Sve više građana odlazi u druge zemlje, tražeći stabilnost i bolje plaćene poslove, a upravo to nude slovenski poslodavci koji ovih dana borave u BiH.
Od 600 tisuća građana koji su u proteklom desetljeću napustili Bosnu i Hercegovinu je i 27-godišnji Amir Kmetaš. Kaže, odluku je donio prije četiri godine i nije se pokajao. U rodnom Bugojnu pokušao je mnogo toga, oprobao se u ulozi rukometaša, taksista, dostavljača hrane, a nisu mu bili mrski ni teži fizički poslovi. Ali mu teško pada političko stanje u državi, koje se ne mijenja.
To više nije samo ni financijska sigurnost, koliko možeš reći da u BiH možeš biti financijski siguran, pogotovo u manjim sredinama, za Sarajevo, Tuzlu, Zenicu je druga priča, dok je za manje sredine, srednja Bosna, Krajina, koje su dalje od Sarajeva, ne samo kilometarski nego u svim sferama, jako teško. Može se, ali je jako teško. Najviše zbog nepotizma, korupcije, mita, stalne priče o ratu. Svaki drugi treći mjesec spremamo se, ne znam o čemu više razgovaramo u 21. vijeku, kaže Kmetaš za N1.
Sada je konzultant u slovenskoj firmi. A u tom pravcu želi krenuti i 52-godišnja Dženana Kolar. Ranije je radila u Njemačkoj, pa je svojoj državi dala drugu priliku. Ali niske plaće primorale su je da ponovno spakira kofere.
Meni uopće nije bitno što da radim. Ja sam po profesiji vozač motornih vozila. Radila sam raznorazne poslove, u tvornicama gdje se proizvode auto-dijelovi, radila sam kao njegovatelj, radila sam čišćenje po kućama, po firmama. Apsolutno ne biram posao, biram opstanak, govori Dženana Kolar za N1.
Ruku spasa pruža Slovenija, gdje se svakodnevno objavi više od četiri tisuće slobodnih radnih mjesta. Nedostaje zdravstvenih radnika, građevinskih radnika, kuhara, ugostitelja, rudara. A prosječna plaća je 2,2 puta veća nego u našoj zemlji.
Plaća za ovaj posao njegovatelja je minimalna plaća, 1203 EUR, bruto. Tu su još neki dodaci. Ovisi kad rade, noćni rad, popodne, nedjeljom, blagdani, tad je malo više, rekla je Tjaša Sink, Dom starih Ljubljana.
Mi tražimo ljude koji su u operacijama, od recepcije, sobarice, konobara, kuhara do spa-terapeuta. Apsolutno sve, otvoreni smo za sve. Ne želimo ići na dio koji se odnosi na filipinske radnike, želimo se fokusirati na našu bivšu Jugoslaviju, navela je Mirjana Sočan, direktorica ljudskih potencijala u dva hotela.
Samo tijekom prošle godine, za 18 tisuća radnika iz BiH, Slovenija je bila obećana zemlja.
Imamo jako pozitivno iskustvo sa radnim stručnim kadrom iz Bosne i Hercegovine, oni se kod nas uvažavaju, vrijedni su, rade, ističe Damijan Sedar, Ambasador Republike Slovenije u BiH.
Kako je potreba za radnicima porasla nakon poplava, pojednostavljeni su i uvjeti za ostanak, navode iz slovenskog Zavoda za zapošljavanje.
Koji god želi doći u Sloveniju i ima poslodavca sa namjenom da se otklanjaju posljedice poplava, može da na podlozi jednog zakona interventnog za otklanjanje posljedica, dobije radnu dozvolu za 10 dana i može se za 15 dana uključiti u trg rada, navodi Anka Rode, Zavod za zapošljavanje Slovenije.
Bolji ekonomski uvjeti, viši životni standard, te stabilna politička situacija glavni su razlozi zbog kojih građani BiH svih generacija sve masovnije napuštaju ovu državu i odlaze u Sloveniju, javlja N1.
Od 600 tisuća građana koji su u proteklom desetljeću napustili Bosnu i Hercegovinu je i 27-godišnji Amir Kmetaš. Kaže, odluku je donio prije četiri godine i nije se pokajao. U rodnom Bugojnu pokušao je mnogo toga, oprobao se u ulozi rukometaša, taksista, dostavljača hrane, a nisu mu bili mrski ni teži fizički poslovi. Ali mu teško pada političko stanje u državi, koje se ne mijenja.
To više nije samo ni financijska sigurnost, koliko možeš reći da u BiH možeš biti financijski siguran, pogotovo u manjim sredinama, za Sarajevo, Tuzlu, Zenicu je druga priča, dok je za manje sredine, srednja Bosna, Krajina, koje su dalje od Sarajeva, ne samo kilometarski nego u svim sferama, jako teško. Može se, ali je jako teško. Najviše zbog nepotizma, korupcije, mita, stalne priče o ratu. Svaki drugi treći mjesec spremamo se, ne znam o čemu više razgovaramo u 21. vijeku, kaže Kmetaš za N1.
Sada je konzultant u slovenskoj firmi. A u tom pravcu želi krenuti i 52-godišnja Dženana Kolar. Ranije je radila u Njemačkoj, pa je svojoj državi dala drugu priliku. Ali niske plaće primorale su je da ponovno spakira kofere.
Meni uopće nije bitno što da radim. Ja sam po profesiji vozač motornih vozila. Radila sam raznorazne poslove, u tvornicama gdje se proizvode auto-dijelovi, radila sam kao njegovatelj, radila sam čišćenje po kućama, po firmama. Apsolutno ne biram posao, biram opstanak, govori Dženana Kolar za N1.
Ruku spasa pruža Slovenija, gdje se svakodnevno objavi više od četiri tisuće slobodnih radnih mjesta. Nedostaje zdravstvenih radnika, građevinskih radnika, kuhara, ugostitelja, rudara. A prosječna plaća je 2,2 puta veća nego u našoj zemlji.
Plaća za ovaj posao njegovatelja je minimalna plaća, 1203 EUR, bruto. Tu su još neki dodaci. Ovisi kad rade, noćni rad, popodne, nedjeljom, blagdani, tad je malo više, rekla je Tjaša Sink, Dom starih Ljubljana.
Mi tražimo ljude koji su u operacijama, od recepcije, sobarice, konobara, kuhara do spa-terapeuta. Apsolutno sve, otvoreni smo za sve. Ne želimo ići na dio koji se odnosi na filipinske radnike, želimo se fokusirati na našu bivšu Jugoslaviju, navela je Mirjana Sočan, direktorica ljudskih potencijala u dva hotela.
Samo tijekom prošle godine, za 18 tisuća radnika iz BiH, Slovenija je bila obećana zemlja.
Imamo jako pozitivno iskustvo sa radnim stručnim kadrom iz Bosne i Hercegovine, oni se kod nas uvažavaju, vrijedni su, rade, ističe Damijan Sedar, Ambasador Republike Slovenije u BiH.
Kako je potreba za radnicima porasla nakon poplava, pojednostavljeni su i uvjeti za ostanak, navode iz slovenskog Zavoda za zapošljavanje.
Koji god želi doći u Sloveniju i ima poslodavca sa namjenom da se otklanjaju posljedice poplava, može da na podlozi jednog zakona interventnog za otklanjanje posljedica, dobije radnu dozvolu za 10 dana i može se za 15 dana uključiti u trg rada, navodi Anka Rode, Zavod za zapošljavanje Slovenije.
Bolji ekonomski uvjeti, viši životni standard, te stabilna politička situacija glavni su razlozi zbog kojih građani BiH svih generacija sve masovnije napuštaju ovu državu i odlaze u Sloveniju, javlja N1.
