Odlikuju ga ugodan okus i miris zbog kojih i je jedan od najpopularnijih začina. Raste kao grm, može doseći pola metra, ima ovalne zelene listiće, cvjeta od lipnja do rujna bijelim ili ružičastim cvjetovima. Vjerojatno potječe iz Indije, gdje je važna ljekovita biljka (sveti bosiljak, tulsi). Tradicionalno se bosiljkom liječe probavni problemi poput grčeva, vjetrova, lijenosti crijeva i slabog apetita, smiruje živce, popravlja san i raspoloženje, pomaže kod urinarnih tegoba, kod plućnih bolesti, dobar je za jetru, protiv gihta, a njime se tretiraju i zmijski ugrizi. U narodnoj medicini primjenjuje se kao čaj, sok, tinktura te samljeven u prah (korijen, sjemenke).
U sezoni infekcija
Istraživanja su potvrdila njegovo antibakterijsko i antiseptičko djelovanje, pa u sezoni infekcija valja reći da se sokom od svježeg lišća bosiljka liječi upala uha, dok su lijek protiv hunjavice svježi listići bosiljka koji se stavljaju u nos. Samljevene sjemenke bosiljka koriste se kod upale mokraćnog mjehura - uzme se količina praha navrh noža i popije s decilitrom mlake vode. To se radi dva do tri puta dnevno. Zdravstvene dobrobiti pruža bosiljak kao začin, kao ljekovita biljka i kao esencijalno ulje. Sadrži magnezij, kalcij, vitamin K i vitamine B skupine te širok raspon antioksidansa: antocijan i beta-karoten, eugenol (slatki ili talijanski bosiljak) ili limonen (limunski bosiljak). Antioksidansi su ključni za eliminiranje slobodnih radikala iz tijela. Slobodni radikali su nestabilne molekule koje nastaju u procesu metabolizma i drugim procesima. Ako se pretjerano nakupe, mogu izazvati oksidativni stres i dovesti do različitih bolesti; raka, bolesti srca, reumatoidnog artritisa, dijabetesa... Tijelo proizvodi antioksidanse, ali nedovoljno, pa ih mora i apsorbirati iz prehrane.
Čaj skida temperaturu
Jednu do dvije čajne žličice suhih listića bosiljka treba preliti sa 2,5 dl vrele vode, poklopiti i ostaviti 15 minuta. Procijediti, ostaviti da se ohladi. Svaki sat uzima se po jedna velika žlica ohlađenog čaja za skidanje temperature i okrepu.
Za srce, kožu, protiv raka
Bosiljak, zahvaljujući sastavu, ima jaka antioksidativna svojstva kojima sprečava preuranjeno starenje stanica, pa i stanica kože. Beta-karoten prekursor je vitamina A, koji štiti srce i žile, a eugenol može blokirati kalcijeve kanale u organizmu te tako kratkotrajno sniziti tlak, pokazuju istraživanja. Tu je i magnezij, koji potiče opuštanje mišića i krvnih žila, jača srčani mišić i popravlja cirkulaciju. Istraživano je djelovanje bosiljka, u ovom slučaju tulsija, protiv raka. Zaključak je da njegove fitokemikalije mogu pomoći spriječiti nastanak nekih tipova raka kože, jetre, usne šupljine i pluća, vjerojatno zato što povećana antioksidativna aktivnost mijenja ekspresiju gena, usporava dijeljenje kanceroznih stanica i potiče njihovu smrt. Godine 2017. proučavana su protuupalna svojstva preparata od esencijalnog ulja slatkog bosiljka - pokazalo se da mogu pomoći u tretiranju različitih bolesti koje uključuju upalu (tumori, dijabetes tipa 2, reumatoidni artritis).
Jušna žlica bosiljka sadrži 10,8 mcg vitamina K (oko 12 posto dnevnih potreba), važnog za zgrušavanje krvi. Njegove visoke razine mogu utjecati na djelovanje antikoagulantnih lijekova, pa se svatko tko uzima takvu terapiju treba savjetovati s liječnikom želi li povećati unos bosiljka.
Izvor: Zivim.hr
U sezoni infekcija
Istraživanja su potvrdila njegovo antibakterijsko i antiseptičko djelovanje, pa u sezoni infekcija valja reći da se sokom od svježeg lišća bosiljka liječi upala uha, dok su lijek protiv hunjavice svježi listići bosiljka koji se stavljaju u nos. Samljevene sjemenke bosiljka koriste se kod upale mokraćnog mjehura - uzme se količina praha navrh noža i popije s decilitrom mlake vode. To se radi dva do tri puta dnevno. Zdravstvene dobrobiti pruža bosiljak kao začin, kao ljekovita biljka i kao esencijalno ulje. Sadrži magnezij, kalcij, vitamin K i vitamine B skupine te širok raspon antioksidansa: antocijan i beta-karoten, eugenol (slatki ili talijanski bosiljak) ili limonen (limunski bosiljak). Antioksidansi su ključni za eliminiranje slobodnih radikala iz tijela. Slobodni radikali su nestabilne molekule koje nastaju u procesu metabolizma i drugim procesima. Ako se pretjerano nakupe, mogu izazvati oksidativni stres i dovesti do različitih bolesti; raka, bolesti srca, reumatoidnog artritisa, dijabetesa... Tijelo proizvodi antioksidanse, ali nedovoljno, pa ih mora i apsorbirati iz prehrane.
Čaj skida temperaturu
Jednu do dvije čajne žličice suhih listića bosiljka treba preliti sa 2,5 dl vrele vode, poklopiti i ostaviti 15 minuta. Procijediti, ostaviti da se ohladi. Svaki sat uzima se po jedna velika žlica ohlađenog čaja za skidanje temperature i okrepu.
Za srce, kožu, protiv raka
Bosiljak, zahvaljujući sastavu, ima jaka antioksidativna svojstva kojima sprečava preuranjeno starenje stanica, pa i stanica kože. Beta-karoten prekursor je vitamina A, koji štiti srce i žile, a eugenol može blokirati kalcijeve kanale u organizmu te tako kratkotrajno sniziti tlak, pokazuju istraživanja. Tu je i magnezij, koji potiče opuštanje mišića i krvnih žila, jača srčani mišić i popravlja cirkulaciju. Istraživano je djelovanje bosiljka, u ovom slučaju tulsija, protiv raka. Zaključak je da njegove fitokemikalije mogu pomoći spriječiti nastanak nekih tipova raka kože, jetre, usne šupljine i pluća, vjerojatno zato što povećana antioksidativna aktivnost mijenja ekspresiju gena, usporava dijeljenje kanceroznih stanica i potiče njihovu smrt. Godine 2017. proučavana su protuupalna svojstva preparata od esencijalnog ulja slatkog bosiljka - pokazalo se da mogu pomoći u tretiranju različitih bolesti koje uključuju upalu (tumori, dijabetes tipa 2, reumatoidni artritis).
Jušna žlica bosiljka sadrži 10,8 mcg vitamina K (oko 12 posto dnevnih potreba), važnog za zgrušavanje krvi. Njegove visoke razine mogu utjecati na djelovanje antikoagulantnih lijekova, pa se svatko tko uzima takvu terapiju treba savjetovati s liječnikom želi li povećati unos bosiljka.
Izvor: Zivim.hr
