Vijest da je Tešanjski kiseljak zauzeo 4. mjesto na najprestižnijem natjecanju svjetskih voda u američkom Berkeley Springsu ponovno je otvorio pitanje koliko zapravo cijenimo domaću vodu.
Nije Tešanjski kiseljak jedini primjer. Celvik, Oaza, Princess na Berkley Springsu su redovito zauzimali jedno od prva tri mjesta. Berkley Springs dao je potvrdu kvalitete domaćoj vodi, međutim svijest domaćih kupaca orijentirana je prema uvoznoj vodi, piše Radiosarajevo.ba.
Potpredsjednik Grupacije proizvođača bezalkoholnih pića i vode u Vanjskotrgovinskoj komori BiH Haris Muslić izjavio je za Radiosarajevo.ba da se ne radi samo o vodi, već i da ostali domaći proizvodi slabije se prodaju na tržištu BiH, jer su kupci okrenuti ka stranoj robi.
Naše granice su fleksibilne i uvozi se sve. Često se uvezu i proizvodi da nisu kontrolirani. Drugi problem je da naši kupci nemaju vezu s domaćim proizvodom, kao što je to primjerice u Hrvatskoj, gdje se radilo kvalitetno i dobro. Na žalost taj osjećaj kod naših potrošača nije izgrađen, rekao je Muslić.
Strane vode godinama su imale agresivnu marketinšku kampanju, ali su mnogo investirale i u marketinšku opremu. Brojni kafići, pizzerije, restorani u BiH, kao i trgovine imale su hladnjake, tende, suncobrane, čaše sa znakom i brendom strane vode.
Prema Muslićevoj ocjeni, strane vode mnogo više su zastupljene na policama trgovina u BiH u odnosu na domaće, te je to ključni razlog njihove bolje prodaje.
Strani proizvođači vode ušli su s dobrom komercijalnom kampanjom prema retailerima, prodajnim lancima, malim kupcima itd. Reklame i nisu toliko primjetne, kao i marketinška oprema. Imate domaće vode Vitinku i Sarajevski kiseljak, koji nisu u zaostatku za stranim proizvođačima po pitanju marketinške opreme. Rješenje je u boljim i strožijim kontrolama na granici i da se naše trgovine više osvijeste po pitanju domaćih proizvoda, zaključio je Muslić.
Često se u našoj zemlji, na brojnim kongresima, sastancima visokih političkih ili gospodarskih izaslanstava, znanstvenim skupovima, okruglim stolovima može vidjeti strana voda. Muslić kaže da primjerice u bh. institucijama od državne do općinske razine, se pravdaju da su strani proizvođači vode dali povoljnije uvjete na natječaju i da su po Zakonu o javnim nabavkama dobili posao.
Bosna i Hercegovina je za 11 mjeseci prošle godine uvezla 152,5 milijuna litara vode, vrijedne 133 milijuna KM, što je 21 milijun KM više u odnosu na istio razdoblje 2016. godine.
Istovremeno, izvoz domaće vode u prvih 11 mjeseci 2017. godine iznosio je 45,8 milijuna KM.
Samo mineralne i gazirane vode bez zaslađivača uvezeno je u vrijednosti od 20 milijuna KM, što je za gotovo pet puta više od vrijednosti iste izvezene vode.
Najviše nezaslađene vode BiH je uvezla iz Hrvatske, i to 19,6 milijuna litara u vrijednosti od 9,1 milijun KM, dok je u istu zemlju izvezla tri puta manju količinu.
Pored Hrvatske, BiH je lani uvozila iz Srbije i Slovenije.
Apsurdno je da je BiH bogatija pitkom vodom i od Hrvatske, i od Slovenije, pa i Srbije, ali naši kupci ipak više vole njihovu vodu nego domaću.
Nije Tešanjski kiseljak jedini primjer. Celvik, Oaza, Princess na Berkley Springsu su redovito zauzimali jedno od prva tri mjesta. Berkley Springs dao je potvrdu kvalitete domaćoj vodi, međutim svijest domaćih kupaca orijentirana je prema uvoznoj vodi, piše Radiosarajevo.ba.
Potpredsjednik Grupacije proizvođača bezalkoholnih pića i vode u Vanjskotrgovinskoj komori BiH Haris Muslić izjavio je za Radiosarajevo.ba da se ne radi samo o vodi, već i da ostali domaći proizvodi slabije se prodaju na tržištu BiH, jer su kupci okrenuti ka stranoj robi.
Naše granice su fleksibilne i uvozi se sve. Često se uvezu i proizvodi da nisu kontrolirani. Drugi problem je da naši kupci nemaju vezu s domaćim proizvodom, kao što je to primjerice u Hrvatskoj, gdje se radilo kvalitetno i dobro. Na žalost taj osjećaj kod naših potrošača nije izgrađen, rekao je Muslić.
Strane vode godinama su imale agresivnu marketinšku kampanju, ali su mnogo investirale i u marketinšku opremu. Brojni kafići, pizzerije, restorani u BiH, kao i trgovine imale su hladnjake, tende, suncobrane, čaše sa znakom i brendom strane vode.
Prema Muslićevoj ocjeni, strane vode mnogo više su zastupljene na policama trgovina u BiH u odnosu na domaće, te je to ključni razlog njihove bolje prodaje.
Strani proizvođači vode ušli su s dobrom komercijalnom kampanjom prema retailerima, prodajnim lancima, malim kupcima itd. Reklame i nisu toliko primjetne, kao i marketinška oprema. Imate domaće vode Vitinku i Sarajevski kiseljak, koji nisu u zaostatku za stranim proizvođačima po pitanju marketinške opreme. Rješenje je u boljim i strožijim kontrolama na granici i da se naše trgovine više osvijeste po pitanju domaćih proizvoda, zaključio je Muslić.
Često se u našoj zemlji, na brojnim kongresima, sastancima visokih političkih ili gospodarskih izaslanstava, znanstvenim skupovima, okruglim stolovima može vidjeti strana voda. Muslić kaže da primjerice u bh. institucijama od državne do općinske razine, se pravdaju da su strani proizvođači vode dali povoljnije uvjete na natječaju i da su po Zakonu o javnim nabavkama dobili posao.
Bosna i Hercegovina je za 11 mjeseci prošle godine uvezla 152,5 milijuna litara vode, vrijedne 133 milijuna KM, što je 21 milijun KM više u odnosu na istio razdoblje 2016. godine.
Istovremeno, izvoz domaće vode u prvih 11 mjeseci 2017. godine iznosio je 45,8 milijuna KM.
Samo mineralne i gazirane vode bez zaslađivača uvezeno je u vrijednosti od 20 milijuna KM, što je za gotovo pet puta više od vrijednosti iste izvezene vode.
Najviše nezaslađene vode BiH je uvezla iz Hrvatske, i to 19,6 milijuna litara u vrijednosti od 9,1 milijun KM, dok je u istu zemlju izvezla tri puta manju količinu.
Pored Hrvatske, BiH je lani uvozila iz Srbije i Slovenije.
Apsurdno je da je BiH bogatija pitkom vodom i od Hrvatske, i od Slovenije, pa i Srbije, ali naši kupci ipak više vole njihovu vodu nego domaću.
