Tijekom siječnja nasadi voćaka nalaze se u razdoblju mirovanja, stoga bi sada trebalo obaviti poslove koji nisu dovršeni u prosincu. Nasadi koji su u rodu, kao i mladi nasadi, mogu se gnojiti organskim i mineralnim gnojivima. U njima se može obaviti osnovna obrada tla, zaštita mladih voćaka od divljači te krečenje debla radi zaštite od mrazopuca.
Tijekom prosinca može se nastaviti sadnja i podizanje novih nasada. Sadnja se ne obavlja ako su temperature u minusu jer može doći do oštećenja korijenskog sustava. Prednost ranije sadnje očituje se u tome što je korijenski sustav aktivan i tijekom zime, što će u proljeće utjecati na bolji prijem i rast mladih voćaka.
Ako snijeg pritisne grane
U slučaju snježnih oborina preporučuje se obilazak voćnjaka i uklanjanje snijega s grana kako bi se spriječilo njihovo lomljenje. Ako dođe do loma, te grane treba odrezati i iznijeti iz nasada. Ako se sadnja ne obavi u jesen, sadnice je potrebno utrapiti do trenutka sadnje kako bi se sačuvale od smrzavanja i eventualnih oštećenja.
Voćke posađene tijekom jeseni mogu se nagrnuti zemljom kako ne bi došlo do oštećenja korijena, čime se ujedno štite od napada divljih životinja. Također treba obratiti pozornost na prisutnost glodavaca. Ako je zima oštrija, napadi divljači poput srna, zečeva i glodavaca su izvjesni. Najveći problem uzrokuju zečevi koji glođu koru mladih voćaka, dok visoka divljač, poput jelena i srna, grize i hrani se mladim grančicama.
Mehanička i kemijska zaštita
Mlade voćke i sadnice mogu se štititi mehanički postavljanjem ograde od pletiva ili omotavanjem debla biološkim materijalima (slamom, kukuruzovinom i slično). Najbolje je cijeli nasad ograditi pletenom žicom, no to je prilično skupa investicija.
Zaštita stabala kemijskim sredstvima obavlja se prskanjem ili premazivanjem mladih voćaka tvarima koje djeluju odbijajuće, poput onih na bazi karbolineuma ili sumpora.
Tijekom siječnja se može obaviti i pregled uskladištenog voća te ukloniti plodove koje je zahvatila trulež. Također, može se saditi vinova loza, okopavati tlo, a u vinogradima se dodaju stajski gnoj i mineralna gnojiva. U prosincu je preporučljivo saditi sadnice drveća koje rano cvate.
Izvor: dobrojutro.co.rs
Tijekom prosinca može se nastaviti sadnja i podizanje novih nasada. Sadnja se ne obavlja ako su temperature u minusu jer može doći do oštećenja korijenskog sustava. Prednost ranije sadnje očituje se u tome što je korijenski sustav aktivan i tijekom zime, što će u proljeće utjecati na bolji prijem i rast mladih voćaka.
Ako snijeg pritisne grane
U slučaju snježnih oborina preporučuje se obilazak voćnjaka i uklanjanje snijega s grana kako bi se spriječilo njihovo lomljenje. Ako dođe do loma, te grane treba odrezati i iznijeti iz nasada. Ako se sadnja ne obavi u jesen, sadnice je potrebno utrapiti do trenutka sadnje kako bi se sačuvale od smrzavanja i eventualnih oštećenja.
Voćke posađene tijekom jeseni mogu se nagrnuti zemljom kako ne bi došlo do oštećenja korijena, čime se ujedno štite od napada divljih životinja. Također treba obratiti pozornost na prisutnost glodavaca. Ako je zima oštrija, napadi divljači poput srna, zečeva i glodavaca su izvjesni. Najveći problem uzrokuju zečevi koji glođu koru mladih voćaka, dok visoka divljač, poput jelena i srna, grize i hrani se mladim grančicama.
Mehanička i kemijska zaštita
Mlade voćke i sadnice mogu se štititi mehanički postavljanjem ograde od pletiva ili omotavanjem debla biološkim materijalima (slamom, kukuruzovinom i slično). Najbolje je cijeli nasad ograditi pletenom žicom, no to je prilično skupa investicija.
Zaštita stabala kemijskim sredstvima obavlja se prskanjem ili premazivanjem mladih voćaka tvarima koje djeluju odbijajuće, poput onih na bazi karbolineuma ili sumpora.
Tijekom siječnja se može obaviti i pregled uskladištenog voća te ukloniti plodove koje je zahvatila trulež. Također, može se saditi vinova loza, okopavati tlo, a u vinogradima se dodaju stajski gnoj i mineralna gnojiva. U prosincu je preporučljivo saditi sadnice drveća koje rano cvate.
Izvor: dobrojutro.co.rs
