Oni kojima je uzgoj povrća profesija već u siječnju počinju praviti plan sjetve povrća na otvoreno ili za proizvodnju rasada. Za rasađivanje na otvoreno rasad se sije obično u ožujku, ali prije toga valja znati kojeg sjemena ima dovoljno, a što treba kupiti.
Neki su sačuvali ono preostalo od minule vegetacije, neki su od poznanika dobili koju sjemenku odavno priželjkivane selekcije. A mnogi su pronašli zaturene kesice od prije tri pa i više godina. I svi se pitaju da li takvo sjeme treba sijati, mučiti se i na kraju dobiti svega nekoliko biljaka ili, što je još gore – ni jednu. U nastavku otkrivamo kako da to spriječite.
Da se ne bi uzalud mučili i propustili optimalno vrijeme za sjetvu valjanog sjemena, povrtlarima savjetujemo da provjere klijavost takvog sjemena. Ali prvo valja da saznaju koje povrće koliko dugo zadržava dobru klijavost.
Sjemenke paradajza, krastavaca, dinje mogu klijati i poslije pet ili više godina. Sjeme kupusnjača i tikvica produktivno je četiri do pet godina. Istovremeno, za peršun, kukuruz šećerac, praziluk, paštrnjak, sve vrste luka, svake godine potrebno je svježe sjeme.
Sve se to mora prihvatiti s rezervom jer klijavost zavisi i od uvjeta u kojima je sjeme čuvano. U sjemenkama se nalazi novi život i na njegovu održivost značajno utiče način skladištenja. Većina stručnjaka slaže se da su najbolji uvjeti za njihovo čuvanje tamna, hladna i suha mjesta.
Evo kako provjeriti klijavost sjemena za uspješan uzgoj povrća
Ako imate puno sjemenki, a smatrate da ga niste čuvali u idealnim uvjetima, a da biste bili sigurni što ćete dobiti kada ga posijete, provjerite prvo klijavost.
Uzmite deset sjemenki, potopite ih u posudu s malo vode ili ih stavite u slojeve pokvašene papirne maramice ili navlažene gaze i sve obavezno ušuškajte u plastičnu kesicu. Stavite natopljene sjemenke na toplo mjesto i provjerite za jednu nedjelju koliko ih je proklijalo.
Ako ih je proklijalo dvije od deset, znači da je klijavost 20 posto što baš i nije dobro. U tom slučaju na proljeće posijte sjemenke gušće nego što bi trebalo ili jednostavno kupite svježe sjeme. U slučaju je proklijalo osam od deset, klijavost mu je 80 postotna što nije loše i možete ovu sezonu „izvući“ s tim sjemenom. Ako vrijeme sjetve nije blizu na vrećici iz koje ste uzeli sjemenke označite procenat klijavosti da na proljeće odmah znate na koju gustinu da to sjeme sijete.
Podsjećamo vas da klijavost označava broj isklijalih sjemenki od 100 ispitanih, i izražava se u procentu. Umjesto svih 100, može da se ispita klijavost 10 sjemenki i rezultat pomnoži s 10.
Kako se radi BRZI test klijavosti?
Kada se ima malo sjemenki i ne smije se žrtvovati ni jedna, tada se radi brzi test klijavosti. Sjemenke se potope u rastvor kalijumpermanganata (kupuje se u apoteci). Klijavo sjeme će potonuti na dno, a štura, „mrtva“ će isplivati na površinu. To su popularni plivači. Isti učinak će imati i potapanje sjemena u slab rastvor soli.
Prvo se napravi tro ili petopostotni rastvor kuhinjske soli i sjemenke se spuste u njega, lagano promiješa i ostavi 10 do 15 minuta. Sjeme krastavca se potapa u rastvor 30 g soli i jednog litra vode, a sjeme paprike, paradajza, patlidžana, kupusa u rastvor od 50 g soli i jednog litra L vode. Štura zrna će isplivati na površinu. Poslije testiranja sve sjeme koje je potonulo treba temeljno isprati čistom vodom, osušiti i vratiti u vrećice u kojima će ostati do sjetve.
Za ispitivanje klijavosti sjemena tikvice, tikve i bundeve može se koristiti trik s elektrostatičkim nabojem plastične boce. Suho sjeme se položi u tankom sloju na ravnu površinu, najbolje sto. Plastična boca se protrlja, najbolje kroz kosu, i kada nastane statički naboj prijeđe se iznad sjemenki na visini od jednog do dva cm. Šture (prazne) sjemenke će se zalijepiti za bocu. Radi sigurnosti ovaj postupak treba ponoviti nekoliko puta.
Detaljnija analiza sjemena: Za što uspješniji uzgoj povrća
Onim pedantnim vrtlarima često nisu dovoljni brzinski testovi pa rade po preporuci iz udžbenika. Za takve evo redoslijed poslova. Od količine koju imamo uzme se deset sjemenki i položi na ovlaženu gazu, salvetu ili papirni ubrus i odozgo pokrije s drugim navlaženim komadom.
Ovako pripremljeno „klijalište“ se stavi u tanjur i prekrije tankom najlonskom folijom ili se stavi u rar vrećice koje bolje čuvaju vlagu i ostavi na sobnoj temperaturi, najbolja je ona između 18 i 20 Celzijusovih stupnjeva i pazi da je gaza uvijek dovoljno vlažna. U zavisnosti od vrste i sorte sjemenke će proklijati već poslije nekoliko dana. I tada se izbroje one koje su formirale klicu.
Prilikom brojanja treba obratiti pažnju i na zrna koja su klijala, ali koja pokazuju različite abnormalne pojave – imaju samo korijen ili samo nadzemni dio, ili oba ali deformirana dijela. Takva klica neće izrasti u novu biljku, i ta zrna se ubrajaju u mrtva.
Agrosavjet.com
Neki su sačuvali ono preostalo od minule vegetacije, neki su od poznanika dobili koju sjemenku odavno priželjkivane selekcije. A mnogi su pronašli zaturene kesice od prije tri pa i više godina. I svi se pitaju da li takvo sjeme treba sijati, mučiti se i na kraju dobiti svega nekoliko biljaka ili, što je još gore – ni jednu. U nastavku otkrivamo kako da to spriječite.
Da se ne bi uzalud mučili i propustili optimalno vrijeme za sjetvu valjanog sjemena, povrtlarima savjetujemo da provjere klijavost takvog sjemena. Ali prvo valja da saznaju koje povrće koliko dugo zadržava dobru klijavost.
Sjemenke paradajza, krastavaca, dinje mogu klijati i poslije pet ili više godina. Sjeme kupusnjača i tikvica produktivno je četiri do pet godina. Istovremeno, za peršun, kukuruz šećerac, praziluk, paštrnjak, sve vrste luka, svake godine potrebno je svježe sjeme.
Sve se to mora prihvatiti s rezervom jer klijavost zavisi i od uvjeta u kojima je sjeme čuvano. U sjemenkama se nalazi novi život i na njegovu održivost značajno utiče način skladištenja. Većina stručnjaka slaže se da su najbolji uvjeti za njihovo čuvanje tamna, hladna i suha mjesta.
Evo kako provjeriti klijavost sjemena za uspješan uzgoj povrća
Ako imate puno sjemenki, a smatrate da ga niste čuvali u idealnim uvjetima, a da biste bili sigurni što ćete dobiti kada ga posijete, provjerite prvo klijavost.
Uzmite deset sjemenki, potopite ih u posudu s malo vode ili ih stavite u slojeve pokvašene papirne maramice ili navlažene gaze i sve obavezno ušuškajte u plastičnu kesicu. Stavite natopljene sjemenke na toplo mjesto i provjerite za jednu nedjelju koliko ih je proklijalo.
Ako ih je proklijalo dvije od deset, znači da je klijavost 20 posto što baš i nije dobro. U tom slučaju na proljeće posijte sjemenke gušće nego što bi trebalo ili jednostavno kupite svježe sjeme. U slučaju je proklijalo osam od deset, klijavost mu je 80 postotna što nije loše i možete ovu sezonu „izvući“ s tim sjemenom. Ako vrijeme sjetve nije blizu na vrećici iz koje ste uzeli sjemenke označite procenat klijavosti da na proljeće odmah znate na koju gustinu da to sjeme sijete.
Podsjećamo vas da klijavost označava broj isklijalih sjemenki od 100 ispitanih, i izražava se u procentu. Umjesto svih 100, može da se ispita klijavost 10 sjemenki i rezultat pomnoži s 10.
Kako se radi BRZI test klijavosti?
Kada se ima malo sjemenki i ne smije se žrtvovati ni jedna, tada se radi brzi test klijavosti. Sjemenke se potope u rastvor kalijumpermanganata (kupuje se u apoteci). Klijavo sjeme će potonuti na dno, a štura, „mrtva“ će isplivati na površinu. To su popularni plivači. Isti učinak će imati i potapanje sjemena u slab rastvor soli.
Prvo se napravi tro ili petopostotni rastvor kuhinjske soli i sjemenke se spuste u njega, lagano promiješa i ostavi 10 do 15 minuta. Sjeme krastavca se potapa u rastvor 30 g soli i jednog litra vode, a sjeme paprike, paradajza, patlidžana, kupusa u rastvor od 50 g soli i jednog litra L vode. Štura zrna će isplivati na površinu. Poslije testiranja sve sjeme koje je potonulo treba temeljno isprati čistom vodom, osušiti i vratiti u vrećice u kojima će ostati do sjetve.
Za ispitivanje klijavosti sjemena tikvice, tikve i bundeve može se koristiti trik s elektrostatičkim nabojem plastične boce. Suho sjeme se položi u tankom sloju na ravnu površinu, najbolje sto. Plastična boca se protrlja, najbolje kroz kosu, i kada nastane statički naboj prijeđe se iznad sjemenki na visini od jednog do dva cm. Šture (prazne) sjemenke će se zalijepiti za bocu. Radi sigurnosti ovaj postupak treba ponoviti nekoliko puta.
Detaljnija analiza sjemena: Za što uspješniji uzgoj povrća
Onim pedantnim vrtlarima često nisu dovoljni brzinski testovi pa rade po preporuci iz udžbenika. Za takve evo redoslijed poslova. Od količine koju imamo uzme se deset sjemenki i položi na ovlaženu gazu, salvetu ili papirni ubrus i odozgo pokrije s drugim navlaženim komadom.
Ovako pripremljeno „klijalište“ se stavi u tanjur i prekrije tankom najlonskom folijom ili se stavi u rar vrećice koje bolje čuvaju vlagu i ostavi na sobnoj temperaturi, najbolja je ona između 18 i 20 Celzijusovih stupnjeva i pazi da je gaza uvijek dovoljno vlažna. U zavisnosti od vrste i sorte sjemenke će proklijati već poslije nekoliko dana. I tada se izbroje one koje su formirale klicu.
Prilikom brojanja treba obratiti pažnju i na zrna koja su klijala, ali koja pokazuju različite abnormalne pojave – imaju samo korijen ili samo nadzemni dio, ili oba ali deformirana dijela. Takva klica neće izrasti u novu biljku, i ta zrna se ubrajaju u mrtva.
Agrosavjet.com
