No prvi El Niño u sedam godina, uz zatopljenje zbog ljudskih aktivnosti, mogao bi rezultirati rušenjem tog rekorda ili ove ili sljedeće godine. WMO kaže da vjerojatnost da će El Niño nastaviti s umjerenom snagom i u drugoj polovici ove godine iznosi čak 90 posto.
Suše, kiša, zagrijavanje oceana...
Uz povećano zagrijavanje oceana, fenomen El Niña donosi i više kiše u dijelovima južne Amerike, na jugu SAD-a, rogu Afrike i u središnjoj Aziji.
Ipak, El Niño može pogoršati i teške suše, toplinske valove i požare u Australiji, Indoneziji, u dijelovima južne Azije, središnje Amerike i sjevera južne Amerike.
Druge posljedice uključuju opasne tropske ciklone na Pacifiku i masovno izbjeljivanje krhkih koraljnih grebena.
Svijet bi također mogao iskusiti temperature iznad gornje granice od 1,5 stupanj Celzijusa iznad predindustrijskih razina – što je ključna granica iznad koje značajno rastu izgledi za ekstremne poplave, suše, požare i nestašice hrane.
Ove godine već je srušen popriličan broj klimatskih rekorda
Zemlje svijeta su se Pariškim sporazumom obvezale da će globalno zatopljenje ograničiti na razine daleko ispod dva stupnja Celzijusa iznad predindustrijskih razina, no već su zabilježene temperature od nekih 1,2 stupanj Celzijusa iznad predindustrijskih razina, budući da čovječanstvo još uvijek nastavlja s izgaranjem fosilnih goriva.
Ove godine već je srušen popriličan broj klimatskih rekorda, uključujući iznimno visoke temperature, neobično tople oceane i rekordno visoke razine onečišćenja atmosfere ugljikom, kao i rekordno niske razine leda na Antarktiku.
Diljem Azije, Europe i sjeverne i južne Amerike, rani i dugotrajni toplinski valovi ove godine su već odnijeli ljudske živote, a doveli su i do smrti životinja i uništenih usjeva, što je povećalo strahove od nestašica hrane i vode, ali i pripremilo teren za dosad neviđene požare.
