Val poskupljenja hrane i brojnih neprehrambenih artikala prošle godine nas nije zapljusnuo, ali nas nisu obradovali ni poslodavci, već su, naprotiv, srezali cijenu našeg rada.
Naime, prosječna neto plaća u BiH u listopadu 2015. godine, za koji su podaci ujedno i najsvježiji, iznosila je 826 KM, što je za osam maraka "tanji" iznos u odnosu na 12 mjeseca ranije.
U tu godinu dana na policama trgovina, ali i na računima koji su pristizali na kućne adrese, građane su često dočekivala prijatna iznenađenja. Ne velika, ali osjetna.
Po podacima Agencije za statistiku BiH, pojeftinila je većina prehrambenih artikala, poput, na primjer, brašna, junetine, svinjetine, te piletine.
Istovremeno, manje novca izdvajamo i za mlijeko, sir, jaja, grah i krompir, ali i brojne neprehrambene a često korištene artikle poput šampona za kosu, deterdženta za pranje rublja ili zubne paste.
Istina, pojeftinjenje ovih artikala došlo je u vrijeme kada su neki drugi poskupjeli, kao što su, na primjer, ulje, kava i cigarete, ali, ruku na srce, službena statistika pokazuje da su, ipak, za mnogo više proizvoda cijene srezane ili stagnirale, pišu Nezavisne.
To, svakako, ne govori da smo relaksiranije trošili lani nego godinu ranije jer je poznato da nam je platežna moć jako niska.
Stoga i iz Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH napominju da statistički podaci i razne analize o padu cijena životnih namirnica i nekih drugih proizvoda ne odgovaraju stvarnom standardu građana.
"Kako se može popraviti standard građana na osnovu prikazanih pojedinačnih cijena nekih prehrambenih artikala ako se zna da se plaće i mirovine ne povećavaju već godinama, te da se ne smanjuje nezaposlenost", ističe, između ostalog, Mediha Bakalović, pomoćnik ombudsmana za zaštitu potrošača.
Po njenim riječima, ostali troškovi koje plaćaju bh. građani, kao što su usluge telekom operatera i cijene lijekova, su najveći u regiji.
"Ti podaci nisu nimalo optimistični za životni standard građana BiH", naglasila je Bakalovićeva.
Dragovan Petrović, tajnik Pokreta potrošača RS, ističe da oni prate cijene 65 prehrambenih proizvoda, te da su one godinama, uz neke oscilacije, stabilne.
"Bilo je, recimo, oscilacija kada je reč o ulju, kojem je pre tri-četiri godine dignuta cijena i koštalo je više od tri marke, ali je ono sada oko dvije marke po litri", rekao je Petrović za Nezavisne.
Dodao je da potrošači imaju malo novca i da su oprezni pri kupovini, što pravi prodavci znaju.
"Sve dok je platežna moć takva kakva jeste, nema prostora da se podižu cene, što pravi trgovci znaju, a i oni koji ne znaju nauče s vremenom", naveo je Petrović.
Prema podacima Saveza sindikata RS, u studenom prošle godine, posljednjem mjesecu za koji postoje informacije, sindikalna potrošačka košarica koštala je 1.854 marke. Samo za prehranu u istom mjesecu bilo je neophodno izdvojiti oko 685 maraka, a poznato je da brojni radnici imaju plaću znatno nižu od te brojke.
Naime, prosječna neto plaća u BiH u listopadu 2015. godine, za koji su podaci ujedno i najsvježiji, iznosila je 826 KM, što je za osam maraka "tanji" iznos u odnosu na 12 mjeseca ranije.
U tu godinu dana na policama trgovina, ali i na računima koji su pristizali na kućne adrese, građane su često dočekivala prijatna iznenađenja. Ne velika, ali osjetna.
Po podacima Agencije za statistiku BiH, pojeftinila je većina prehrambenih artikala, poput, na primjer, brašna, junetine, svinjetine, te piletine.
Istovremeno, manje novca izdvajamo i za mlijeko, sir, jaja, grah i krompir, ali i brojne neprehrambene a često korištene artikle poput šampona za kosu, deterdženta za pranje rublja ili zubne paste.
Istina, pojeftinjenje ovih artikala došlo je u vrijeme kada su neki drugi poskupjeli, kao što su, na primjer, ulje, kava i cigarete, ali, ruku na srce, službena statistika pokazuje da su, ipak, za mnogo više proizvoda cijene srezane ili stagnirale, pišu Nezavisne.
To, svakako, ne govori da smo relaksiranije trošili lani nego godinu ranije jer je poznato da nam je platežna moć jako niska.
Stoga i iz Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH napominju da statistički podaci i razne analize o padu cijena životnih namirnica i nekih drugih proizvoda ne odgovaraju stvarnom standardu građana.
"Kako se može popraviti standard građana na osnovu prikazanih pojedinačnih cijena nekih prehrambenih artikala ako se zna da se plaće i mirovine ne povećavaju već godinama, te da se ne smanjuje nezaposlenost", ističe, između ostalog, Mediha Bakalović, pomoćnik ombudsmana za zaštitu potrošača.
Po njenim riječima, ostali troškovi koje plaćaju bh. građani, kao što su usluge telekom operatera i cijene lijekova, su najveći u regiji.
"Ti podaci nisu nimalo optimistični za životni standard građana BiH", naglasila je Bakalovićeva.
Dragovan Petrović, tajnik Pokreta potrošača RS, ističe da oni prate cijene 65 prehrambenih proizvoda, te da su one godinama, uz neke oscilacije, stabilne.
"Bilo je, recimo, oscilacija kada je reč o ulju, kojem je pre tri-četiri godine dignuta cijena i koštalo je više od tri marke, ali je ono sada oko dvije marke po litri", rekao je Petrović za Nezavisne.
Dodao je da potrošači imaju malo novca i da su oprezni pri kupovini, što pravi prodavci znaju.
"Sve dok je platežna moć takva kakva jeste, nema prostora da se podižu cene, što pravi trgovci znaju, a i oni koji ne znaju nauče s vremenom", naveo je Petrović.
Prema podacima Saveza sindikata RS, u studenom prošle godine, posljednjem mjesecu za koji postoje informacije, sindikalna potrošačka košarica koštala je 1.854 marke. Samo za prehranu u istom mjesecu bilo je neophodno izdvojiti oko 685 maraka, a poznato je da brojni radnici imaju plaću znatno nižu od te brojke.
