U izvješću Sigurnosno-obavještajne agencije zaključuje se da trenutačno nema utvrđenih izravnih terorističkih prijetnji, opasnost je niska.

No kako je Hrvatska i članica euroatlantskih integracija, postoji potencijalni rizik i porast terorističkih prijetnji od terorističkih organizacija poput ISIL-a, Al-Qa’ide, Al Shababa i drugih, piše Večernji list.

Navodi se da je broj pristaša radikalnog tumačenja islama u Hrvatskoj mali, riječ je o nekoliko desetaka osoba. Usto, oni većinom nisu pobornici terorističkih metoda djelovanja. Ta niska razina prijetnje rezultat je vrlo dobrog položaja, integriranosti i ugleda islamske zajednice u hrvatskom društvu.

SOA, međutim, potvrđuje da i džihadisti iz Hrvatske odlaze na ratišta u Siriju i Irak. Prvi se put iznosi podatak da se na području tzv. Islamske države nalazi 6 osoba s hrvatskim državljanstvom, no većina njih nije živjela u RH, samo imaju dvojno državljanstvo.

Točnije, samo je jedna, Dora Bilić, izvorna hrvatska državljanka.

Dvije od tih osoba sudjelovale su pak u borbama.

Navodi se i da je broj džihadista iz regije popriličan, riječ je o 600 ljudi, dok ih je iz cijele Europe oko 4500. Najveći broj ljudi iz regije odlazi iz BiH, Kosova, sa Sandžaka i iz Makedonije.

I naša agencija, premda trenutačno u Hrvatskoj nema povratnika iz Sirije i Iraka, pomno prati povratak dragovoljaca u susjedne države jer to mijenja sigurnosnu situaciju.

SOA ponovno upozorava da se ne smiju isključiti moguće prijetnje tzv. vukova samotnjaka, koje je vrlo teško otkriti. Aktivisti i simpatizeri ISIL-a pojačano koriste društvene mreže te na njima objave objave i više od 90.000 poruka svakoga dana.

Lani je SOA tako detektirala maloljetnika koji se nakanio pridružiti islamističkim skupinama u Siriji. Stupio je s njima u kontakt na internetu te se tako i radikalizirao. Izravno je kontaktirao sa sirijskim džihadistima.

Djelatnici SOA-e razgovarali su s njegovom obitelji te su 16-godišnjem mladiću pružili i psihološku pomoć kojom su detektirani njegovi problemi i dileme. Obitelj je bila zgrožena spoznajom jer su mislili da im vrijedni sin radi privremeni posao kako bi zaradio za ljetovanje. Na kraju je mladić odustao od odlaska u džihad. Zanimljivo, maloljetnik je Hrvat iz katoličke obitelji.

Premda se u javnosti stječe drukčiji dojam, SOA kaže da su ekstremisti (i desni i lijevi) u Hrvatskoj malobrojni i slabo organizirani. No upozorava se da su aktivne četničke organizacije u regiji, koje imaju kontakte s istomišljenicima u Hrvatskoj.

Izvješće pokazuje prenapuhanim i podatak o odlasku hrvatskih državljana koji sudjeluju u ratu u Ukrajini.

U ukrajinskim postrojbama bilo je manje od 20 državljana RH, a sada tamo ratuje njih 8.

Agencija potvrđuje i djelatnost stranih obavještajaca u Hrvatskoj te da je riječ o onima čije države EU i NATO percipiraju kao sigurnosnu prijetnju. Njima je posebno zanimljivo prikupljanje podataka o disonantnim stajalištima unutar EU i NATO-a vezano uz krizna žarišta i energetske projekte. Primijećeno je da ti operativci zloupotrebljavaju i hrvatski medijski prostor za svoje interese. Iz izvješća se može shvatiti da SOA pojačano prati pitanje energetske sigurnosti zemlje.

Smatra da Hrvatska može kapitalizirati svoj geografski položaj i pretvoriti se u bitno energetsko čvorište. U slučaju realizacije Jadransko-jonskog plinovoda (IAP), u koji bi mogao ulaziti plin iz planiranog LNG terminala na Krku na sjeveru i iz Transjadranskog plinovoda (TAP) na jugu, RH i dalje ima šansu bitno pridonijeti jačanju energetske sigurnosti država u okruženju, u prvom redu BiH.

Analizirajući stanje sigurnosti u okruženju, SOA ističe da prostor jugoistočnog susjedstva ne predstavlja znatniju sigurnosnu prijetnju.

Ne postoji opasnost od većih oružanih sukoba, međutim moguće je izbijanje nemira i incidenata zbog etničkih ili socijalnih pitanja, što bi moglo ugroziti interese Hrvatske. I ovdje se upozorava da glavna prijetnja dolazi od povratka džihadista te bi regija mogla postati utočište za međunarodne terorističke grupe. Sigurnosno-obavještajna agencija definira ISIL kao dugotrajan i složen izazov, kao što i za ukrajinsku krizu procjenjuju da će biti dugotrajna.