Zbog predizbornog lova u mutnom, odnosno kampanje prije službene kampanje, do sada su kažnjene brojne stranke, što nije sporno, ali za mnoge jest to što Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH objavljuje imena onih koji su ih prijavili.
Analitičari kažu da je ovakva praksa neprihvatljiva jer, prije svega, ugrožava same građane koji se odluče prijaviti predizborne malverzacije, a zatim i zato što djeluje odvraćajuće na one koji su namjeravali obratiti se SIP-u zbog uočenih nepravilnosti.
Dakle, da pojednostavimo - postavlja se pitanje hoće li Marko imati hrabrosti prijaviti neku stranku ili kandidata kada vidi da je objavljeno ime i prezime Petra koji je to isto učinio.
Pitanje je potpuno legitimno, smatra politička analitičarka Tanja Topić, koja ističe da je sporno to što SIP radi.
"Na 'javnu oglasnu' ploču postavljaju se građani koji dolaze u jednu vrstu opasnosti u smislu da im se mogu osvetiti daleko moćnije političke stranke zbog te vrste prijava. To ne bi bio problem u jednom demokratskom društvu, u kojem je svijest i političkih subjekata i samih građana na višoj razini, gdje se to podrazumijeva i kao građanska dužnost", kaže Topić za "Nezavisne novine".
I politički analitičar Velizar Antić smatra da bi SIP trebao odustati od prakse objavljivanja imena ljudi koji prijavljuju političke stranke koje krše pravila igre u izbornom procesu.
"Javno objavljivanje imena sasvim sigurno predstavlja odvraćajući faktor prilikom bilo kakvog prijavljivanja malverzacija jer svi znamo da živimo u partokratskom društvu u kojem su političke stranke na vlasti potpuno ovladale cijelim sustavom", rekao je Antić.
Prema njegovim riječima, javno objavljivanje imena može biti veliki problem za građane, pogotovo u manjim mjestima gdje se svi jako dobro poznaju.
"SIP bi ljudima koji prijavljuju malverzacije trebao biti zahvalan što sudjeluju u procesu poboljšanja izbornog procesa i ne bi ih trebao dovoditi u neugodnu situaciju da sutra imaju probleme jer osveta stranaka na vlasti često znači da su im mnoga vrata zatvorena", istaknuo je Antić.
Damjan Ožegović, viši istraživač i suradnik za pravne poslove u "Transparency Internationalu BiH", također ocjenjuje da je riječ o problematičnoj praksi SIP-a.
"Mnogi prijavitelji nisu ni svjesni da će njihov identitet biti objavljen, prvo političkim strankama protiv kojih podnose prigovor, a zatim i cijeloj javnosti, jer se sve sjednice SIP-a javno prenose uživo. Oni mogu trpjeti štetne sankcije u smislu odmazde od strane političkih stranaka, ucjena i slično", rekao je Ožegović za "Nezavisne novine".
Drugi razlog zbog kojeg to SIP ne bi trebao raditi je, prema riječima Ožegovića, to što oni koji znaju za ovu praksu ne žele izravno prijaviti SIP-u političke stranke.
"Oni traže neke zaobilaznice da bi to prijavili, a izravno prijavljivanje je najbolji način prijavljivanja. Pritom, ova praksa djeluje odvraćajuće jer građani su oni koji su na terenu, vide nepravilnosti i taj resurs je neprocjenjiv. Zbog toga mi gubimo veliki broj informacija o nepravilnostima s terena", pojašnjava Ožegović.
Zoran Krešić, novinar "Večernjeg lista", izdanje za BiH, kaže da ne vidi nijedan razlog zašto bi prijave protiv političkih stranaka bile javne, jer je u suštini jedino bitno jesu li stranke prekršile nove zakonske odredbe ili nisu.
"Zato mislim da Središnje izborno povjerenstvo ne bi trebalo objavljivati identitet prijavitelja kako oni ne bi imali posljedice, odnosno da im se ti ljudi osvete na izvjestan način. S druge strane, naše zakonske odredbe, kada je riječ o kampanji, ne smatram dobrim i mislim da su prerestriktivne. Pogledajte američki primjer, tamo je i atentat sastavni dio kampanje... A smije se, primjerice, voditi kampanja i na dan izbora", kaže za "Nezavisne novine" Krešić, dok iz SIP-a na naš upit nisu odgovorili.
Podsjetimo, građani BiH će lokalnu vlast birati 6. listopada, a iako nas još nekoliko tjedana dijeli do predizborne kampanje, brojne stranke su se već uvelike zahuktale u prikupljanju glasova.
Analitičari kažu da je ovakva praksa neprihvatljiva jer, prije svega, ugrožava same građane koji se odluče prijaviti predizborne malverzacije, a zatim i zato što djeluje odvraćajuće na one koji su namjeravali obratiti se SIP-u zbog uočenih nepravilnosti.
Dakle, da pojednostavimo - postavlja se pitanje hoće li Marko imati hrabrosti prijaviti neku stranku ili kandidata kada vidi da je objavljeno ime i prezime Petra koji je to isto učinio.
Pitanje je potpuno legitimno, smatra politička analitičarka Tanja Topić, koja ističe da je sporno to što SIP radi.
"Na 'javnu oglasnu' ploču postavljaju se građani koji dolaze u jednu vrstu opasnosti u smislu da im se mogu osvetiti daleko moćnije političke stranke zbog te vrste prijava. To ne bi bio problem u jednom demokratskom društvu, u kojem je svijest i političkih subjekata i samih građana na višoj razini, gdje se to podrazumijeva i kao građanska dužnost", kaže Topić za "Nezavisne novine".
I politički analitičar Velizar Antić smatra da bi SIP trebao odustati od prakse objavljivanja imena ljudi koji prijavljuju političke stranke koje krše pravila igre u izbornom procesu.
"Javno objavljivanje imena sasvim sigurno predstavlja odvraćajući faktor prilikom bilo kakvog prijavljivanja malverzacija jer svi znamo da živimo u partokratskom društvu u kojem su političke stranke na vlasti potpuno ovladale cijelim sustavom", rekao je Antić.
Prema njegovim riječima, javno objavljivanje imena može biti veliki problem za građane, pogotovo u manjim mjestima gdje se svi jako dobro poznaju.
"SIP bi ljudima koji prijavljuju malverzacije trebao biti zahvalan što sudjeluju u procesu poboljšanja izbornog procesa i ne bi ih trebao dovoditi u neugodnu situaciju da sutra imaju probleme jer osveta stranaka na vlasti često znači da su im mnoga vrata zatvorena", istaknuo je Antić.
Damjan Ožegović, viši istraživač i suradnik za pravne poslove u "Transparency Internationalu BiH", također ocjenjuje da je riječ o problematičnoj praksi SIP-a.
"Mnogi prijavitelji nisu ni svjesni da će njihov identitet biti objavljen, prvo političkim strankama protiv kojih podnose prigovor, a zatim i cijeloj javnosti, jer se sve sjednice SIP-a javno prenose uživo. Oni mogu trpjeti štetne sankcije u smislu odmazde od strane političkih stranaka, ucjena i slično", rekao je Ožegović za "Nezavisne novine".
Drugi razlog zbog kojeg to SIP ne bi trebao raditi je, prema riječima Ožegovića, to što oni koji znaju za ovu praksu ne žele izravno prijaviti SIP-u političke stranke.
"Oni traže neke zaobilaznice da bi to prijavili, a izravno prijavljivanje je najbolji način prijavljivanja. Pritom, ova praksa djeluje odvraćajuće jer građani su oni koji su na terenu, vide nepravilnosti i taj resurs je neprocjenjiv. Zbog toga mi gubimo veliki broj informacija o nepravilnostima s terena", pojašnjava Ožegović.
Zoran Krešić, novinar "Večernjeg lista", izdanje za BiH, kaže da ne vidi nijedan razlog zašto bi prijave protiv političkih stranaka bile javne, jer je u suštini jedino bitno jesu li stranke prekršile nove zakonske odredbe ili nisu.
"Zato mislim da Središnje izborno povjerenstvo ne bi trebalo objavljivati identitet prijavitelja kako oni ne bi imali posljedice, odnosno da im se ti ljudi osvete na izvjestan način. S druge strane, naše zakonske odredbe, kada je riječ o kampanji, ne smatram dobrim i mislim da su prerestriktivne. Pogledajte američki primjer, tamo je i atentat sastavni dio kampanje... A smije se, primjerice, voditi kampanja i na dan izbora", kaže za "Nezavisne novine" Krešić, dok iz SIP-a na naš upit nisu odgovorili.
Podsjetimo, građani BiH će lokalnu vlast birati 6. listopada, a iako nas još nekoliko tjedana dijeli do predizborne kampanje, brojne stranke su se već uvelike zahuktale u prikupljanju glasova.
