Šokantne snimke koje kruže društvenim mrežama otkrivaju brutalne metode kojima se ruski zapovjednici koriste kako bi kaznili vojnike koji odbijaju nastaviti borbu u Ukrajini. Jedna od tih praksi, koju vojnici nazivaju "žrtvovanje Babi Jagi", uključuje vezivanje dezertera za drvo i prepuštanje na milost i nemilost ukrajinskim jurišnim dronovima, piše CNN.

U jednom presretnutom radijskom razgovoru do kojeg je došao CNN, jasno se čuje kako ruski zapovjednik naređuje da se njegov podređeni zaveže za drvo kao kazna za dezerterstvo. "Sakrijte ga negdje dok traju borbe, a onda ga izvedite i zavežite... u sljedećih pola sata", dvaput ponavlja zapovjednik.

Zapovjednik ukrajinskog bataljuna dronova, pod kodnim imenom Munin, potvrdio je da je osobno svjedočio takvim scenama te ih čuo u presretnutim razgovorima mnogo puta. "Svaki veći ukrajinski dron zovu Baba Jaga. Širi strašnu paniku među tim slomljenim ljudima. Za njih je to neki strašan mit koji doleti i sve ih pobije", rekao je Munin za CNN.

Mučne snimke s bojišta

Ova praksa samo je jedna u nizu mučnih prizora zlostavljanja zabilježenih na snimkama, bilo ukrajinskim dronovima ili mobitelima samih ruskih vojnika. Dok moskovske snage bilježe spor, ali naizgled nezaustavljiv napredak, ove snimke pružaju sumornu sliku života unutar Putinove vojske, iz koje je od početka invazije pobjeglo, prema procjenama, na desetke tisuća muškaraca.

Na jednoj snimci, navodno snimljenoj prošle zime, muškarac iz Kamensk-Uralskog vezan je za drvo. Objašnjava kako je pobjegao s položaja nakon što ga je uplašio ukrajinski dron. Kolega vojnik koji ga je uhvatio ponudio mu je da ga rani kako bi bio povučen s bojišta, koristeći vojni žargon "učiniti te 300".

U zamjenu je tražio da i on njega rani. Kada je odbio, drugi vojnik ga je svejedno upucao, nakon čega su ga lako zarobili suborci. Dok nervozno gleda u nebo, glas iza kamere mu se ruga: "Ako dron dođe ovamo, sve će istresti na tebe." Snimka tu završava, a njegova sudbina ostaje nepoznata.

Očajnički apeli Putinu

Iako ruska vojska javno ne govori o dezerterstvu, kanali na Telegramu otkrivaju duboku tjeskobu vojnika i njihovih obitelji. U jednom videu, Jurij Durjagin izravno se obraća predsjedniku Putinu, tvrdeći da je u njegovoj jedinici u Donjecku preživjelo samo 32 od 150 vojnika zbog loše opreme i manjka streljiva. Kaže da je primio manje od petine plaće, a žalbe su besmislene. Optužuje nadređene da zataškavaju smrti kako bi izbjegli isplatu odštete obiteljima te da strijeljaju one koji odbiju ići "pred zid jer jednostavno ne žele jurišati na mitraljez".

"Svi ćete biti mrtvi za tjedan dana"

"Nasilje je ono što održava rusku vojsku i što je drži na okupu", kaže Grigorij Sverdlin, osnivač organizacije "Get Lost" koja pomaže ruskim vojnicima pri dezerterstvu. Tvrdi da je njegova organizacija pomogla 1700 ljudi, a procjenjuje da je ukupan broj dezertera na desetke tisuća. Američki Institut za proučavanje rata (ISW) navodi da bi, prema procurjelim podacima ruskog Ministarstva obrane, ta brojka mogla doseći i 50.000.

Sverdlin kaže da vojnici često opisuju kulturu nihilizma. "Njihovi životi ne vrijede ništa zapovjednicima. Za ruske časnike, gubitak tenka je mnogo gori od gubitka 10 ili 20 ljudi", objašnjava. "Često čujemo od vojnika da im časnici govore kako će svi biti mrtvi za tjedan dana."

Iako je službena kazna za dezerterstvo do 15 godina zatvora, snimke pokazuju da se na terenu provode i improvizirane, brutalne kazne. Na jednoj, trojica muškaraca skinutih do donjeg rublja zatočena su u metalnom spremniku. "Vrijeme je da nahranimo životinje! One koje su pokušale zbrisati!", govori glas dok im mrvi keks u ruke.

Druga snimka prikazuje muškarca kojeg vuku zavezanog za džip u kazni poznatoj kao "vrtuljak", dok treća prikazuje vojnika vezanog za drvo s kantom na glavi, kojeg udaraju i ponižavaju.

Procjene zapadnih vlada govore o oko milijun ubijenih ili ranjenih Rusa od početka invazije. Iako i Ukrajina ima problema s moralom i dezerterstvom, jedan osjećaj u njezinim redovima vjerojatno nije toliko prisutan: nedostatak vjere u cilj. Sverdlin kaže da je to najčešći razlog koji čuje od ruskih vojnika kojima pomaže. "Neki samo kažu 'Ne želim ovdje umrijeti', ali najčešće riječi su 'Ovo nije moj rat... Ne razumijem što, dovraga, radimo ovdje'."