Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić istaknuo je na blagdan Pepelnice i Stepinčeva u srijedu kako su se osporavanja blaženoga Alojzija Stepinca prebacila u političko područje te da se prigovori žele svesti na njegovo stajalište, koje mu se pripisuje kao grijeh, a to je zagovaranje prava hrvatskoga naroda na vlastitu državu i očitovanja koja su povezana s njegovom radošću da bi Hrvatska bila u prilici stvoriti svoj državni okvir, u kojemu bi se na kršćanskim načelima mogle graditi istinske vrijednosti.
"Nismo jedanput čuli kako se prigovara sadržaju njegove Okružnice kleru Zagrebačke nadbiskupije prigodom osnivanja Države Hrvatske, od 28. travnja 1941. godine", podsjetio je kardinal predvodeći svetu misu na blagdan Pepelnice i Stepinčeva u srijedu navečer u Zagrebačkoj katedrali. Upitao je jesmo li uistinu upoznati s onim što u Okružnici piše, ili se čak više i ne usudimo zaviriti u taj dokument, jer bi svatko tko traži istinu već unaprijed, »po kratkom postupku«, bio osuđen.
Naglasio je kako u toj Okružnici nadbiskup Stepinac ne veliča stranačku vlast, politički režim niti želi državu koja zagovara zločine, prenijela je Hina.
Istaknuo je Stepinčeve riječi u kojima moli i poziva kler "da svim silama nastoje i rade oko toga, da naša Hrvatska bude Božja zemlja, jer će samo kao takva moći izvršiti dvije bitne zadaće, koje kao država imade da izvrši u korist svojih članova".
"Vjerna Bogu i svetoj Kristovoj Crkvi izvršit će naša Hrvatska onu uzvišenu misiju, koju zemaljska domovina imade da vrši u promicanju nadnaravnih dobara svojih članova", podsjetio je kardinal Bozanić na Stepinčevu okružnicu dodavši također kako će "vjerna Bogu i Crkvi pokazati da vjeruje, da je konačni cilj svega ljudskog teženja vječnost, gdje se nalazi prava vječna domovina".
Cijeneći i zaštićujući vjerske i moralne vrednote, pokazat će da vjeruje da je zemaljska domovina samo onda prava majka kad nam sklapa ruke i uči nas 'dati Bogu Božje', te da je samo onda istinska skrbnica našeg života, kad nam korake upućuje na staze, koje vode u visinu i kad uklanja smutnje od duša, koje je Bog stvorio za sebe, upozorio je Bozanić na Stepinčevu poruku.
Dodao je i njegove riječi kako će "vjerna Bogu i Crkvi naša Hrvatska ne samo ispuniti svoju dužnost prema unapređivanju nadnaravnih dobara hrvatskog naroda, nego će tako postaviti i najčvršće temelje i zdravog razvitka zemaljskih narodnih vrednota i svoje državne slobode i čvrstoće.
Naglasio je i njegovu poruku kako "moramo stoga smatrati svojom najvećom dužnošću, da u ovim sudbonosim časovima u povijesti hrvatskoga naroda dubokim pogledom u vječnost produhovimo čitavo naše narodno biće" te da "moramo svuda upozoravati i učiti, da sveti zanos i plemenito oduševljenje u izgrađivanju temelja mlade Države Hrvatske bude nadahnut strahom Božjim i ljubavlju za Božji zakon i njegove zapovijedi, jer će samo na Božjem zakonu, a ne na lažnim načelima ovoga svijeta Država Hrvatska moći biti izgrađena na čvrstom temelju".
Pitamo se ima li u tim rečenicama išta što danas ne možemo poduprijeti i potpisati, istaknuo je upitavši "zamjera li se Nadbiskupu što je i u njemu 'življe zakucalo srce', što je očitovao 'ljubav prema vlastitomu narodu', što piše kao 'sin hrvatskoga naroda'.
Ili mu se zamjera to što je vjernike pozvao da mole za državne poglavare, kao da se to nije činilo i ranije i kasnije, i kao da se to ne čini i danas, naglasio je kardinal Bozanić i dodao koliko su dosljedne bile te njegove riječi pokazuje činjenica da je nakon samo dva tjedna (14. svibnja 1941.), istog časa kad je primio vijest, smatrao svojom biskupskom dužnošću podići glas, snažno prosvjedujući Poglavniku protiv strijeljanja u Glini.
Ocijenio je kako je tako govorio onaj koji nije bio dionik neke stranačke vlasti, ni određenog režima, niti je bio odgovoran za konkretnu politiku. "Blaženi Alojzije je hrabro i neustrašivo u teškim vremenima rata i diktatura prokazivao zlo bez obzira odakle je dolazilo, rekao je dodavši kako je zbog toga bio nepoćudan svim vlastima koje su se izmjenjivale na ovim prostorima.
Smatra kako je proročki govorio tijekom rata, baš kao što je još krajem tridesetih upozoravao na ideologije komunizma i nacizma, na nepravde državnih uređenja koja nisu poštivala Boga ni čovjeka.
"Danas često čujemo da se mi, Hrvati, trebamo suočiti sa svojom prošlošću", napomenuo je dodavši kako ima onih koji našu slobodu i narodni ponos žele zatamniti vraćajući nas u povijest, iskrivljujući istinu o njoj.
Pozivajući nas da se 'suočimo s vlastitom poviješću', kardinal smatra kako žele zapravo reći da naša povijest govori protiv nas.
Ustvrdio je kako ima i onih koji, bježeći od istine povijesti i od vlastite prošlosti, kažu da se trebamo "okrenuti budućnosti" te dodao kako oni žele sakriti istinu, zanijekati nepravde, prešutjeti vlastitu prošlost, jer se danas predstavljaju tobožnjim mirotvorcima i pravednicima, pokušavajući graditi neki novi kozmopolitizam, bez oslonca na povijest.
Po kardinalovim riječima i jedni i drugi dijele isti cilj, dobro razvidan. "Budućnost se ne može graditi na zaboravu, kao što i nade nema ondje gdje nema zahvalnoga sjećanja i spremnosti za opraštanje", istaknuo je dodavši kako se "smjelost i jasnoća pogleda u budućnost oslanja na snagu sjećanja u kojemu, u nepovrijeđenosti istine, nosimo i svoje vrline i svoje mane, i svoje pobjede i svoje poraze".
Ocijenio je kako nas blaženi Alojzije uči kako se odgovorno i u istini odnositi prema vlastitoj povijesti. "Istina ne trpi preuveličavanja ni otklanjanja povijesnih činjenica, ne podnosi mit i ne daje prostora iskrivljivanju povijesti u svrhu ostvarivanja nekih novih ciljeva", rekao je Bozanić dodavši kako je zato blaženi Alojzije orijentir našeg suočavanja s prošlošću i radosna nada naše budućnosti.
Poručio je kako su okolnosti koje su vezane uz proces kanonizacije blaženoga Alojzija Stepinca novi poticaj da se svijetu očituje taj divan sklad, i iz evanđeoske skrovitosti na vidjelo iznesu plodovi njegove svetosti.
Svetoj misi u Zagrebačkoj katedrali nazočili su predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Hrvatskoga sabora Željko Reiner i članovi Vlade.
Dnevnik.ba
"Nismo jedanput čuli kako se prigovara sadržaju njegove Okružnice kleru Zagrebačke nadbiskupije prigodom osnivanja Države Hrvatske, od 28. travnja 1941. godine", podsjetio je kardinal predvodeći svetu misu na blagdan Pepelnice i Stepinčeva u srijedu navečer u Zagrebačkoj katedrali. Upitao je jesmo li uistinu upoznati s onim što u Okružnici piše, ili se čak više i ne usudimo zaviriti u taj dokument, jer bi svatko tko traži istinu već unaprijed, »po kratkom postupku«, bio osuđen.
Naglasio je kako u toj Okružnici nadbiskup Stepinac ne veliča stranačku vlast, politički režim niti želi državu koja zagovara zločine, prenijela je Hina.
Istaknuo je Stepinčeve riječi u kojima moli i poziva kler "da svim silama nastoje i rade oko toga, da naša Hrvatska bude Božja zemlja, jer će samo kao takva moći izvršiti dvije bitne zadaće, koje kao država imade da izvrši u korist svojih članova".
"Vjerna Bogu i svetoj Kristovoj Crkvi izvršit će naša Hrvatska onu uzvišenu misiju, koju zemaljska domovina imade da vrši u promicanju nadnaravnih dobara svojih članova", podsjetio je kardinal Bozanić na Stepinčevu okružnicu dodavši također kako će "vjerna Bogu i Crkvi pokazati da vjeruje, da je konačni cilj svega ljudskog teženja vječnost, gdje se nalazi prava vječna domovina".
Cijeneći i zaštićujući vjerske i moralne vrednote, pokazat će da vjeruje da je zemaljska domovina samo onda prava majka kad nam sklapa ruke i uči nas 'dati Bogu Božje', te da je samo onda istinska skrbnica našeg života, kad nam korake upućuje na staze, koje vode u visinu i kad uklanja smutnje od duša, koje je Bog stvorio za sebe, upozorio je Bozanić na Stepinčevu poruku.
Dodao je i njegove riječi kako će "vjerna Bogu i Crkvi naša Hrvatska ne samo ispuniti svoju dužnost prema unapređivanju nadnaravnih dobara hrvatskog naroda, nego će tako postaviti i najčvršće temelje i zdravog razvitka zemaljskih narodnih vrednota i svoje državne slobode i čvrstoće.
Naglasio je i njegovu poruku kako "moramo stoga smatrati svojom najvećom dužnošću, da u ovim sudbonosim časovima u povijesti hrvatskoga naroda dubokim pogledom u vječnost produhovimo čitavo naše narodno biće" te da "moramo svuda upozoravati i učiti, da sveti zanos i plemenito oduševljenje u izgrađivanju temelja mlade Države Hrvatske bude nadahnut strahom Božjim i ljubavlju za Božji zakon i njegove zapovijedi, jer će samo na Božjem zakonu, a ne na lažnim načelima ovoga svijeta Država Hrvatska moći biti izgrađena na čvrstom temelju".
Pitamo se ima li u tim rečenicama išta što danas ne možemo poduprijeti i potpisati, istaknuo je upitavši "zamjera li se Nadbiskupu što je i u njemu 'življe zakucalo srce', što je očitovao 'ljubav prema vlastitomu narodu', što piše kao 'sin hrvatskoga naroda'.
Ili mu se zamjera to što je vjernike pozvao da mole za državne poglavare, kao da se to nije činilo i ranije i kasnije, i kao da se to ne čini i danas, naglasio je kardinal Bozanić i dodao koliko su dosljedne bile te njegove riječi pokazuje činjenica da je nakon samo dva tjedna (14. svibnja 1941.), istog časa kad je primio vijest, smatrao svojom biskupskom dužnošću podići glas, snažno prosvjedujući Poglavniku protiv strijeljanja u Glini.
Ocijenio je kako je tako govorio onaj koji nije bio dionik neke stranačke vlasti, ni određenog režima, niti je bio odgovoran za konkretnu politiku. "Blaženi Alojzije je hrabro i neustrašivo u teškim vremenima rata i diktatura prokazivao zlo bez obzira odakle je dolazilo, rekao je dodavši kako je zbog toga bio nepoćudan svim vlastima koje su se izmjenjivale na ovim prostorima.
Smatra kako je proročki govorio tijekom rata, baš kao što je još krajem tridesetih upozoravao na ideologije komunizma i nacizma, na nepravde državnih uređenja koja nisu poštivala Boga ni čovjeka.
"Danas često čujemo da se mi, Hrvati, trebamo suočiti sa svojom prošlošću", napomenuo je dodavši kako ima onih koji našu slobodu i narodni ponos žele zatamniti vraćajući nas u povijest, iskrivljujući istinu o njoj.
Pozivajući nas da se 'suočimo s vlastitom poviješću', kardinal smatra kako žele zapravo reći da naša povijest govori protiv nas.
Ustvrdio je kako ima i onih koji, bježeći od istine povijesti i od vlastite prošlosti, kažu da se trebamo "okrenuti budućnosti" te dodao kako oni žele sakriti istinu, zanijekati nepravde, prešutjeti vlastitu prošlost, jer se danas predstavljaju tobožnjim mirotvorcima i pravednicima, pokušavajući graditi neki novi kozmopolitizam, bez oslonca na povijest.
Po kardinalovim riječima i jedni i drugi dijele isti cilj, dobro razvidan. "Budućnost se ne može graditi na zaboravu, kao što i nade nema ondje gdje nema zahvalnoga sjećanja i spremnosti za opraštanje", istaknuo je dodavši kako se "smjelost i jasnoća pogleda u budućnost oslanja na snagu sjećanja u kojemu, u nepovrijeđenosti istine, nosimo i svoje vrline i svoje mane, i svoje pobjede i svoje poraze".
Ocijenio je kako nas blaženi Alojzije uči kako se odgovorno i u istini odnositi prema vlastitoj povijesti. "Istina ne trpi preuveličavanja ni otklanjanja povijesnih činjenica, ne podnosi mit i ne daje prostora iskrivljivanju povijesti u svrhu ostvarivanja nekih novih ciljeva", rekao je Bozanić dodavši kako je zato blaženi Alojzije orijentir našeg suočavanja s prošlošću i radosna nada naše budućnosti.
Poručio je kako su okolnosti koje su vezane uz proces kanonizacije blaženoga Alojzija Stepinca novi poticaj da se svijetu očituje taj divan sklad, i iz evanđeoske skrovitosti na vidjelo iznesu plodovi njegove svetosti.
Svetoj misi u Zagrebačkoj katedrali nazočili su predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Hrvatskoga sabora Željko Reiner i članovi Vlade.
Dnevnik.ba
