Kamenolom iznad Donje Jablanice, samo 500 metara udaljen od naselja, sručio se na selo i odnio više od 15 života. Jaka kiša prouzrokovala je njegovo obrušavanje, a cijela situacija otvorila je pitanje odgovornosti i utjecaj ljudskog faktora na tragediju.
Dokumentacija Ministarstva gospodarstva HNŽ vezana za kompaniju, koja je vršila kopanja je dostavljena Vladi HNŽ, a Tužiteljstvo ove županije formiralo je predmet u ovom slučaju. Slučaj jablaničkog kamenoloma pokrenuo je pitanje sličnih kamenoloma širom BiH.
Ministarstvo gospodarstva Hercegovačko-neretvanske županije povuklo je iz svog arhiva dokumentaciju preduzeća Sani d.o.o. Jablanica u vezi sa tragedijom u Donjoj Jablanici.
Što kaže dokumentacija?
Iz dokumentacije je vidljivo, kažu iz Vlade, da je ovo poduzeće registrirano za rezanje, oblikovanje i obradu kamena. Poduzeće je više puta tražilo koncesiju za eskploatiranje kamena na području Donje Jablanice što nikad nisu dobili. Inspekcijski nadzor posljednji put je izvršen 2021. godine.
Pero Pavlović, glasnogovornik Vlade HNŽ, navodi: ''Inspekcijski nadzor ovog društva obavljen je 2021 godine, a u zapisniku o zatečenom stanju stoji sljedeće: nema prisutnog ljudstva niti strojeva i nema vidljivih znakova izvođenja radova, primjetno je nisko i srednje raslinje što upućuje da nije bilo aktovnosti od zadnjeg nadzora odnosno nisu se izvodili radovi''.
Da li je obavljen inspekcijski nadzor nakon 2021. pitali su iz BHRT županijsku inspekciju. Odgovora nema.
Tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanske županije formiralo je predmet u slučaju kamenoloma iznad Donje Jablanice. Dokumentacija iz arhiva bit će dostupna istražnim organima ukoliko je zatraže.
Provjeravaju se navodi i informacije
Ana Rajič, iz Tužiteljstva HNŽ, ističe: ''Pripadnici MUP-a HNŽ pod nadzorom Tužiteljstva HNŽ poduzimaju radnje provjera navoda i informacija s ciljem utvrđivanja svih okolnosti pod kojima se dogodila ova tragedija s posebnim naglaskom na eventualnu odgovornost i ulogu ljudskog faktora naročito na poslovanje i aktivnosti kamenoloma koji se nalazi na nastradalom području''.
U priču o kaznenoj odgovornosti od dana nesreće uključili su se županijski i entitetski vrh. Nadležni, kao i stručnjaci traže ispitivanje svih okolnosti pod kojima je kamenolom djelovao na tom prostoru.
Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH, navodi: ''Od 2001. godine je firma registrirana i tražila je nekoliko puta koncesiju i koncesiju nikad nije dobila. Ja sam odmah prvi dan razgovarao tu i sa mještanima i oni su govorili da je radio, drugi dan da nije radio, povremeno je sigurno od 2001. do 2021. i radio tako da u svakom slučaju, to smo prvi dan rekli da sve nadležne službe sagledaju i da ako postoji nečija krivična odgovornost da se pozove na odgovornost''.
Ljudski faktor
Dalibor Balijan, profesor Šumarskog fakulteta u Sarajevu, je stava: ''Da provjere kroz prostorni plan da li je on uopće tu bio predviđen, kad ga je nteko ucrtao, da li je došlo do promjene urbanističke suglasnosti i sad je veliko političko pitanje da li će se to istjerati do kraja''.
Slučaj iz Jablanice podsjetio je na obrušavanje kamenoloma u Mostarskoj bijeloj, koji takođe nije imao dozvolu u travnju ove godine i na borbu mještana sela Kuti pored Mostara protiv otvaranja kamenoloma u njihovom selu.Pitanje koje se postavlja nakon svega glasi, da li je vrijeme da se počne uvažavati glas struke?
Anes Podi, predsjednik Udruženja Eko akcija, kaže:''Što je urađeno da se ovakve stvari ne dogode imali smo poplave 2014 i ništa nismo naučili. Nešto malo novca je upumpano u pojedine jedinice Civilne zaštite, međutim mi sustava koji bi štito ljude nemamo''.
Aner Omanović, Neformalna grupa građana Kuti, navodi: ''Nitko i ne pita kako mogu izdavati dozvole i ugrožavat ljude koji će uć tamo da rade, već su bili ušli tamo da rade i ništa im nisu smetale table da je minirano, neko je sklonio te table i nastavio radit''.
Dok traje ispitivanje odgovornosti i okolnosti koje su dovele do tragedije sa fatalnim ishodom, mještani Jablanice i okolnih sela sa zebnjom prate vremensku prognozu jer je jaka kiša najavljena sljedećih nekoliko dana.
Dokumentacija Ministarstva gospodarstva HNŽ vezana za kompaniju, koja je vršila kopanja je dostavljena Vladi HNŽ, a Tužiteljstvo ove županije formiralo je predmet u ovom slučaju. Slučaj jablaničkog kamenoloma pokrenuo je pitanje sličnih kamenoloma širom BiH.
Ministarstvo gospodarstva Hercegovačko-neretvanske županije povuklo je iz svog arhiva dokumentaciju preduzeća Sani d.o.o. Jablanica u vezi sa tragedijom u Donjoj Jablanici.
Što kaže dokumentacija?
Iz dokumentacije je vidljivo, kažu iz Vlade, da je ovo poduzeće registrirano za rezanje, oblikovanje i obradu kamena. Poduzeće je više puta tražilo koncesiju za eskploatiranje kamena na području Donje Jablanice što nikad nisu dobili. Inspekcijski nadzor posljednji put je izvršen 2021. godine.
Pero Pavlović, glasnogovornik Vlade HNŽ, navodi: ''Inspekcijski nadzor ovog društva obavljen je 2021 godine, a u zapisniku o zatečenom stanju stoji sljedeće: nema prisutnog ljudstva niti strojeva i nema vidljivih znakova izvođenja radova, primjetno je nisko i srednje raslinje što upućuje da nije bilo aktovnosti od zadnjeg nadzora odnosno nisu se izvodili radovi''.
Da li je obavljen inspekcijski nadzor nakon 2021. pitali su iz BHRT županijsku inspekciju. Odgovora nema.
Tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanske županije formiralo je predmet u slučaju kamenoloma iznad Donje Jablanice. Dokumentacija iz arhiva bit će dostupna istražnim organima ukoliko je zatraže.
Provjeravaju se navodi i informacije
Ana Rajič, iz Tužiteljstva HNŽ, ističe: ''Pripadnici MUP-a HNŽ pod nadzorom Tužiteljstva HNŽ poduzimaju radnje provjera navoda i informacija s ciljem utvrđivanja svih okolnosti pod kojima se dogodila ova tragedija s posebnim naglaskom na eventualnu odgovornost i ulogu ljudskog faktora naročito na poslovanje i aktivnosti kamenoloma koji se nalazi na nastradalom području''.
U priču o kaznenoj odgovornosti od dana nesreće uključili su se županijski i entitetski vrh. Nadležni, kao i stručnjaci traže ispitivanje svih okolnosti pod kojima je kamenolom djelovao na tom prostoru.
Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH, navodi: ''Od 2001. godine je firma registrirana i tražila je nekoliko puta koncesiju i koncesiju nikad nije dobila. Ja sam odmah prvi dan razgovarao tu i sa mještanima i oni su govorili da je radio, drugi dan da nije radio, povremeno je sigurno od 2001. do 2021. i radio tako da u svakom slučaju, to smo prvi dan rekli da sve nadležne službe sagledaju i da ako postoji nečija krivična odgovornost da se pozove na odgovornost''.
Ljudski faktor
Dalibor Balijan, profesor Šumarskog fakulteta u Sarajevu, je stava: ''Da provjere kroz prostorni plan da li je on uopće tu bio predviđen, kad ga je nteko ucrtao, da li je došlo do promjene urbanističke suglasnosti i sad je veliko političko pitanje da li će se to istjerati do kraja''.
Slučaj iz Jablanice podsjetio je na obrušavanje kamenoloma u Mostarskoj bijeloj, koji takođe nije imao dozvolu u travnju ove godine i na borbu mještana sela Kuti pored Mostara protiv otvaranja kamenoloma u njihovom selu.Pitanje koje se postavlja nakon svega glasi, da li je vrijeme da se počne uvažavati glas struke?
Anes Podi, predsjednik Udruženja Eko akcija, kaže:''Što je urađeno da se ovakve stvari ne dogode imali smo poplave 2014 i ništa nismo naučili. Nešto malo novca je upumpano u pojedine jedinice Civilne zaštite, međutim mi sustava koji bi štito ljude nemamo''.
Aner Omanović, Neformalna grupa građana Kuti, navodi: ''Nitko i ne pita kako mogu izdavati dozvole i ugrožavat ljude koji će uć tamo da rade, već su bili ušli tamo da rade i ništa im nisu smetale table da je minirano, neko je sklonio te table i nastavio radit''.
Dok traje ispitivanje odgovornosti i okolnosti koje su dovele do tragedije sa fatalnim ishodom, mještani Jablanice i okolnih sela sa zebnjom prate vremensku prognozu jer je jaka kiša najavljena sljedećih nekoliko dana.
