Slobodne zone u Federaciji BiH zadovoljile su uvjete ekonomske opravdanosti poslovanja, odnosno u svim slobodnim zonama vrijednost izvezenih roba u inozemstvo prelazi 50 posto ukupne vrijednosti proizvedene robe u zoni u razdoblju od 12 mjeseci 2014. Naime, prema informaciji o poslovanju slobodnih zona u FBiH, koju je Vladi FBiH dostavilo Federalno ministarstvo trgovine, izneseni su podaci ukupnog poslovanja četiriju slobodnih zona koje postoje na području FBiH, piše Večernji list BiH.
Riječ je o slobodnim zonama Holc Puračić, Vogošća Vogošća , Visoko Visoko i Hercegovina Mostar. U informaciji nadalje stoji kako je 395,4 milijuna KM vrijednost uvezene robe iz inozemstva koju su zone ostvarile u 2014., dok je vrijednost proizvedene robe u zonama izvezene u inozemstvo 552,2 milijuna KM. Po pitanju vrijednosti proizvedene robe u zonama plasirane na domaće tržište riječ je o 40,4 milijuna KM. Govoreći o odnosu izvezenog naspram proizvedenom, riječ je o 93,1 posto u korist zone.
Najbolje rezultate s aspekta ostvarenog izvoza u odnosu na vrijednost proizvedene robe u zoni ostvarila je Slobodna zona Vogošća Vogošća, tj. 99,96 posto proizvedene robe izvezeno je u inozemstvo. Slobodna zona Visoko je druga po rezultatima ostvarenog izvoza u inozemstvo, tj. izvezeno je 98,24 posto od ukupno proizvedene robe u ovoj slobodnoj zoni, a Slobodna zona Holc Puračić-Lukavac je treća s izvezenih 96,97 posto od ukupno proizvedene robe u ovoj slobodnoj zoni, dok je Slobodna zona Hercegovina Mostar ostvarila 58,15 posto izvoza u odnosu na ukupno proizvedenu robu u ovoj slobodnoj zoni.
Najveću vrijednost izvoza ukupno ostvarila je Slobodna zona Visoko s 445,6 milijuna KM, a na drugom mjestu je Vogošća s 48,3 milijuna KM, trećem Hercegovina s 44,4 milijuna KM, te četvrtom Holc s 13,8 milijuna KM. Po pitanju uvoza iz inozemstva u zonu, prva je Slobodna zona Visoko s 323 mil. KM, druga Vogošća s 43,6 milijuna KM, treća Hercegovina s 22,6 mil. KM, te Holc sa 6,1 milijun KM.
Inače, slobodna zona je dio carinskog teritorija BiH koji je posebno ograđen i označen i u kojem se gospodarske djelatnosti obavljaju uz posebne uvjete u skladu sa Zakonom o carinskoj politici BiH i Zakonom o slobodnim zonama u BiH, a u FBiH Zakonom o slobodnim zonama FBiH. U slobodnoj zoni mogu se obavljati sve industrijske, trgovinske i uslužne djelatnosti kojima se ne ugrožavaju okoliš, zdravlje ljudi, materijalna dobra i sigurnost zemlje. Slobodna zona osniva se na području mjesta koja imaju pomorsku, riječnu ili zračnu luku, a koja su otvorena za međunarodni javni promet.
Riječ je o slobodnim zonama Holc Puračić, Vogošća Vogošća , Visoko Visoko i Hercegovina Mostar. U informaciji nadalje stoji kako je 395,4 milijuna KM vrijednost uvezene robe iz inozemstva koju su zone ostvarile u 2014., dok je vrijednost proizvedene robe u zonama izvezene u inozemstvo 552,2 milijuna KM. Po pitanju vrijednosti proizvedene robe u zonama plasirane na domaće tržište riječ je o 40,4 milijuna KM. Govoreći o odnosu izvezenog naspram proizvedenom, riječ je o 93,1 posto u korist zone.
Najbolje rezultate s aspekta ostvarenog izvoza u odnosu na vrijednost proizvedene robe u zoni ostvarila je Slobodna zona Vogošća Vogošća, tj. 99,96 posto proizvedene robe izvezeno je u inozemstvo. Slobodna zona Visoko je druga po rezultatima ostvarenog izvoza u inozemstvo, tj. izvezeno je 98,24 posto od ukupno proizvedene robe u ovoj slobodnoj zoni, a Slobodna zona Holc Puračić-Lukavac je treća s izvezenih 96,97 posto od ukupno proizvedene robe u ovoj slobodnoj zoni, dok je Slobodna zona Hercegovina Mostar ostvarila 58,15 posto izvoza u odnosu na ukupno proizvedenu robu u ovoj slobodnoj zoni.
Najveću vrijednost izvoza ukupno ostvarila je Slobodna zona Visoko s 445,6 milijuna KM, a na drugom mjestu je Vogošća s 48,3 milijuna KM, trećem Hercegovina s 44,4 milijuna KM, te četvrtom Holc s 13,8 milijuna KM. Po pitanju uvoza iz inozemstva u zonu, prva je Slobodna zona Visoko s 323 mil. KM, druga Vogošća s 43,6 milijuna KM, treća Hercegovina s 22,6 mil. KM, te Holc sa 6,1 milijun KM.
Inače, slobodna zona je dio carinskog teritorija BiH koji je posebno ograđen i označen i u kojem se gospodarske djelatnosti obavljaju uz posebne uvjete u skladu sa Zakonom o carinskoj politici BiH i Zakonom o slobodnim zonama u BiH, a u FBiH Zakonom o slobodnim zonama FBiH. U slobodnoj zoni mogu se obavljati sve industrijske, trgovinske i uslužne djelatnosti kojima se ne ugrožavaju okoliš, zdravlje ljudi, materijalna dobra i sigurnost zemlje. Slobodna zona osniva se na području mjesta koja imaju pomorsku, riječnu ili zračnu luku, a koja su otvorena za međunarodni javni promet.
