Broj starijih osoba u Republici Srpskoj (RS) se povećava, te postoji zabrinutost kada se govori o ekonomskim i društvenim kapacitetima društava da se nose s tim promjenama, a posebno kada su u pitanju ekonomske migracije mlađe populacije, kada starije osobe, roditelji i drugi srodnici ostaju s neadekvatnom podrškom za nastavak kvalitetnog života.
U Nacrtu strategije za unapređenje položaja starijih osoba u RS-u za period od 2018. do 2027., Vlada RS-a navodi da od 2013. do 2016. godine na području tog bh. entiteta postoji stalni negativni prirodni priraštaj (u 2016. godini je živorođeno 9.452 djece, a umrlo 13.970 osoba).
Također, na 1.000 sklopljenih brakova u 2016. godini su bila oko 184,3 razvoda.
''Dugoročni trend negativnog prirodnog priraštaja u RS-u ukazuje na sve veći problem starenja stanovništva u budućnosti'', navodi se u tom dokumentu.
Analizirajući podatke o strukturi starijih od 65 godina iz Popisa 2013. i procjene stanovništva za 2016. godinu, vidi se da stanovništvo RS-a ubrzano stari, bilo da se posmatra porast broja starijih od 65 godina ili njihov udio u ukupnoj populaciji.
Udio osoba starijih od 65 godina u ukupnoj populaciji RS-a, na osnovu rezultata Popisa stanovništva iz 2013. godine, bio je 17,12 posto, dok je prema procjenama za 2016. godinu već povećan na 18,42 posto.
''Osnovni problemi s kojima se susreće starija populacija su mala mjesečna primanja ili nedostatak bilo kakvih primanja, povećani troškovi života, visoki morbiditeti kardiovaskularnih i malignih oboljenja i s njima povezani mortaliteti, visoka učestalost senzornih i fizičkih invaliditeta, te neuroloških i mentalnih poremećaja kao što su Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest, polineuritis, akutna psihoza, demencija i depresija'', navodi se u strategiji.
U dokumentu se dodaje da je profesionalni i moralni zadatak svih javnih institucija i pojedinaca koji rade u oblasti socijalne zaštite da pruže adekvatnu pomoć i zaštitu starijim osobama, koja se nađu u stanju socijalne potrebe bez obzira na okolnosti koje su dovele starije osobe u stanje socijalne potrebe.
U Nacrtu strategije za unapređenje položaja starijih osoba u RS-u za period od 2018. do 2027., Vlada RS-a navodi da od 2013. do 2016. godine na području tog bh. entiteta postoji stalni negativni prirodni priraštaj (u 2016. godini je živorođeno 9.452 djece, a umrlo 13.970 osoba).
Također, na 1.000 sklopljenih brakova u 2016. godini su bila oko 184,3 razvoda.
''Dugoročni trend negativnog prirodnog priraštaja u RS-u ukazuje na sve veći problem starenja stanovništva u budućnosti'', navodi se u tom dokumentu.
Analizirajući podatke o strukturi starijih od 65 godina iz Popisa 2013. i procjene stanovništva za 2016. godinu, vidi se da stanovništvo RS-a ubrzano stari, bilo da se posmatra porast broja starijih od 65 godina ili njihov udio u ukupnoj populaciji.
Udio osoba starijih od 65 godina u ukupnoj populaciji RS-a, na osnovu rezultata Popisa stanovništva iz 2013. godine, bio je 17,12 posto, dok je prema procjenama za 2016. godinu već povećan na 18,42 posto.
''Osnovni problemi s kojima se susreće starija populacija su mala mjesečna primanja ili nedostatak bilo kakvih primanja, povećani troškovi života, visoki morbiditeti kardiovaskularnih i malignih oboljenja i s njima povezani mortaliteti, visoka učestalost senzornih i fizičkih invaliditeta, te neuroloških i mentalnih poremećaja kao što su Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest, polineuritis, akutna psihoza, demencija i depresija'', navodi se u strategiji.
U dokumentu se dodaje da je profesionalni i moralni zadatak svih javnih institucija i pojedinaca koji rade u oblasti socijalne zaštite da pruže adekvatnu pomoć i zaštitu starijim osobama, koja se nađu u stanju socijalne potrebe bez obzira na okolnosti koje su dovele starije osobe u stanje socijalne potrebe.
