Jedna četvrtina ekonomije u BiH nalazi se u sivoj zoni, koja onda dovodi do manjih prihoda za državu i smanjenja radničkih prava, navedeno je u nedavno objavljenom Izvještaju o ekonomskom napretku BiH, objavile su Nezavisne novine.
Slične tvrdnje izrekla je i Europska komisija u nedavno objavljenom Izvještaju o napretku, navodeći da je siva ekonomija toliko značajna da igra glavnu ulogu u zapošljavanju na crno. To, kako ističu, uništava zdravu ekonomsku konkurenciju i erodira sustav socijalnih davanja. Usprkos tome što uništava ekonomiju, Europska komisija konstatira da je napredak u njezinom suzbijanju ograničen.
''Siva ekonomija vjerojatno utječe s 25 posto bruto domaćeg proizvoda. Ovako visoka razina sive ekonomije znači kako bi porezne stope i doprinosi trebale biti više nego što su sada. Također, ova siva ekonomija opterećuje radni sektor, a to suzbija otvaranje novih legalnih radnih mjesta i negativno utječe na konkuretnost bh. ekonomije'', ističu oni.
Jedan od uzroka toga je, kako je navedeno, izravni državni upliv u ekonomiju, ističući da javna potrošnja čini više od 40 posto bruto domaćeg proizvoda, što generira oko 22 posto dodane vrijednosti i zapošljava oko 26 posto ukupne radne snage.
I američki instituti suglasni su da je siva ekonomija značajno opterećenje za bh. gospodarstvo. Brookings, jedan od najpoznatijih američkih instituta, uz ovaj podatak o učešću javnog sektora, ističe kako, kada se ovom iznosu dodaju aktivnosti državnih poduzeća i cijena koruptivnih poslovanja koja se kroz njih provode, ukupan udio javnog sektora prelazi 70 posto bruto domaćeg proizvoda.
''Iako državna poduzeća održavaju zaposlenost, čak i u ekstremnim slučajevima kada su tvornice ugašene, ona također mnogo koštaju, a to sve pada na teret poreskih obveznika. To, onda, dovodi do negativne spirale: porezi su visoki i usmjereni protiv zapošljavanja. Veliki procjep u porezima onda pojede trećinu plaća radnika zaposlenih na minimalac, što kreiranje zdravih radnih mjesta čini gotovo nemogućim'', istaknuto je u studiji.
I čuvena fondacija Heritage, bliska Republikanskoj stranci Donalda Trumpa, u nedavnoj studiji ističe da brojni nivoi vlasti i kompleksan ustavni sustav u BiH generiraju sivu ekonomiju, koja onda onemogućava dolazak stranih investitora.
To onda, kako ističu, dovodi do toga da su sve razine vlasti ''pod šapom'' politike.
''Kompletno pravosuđe je pod kontrolom nacionalističkih političkih stranaka i podliježe pritisku izvršnih vlasti. Neefikasnost, nekompetentnost i korupcija su sveprisutni i rašireni na svim razinama'', ističu oni.
Podaci Svjetske banke također ukazuju na ove zabrinjavajuće trendove. Prema podacima stranice Index Mundi, još od 2007. godine naglo je došlo do pada stranih investicija u BiH zato što, kako navode, privatni sektor ne uspijeva da raste dovoljno brzo na uštrb javnog sektora.
''Siva ekonomija je donekle suzbijena 2006. godine, međutim javna percepcija korupcije i zloupotrebe novca poreznih obveznika doprinosi tome da je siva ekonomija ojačala. Iako su statističke institucije u BiH obuhvatile veliki broj parametara veliki dio ekonomije i dalje ostaje u sivoj zoni'', istaknuli su oni.
Zoran Pavlović, ekonomist iz Banja Luke, smatra da su izvještaji i analize međunarodnih institucija točni, ali tvrdi da nitko ne poduzima suštinske mjere koje bi pomogle privatnom sektoru da ojača.
''Nažalost, stalno konstatiramo činjenicu da ne postoji podrška da se provedu te suštinske reforme, što i ne čudi imajući u vidu da javni sektor uzima 50 posto ukupnih prihoda. Bez radikalne promjene, bojim se da se ništa neće promijeniti'', rekao je Pavlović.
Slične tvrdnje izrekla je i Europska komisija u nedavno objavljenom Izvještaju o napretku, navodeći da je siva ekonomija toliko značajna da igra glavnu ulogu u zapošljavanju na crno. To, kako ističu, uništava zdravu ekonomsku konkurenciju i erodira sustav socijalnih davanja. Usprkos tome što uništava ekonomiju, Europska komisija konstatira da je napredak u njezinom suzbijanju ograničen.
''Siva ekonomija vjerojatno utječe s 25 posto bruto domaćeg proizvoda. Ovako visoka razina sive ekonomije znači kako bi porezne stope i doprinosi trebale biti više nego što su sada. Također, ova siva ekonomija opterećuje radni sektor, a to suzbija otvaranje novih legalnih radnih mjesta i negativno utječe na konkuretnost bh. ekonomije'', ističu oni.
Jedan od uzroka toga je, kako je navedeno, izravni državni upliv u ekonomiju, ističući da javna potrošnja čini više od 40 posto bruto domaćeg proizvoda, što generira oko 22 posto dodane vrijednosti i zapošljava oko 26 posto ukupne radne snage.
I američki instituti suglasni su da je siva ekonomija značajno opterećenje za bh. gospodarstvo. Brookings, jedan od najpoznatijih američkih instituta, uz ovaj podatak o učešću javnog sektora, ističe kako, kada se ovom iznosu dodaju aktivnosti državnih poduzeća i cijena koruptivnih poslovanja koja se kroz njih provode, ukupan udio javnog sektora prelazi 70 posto bruto domaćeg proizvoda.
''Iako državna poduzeća održavaju zaposlenost, čak i u ekstremnim slučajevima kada su tvornice ugašene, ona također mnogo koštaju, a to sve pada na teret poreskih obveznika. To, onda, dovodi do negativne spirale: porezi su visoki i usmjereni protiv zapošljavanja. Veliki procjep u porezima onda pojede trećinu plaća radnika zaposlenih na minimalac, što kreiranje zdravih radnih mjesta čini gotovo nemogućim'', istaknuto je u studiji.
I čuvena fondacija Heritage, bliska Republikanskoj stranci Donalda Trumpa, u nedavnoj studiji ističe da brojni nivoi vlasti i kompleksan ustavni sustav u BiH generiraju sivu ekonomiju, koja onda onemogućava dolazak stranih investitora.
To onda, kako ističu, dovodi do toga da su sve razine vlasti ''pod šapom'' politike.
''Kompletno pravosuđe je pod kontrolom nacionalističkih političkih stranaka i podliježe pritisku izvršnih vlasti. Neefikasnost, nekompetentnost i korupcija su sveprisutni i rašireni na svim razinama'', ističu oni.
Podaci Svjetske banke također ukazuju na ove zabrinjavajuće trendove. Prema podacima stranice Index Mundi, još od 2007. godine naglo je došlo do pada stranih investicija u BiH zato što, kako navode, privatni sektor ne uspijeva da raste dovoljno brzo na uštrb javnog sektora.
''Siva ekonomija je donekle suzbijena 2006. godine, međutim javna percepcija korupcije i zloupotrebe novca poreznih obveznika doprinosi tome da je siva ekonomija ojačala. Iako su statističke institucije u BiH obuhvatile veliki broj parametara veliki dio ekonomije i dalje ostaje u sivoj zoni'', istaknuli su oni.
Zoran Pavlović, ekonomist iz Banja Luke, smatra da su izvještaji i analize međunarodnih institucija točni, ali tvrdi da nitko ne poduzima suštinske mjere koje bi pomogle privatnom sektoru da ojača.
''Nažalost, stalno konstatiramo činjenicu da ne postoji podrška da se provedu te suštinske reforme, što i ne čudi imajući u vidu da javni sektor uzima 50 posto ukupnih prihoda. Bez radikalne promjene, bojim se da se ništa neće promijeniti'', rekao je Pavlović.
