U selu u kojem je živjelo nešto manje od 400 stanovnika, mahom Hrvata, pobijeno je zvjerski barem 67 hrvatskih mještana. Svi do posljednjeg – civili. Pokolj u Briševu 1992., hrvatskom selu između Prijedora i Sanskog Mosta, počinili su pripadnici 5. Kozaračke brigade i 6. Krajiške brigade iz Sanskog Mosta. Ovo je najmasovniji ratni zločin nad Hrvatima u jednom danu tijekom proteklog rata na području Bosne i Hercegovine.
U bh. medijskom prostoru, pa i u hrvatskoj javnosti, već godinama čitamo o Gruborima, Medačkom džepu i Ahmićima. Mjesto monstruoznog pokolja golorukih Hrvata – za hrvatsku javnost je nepoznato!
Ubijane su čitave obitelji. Iz obitelji Matanović ubijeno je trinaest članova, iz obitelji Buzuk deset, Ivandić devetero, Marijan sedmero, Mlinara i Komljena po petero… Prije nego su smaknut gotovo sve su žene silovane, a muškarci su bili prisiljeni gledati. Većina žrtava je masakrirana; odsječeni su im nosevi, spolni organi ili uši… Zapaljene su sve hrvatske kuće i crkva, a prošle godine su razbijene spomen ploče s imenima pogubljenih, piše Dnevnik.ba.
Ponovo se napominje – žrtve zločina su bili civili; poljoprivrednici, seljaci, zemljoposjednici.
Svakodnevni ljudi koje nije zanimala politika.
Briševo, hrvatsko selo u blizini Prijedora, najveće stratište Hrvata civila u posljednjem ratu u BiH, još je jedan zločin bez kazne!
Bivši pripadnik vojske bosanskih Srba Mićo Praštalo koji je, uz ostalo, optužen za sudjelovanje u ovom stravičnom pokolju, počinio je samoubojstvo. On je tada bio na dužnosti zapovjednika jedne bojne iz sastava vojske bosanskih Srba koja je bila uključena u operacije masovnih etničkih progona nesrpskog stanovništva s područja općina Sanski Most i Ključ.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Briševu je živjelo 370 Hrvata. Na popisu provedenom 2013. godine bilo ih je tek četiri, a Briševo kao mjesto sjećanja i pijeteta ne postoji.
U bh. medijskom prostoru, pa i u hrvatskoj javnosti, već godinama čitamo o Gruborima, Medačkom džepu i Ahmićima. Mjesto monstruoznog pokolja golorukih Hrvata – za hrvatsku javnost je nepoznato!
Ubijane su čitave obitelji. Iz obitelji Matanović ubijeno je trinaest članova, iz obitelji Buzuk deset, Ivandić devetero, Marijan sedmero, Mlinara i Komljena po petero… Prije nego su smaknut gotovo sve su žene silovane, a muškarci su bili prisiljeni gledati. Većina žrtava je masakrirana; odsječeni su im nosevi, spolni organi ili uši… Zapaljene su sve hrvatske kuće i crkva, a prošle godine su razbijene spomen ploče s imenima pogubljenih, piše Dnevnik.ba.
Ponovo se napominje – žrtve zločina su bili civili; poljoprivrednici, seljaci, zemljoposjednici.
Svakodnevni ljudi koje nije zanimala politika.
Briševo, hrvatsko selo u blizini Prijedora, najveće stratište Hrvata civila u posljednjem ratu u BiH, još je jedan zločin bez kazne!
Bivši pripadnik vojske bosanskih Srba Mićo Praštalo koji je, uz ostalo, optužen za sudjelovanje u ovom stravičnom pokolju, počinio je samoubojstvo. On je tada bio na dužnosti zapovjednika jedne bojne iz sastava vojske bosanskih Srba koja je bila uključena u operacije masovnih etničkih progona nesrpskog stanovništva s područja općina Sanski Most i Ključ.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Briševu je živjelo 370 Hrvata. Na popisu provedenom 2013. godine bilo ih je tek četiri, a Briševo kao mjesto sjećanja i pijeteta ne postoji.
