Njemačko Državno odvjetništvo podiglo je optužnicu protiv Jürgena Fitschena, jednog od dva predsjednika uprave Deutsche Banka. Ako sud prihvati optužnicu, Fitschen će se naći na optuženčkoj klupi u Münchenu.
Njemačko Državno odvjetništvo predbacuje supredsjedniku upravnog odbora Deutsche Banka te njegovim prethodnicima Rolfu Breueru i Josefu Ackermannu neistinito svjedočenje pred sudom. Među onima koji bi se po mišljenju Državnog odvjetništva trebali naći pred sudom nalazi se i bivši član uprave te nadzornog odbora te banke Clemens Börsig. Njima se svima predbacuje da su lažnim izjavama pred sudom pokušali spriječiti plaćanje odštete nasljednicima preminulog njemačkog medijskog mogula Lea Kircha.
Budući da je banka 2012. godine na kraju dugugodišnjeg procesuiranja ipak platila odštetu u iznosu od 925 milijuna eura, u sadašnjoj je optužnici riječ ne o prijevari u postupku već samo o pokušaju prijevare u postupku. Ako bi sud utvrdio kako se radi o "posebno teškom slučaju", za to je kazneno djelo moguća kazna između šest mjeseci i deset godina zatvora. Svi optuženi u potpunosti odbacuju navode tužbe. Deutsche Bank u odgovoru na upite novinara tvrdi kako će se sumnja protiv Jürgena Titschena pokazati neosnovanom. On se na čelu najveće njemačke banke nalazi od lipnja 2012. godine zajedno s Anshu Jainom i slovi za jednog od najvažnijih gospodarstvenika u zemlji. Njih su dvojica vodstvo banke preuzeli od Josefa Ackermanna.
Šefovi banke na optuženičkoj klupi
Državno odvjetništvo je u svojoj optužnici jasno dalo do znanja kako odgovornima za pokušaj prijevare ne smatra samo pojedine menadžere već dijelom i samu banku kao dioničko društvo. Ako mu to uspije pred sudom dokazati, Deutsche Bank bi mogla platiti novčanu kaznu u iznosu od milijun eura. No hoće li do procesa uopće doći, zasada je još nejasno. Nakon podizanja optužnice, Zemaljski sud u Münchenu mora odlučiti hoće li na toj osnovi uopće pokretati sudski postupak. Do donošenja odluke bi međutim mogli proći i mjeseci, a ako se suđenje održi svi optuženi će se morati osobno pojaviti pred sudom.
Ukoliko do procesa dođe, Fitschen ne bi bio prvi šef Deutsche Bank koji se našao na optuženičkoj klupi. Već je njegov prethodnik Josef Ackermann morao u siječnju 2004. odgovarati pred sudom na optužbe u okviru procesa oko tvrtke Mannesmann. Nakon gotovo trogodišnjeg sudskog postupka, u okviru kojeg je Ackermannu predbacivana suodgovornost za isplaćivanje ogromnih otpremnina ranijem vodstvu Mannesmanna nakon što je tu tvrtku preuzeo britanski Vodafone. Na kraju je Ackermann morao platiti novčanu kaznu od 3,2 milijuna eura.
Spor s Kirchovim nasljednicima
Sudski postupak je posljednji aktivni spor Deutsche Banka u svađi s nasljednicima Lea Kircha. Ovaj svojedobno najveći njemački medijski mogul, koji je preminuo 2011. godine, tužio je banku smatrajući ju suodgovornom za propast njegovog medijskog carstva. Kirch grupa, kojoj su pripadale između ostalih i privatne televizijske kuće ProSieben i Sat 1, morala je 2002. prijaviti stečaj. Od samog početka je Kirch tvrdio kako je značajnu ulogu u tome imala izjava tadašnjeg šefa Deutsche Banka Rolfa Breuera, koji je u jednom intervjuu izjavio kako Kirch grupa ne uživa potrebno povjerenje za dobijanje nužnih kredita.
Sam Leo Kirch nije uspio doživjeti uspjeh svoje tužbe, ali su u svoju korist proces okončali njegovi nasljednici. Krajem 2012. godine je Viši zemaljski sud u Münchenu osudio Deutsche Bank na plaćanje odštete. Nakon dodatnog natezanja su se u siječnju 2014. dvije strane dogovorile o iznosu od 925 milijuna eura. Time je glavni dio postupka okončan, ali istraga Državnog odvjetništva protiv pojedinih menadžera je ipak nastavljena.
Njemačko Državno odvjetništvo predbacuje supredsjedniku upravnog odbora Deutsche Banka te njegovim prethodnicima Rolfu Breueru i Josefu Ackermannu neistinito svjedočenje pred sudom. Među onima koji bi se po mišljenju Državnog odvjetništva trebali naći pred sudom nalazi se i bivši član uprave te nadzornog odbora te banke Clemens Börsig. Njima se svima predbacuje da su lažnim izjavama pred sudom pokušali spriječiti plaćanje odštete nasljednicima preminulog njemačkog medijskog mogula Lea Kircha.
Budući da je banka 2012. godine na kraju dugugodišnjeg procesuiranja ipak platila odštetu u iznosu od 925 milijuna eura, u sadašnjoj je optužnici riječ ne o prijevari u postupku već samo o pokušaju prijevare u postupku. Ako bi sud utvrdio kako se radi o "posebno teškom slučaju", za to je kazneno djelo moguća kazna između šest mjeseci i deset godina zatvora. Svi optuženi u potpunosti odbacuju navode tužbe. Deutsche Bank u odgovoru na upite novinara tvrdi kako će se sumnja protiv Jürgena Titschena pokazati neosnovanom. On se na čelu najveće njemačke banke nalazi od lipnja 2012. godine zajedno s Anshu Jainom i slovi za jednog od najvažnijih gospodarstvenika u zemlji. Njih su dvojica vodstvo banke preuzeli od Josefa Ackermanna.
Šefovi banke na optuženičkoj klupi
Državno odvjetništvo je u svojoj optužnici jasno dalo do znanja kako odgovornima za pokušaj prijevare ne smatra samo pojedine menadžere već dijelom i samu banku kao dioničko društvo. Ako mu to uspije pred sudom dokazati, Deutsche Bank bi mogla platiti novčanu kaznu u iznosu od milijun eura. No hoće li do procesa uopće doći, zasada je još nejasno. Nakon podizanja optužnice, Zemaljski sud u Münchenu mora odlučiti hoće li na toj osnovi uopće pokretati sudski postupak. Do donošenja odluke bi međutim mogli proći i mjeseci, a ako se suđenje održi svi optuženi će se morati osobno pojaviti pred sudom.
Ukoliko do procesa dođe, Fitschen ne bi bio prvi šef Deutsche Bank koji se našao na optuženičkoj klupi. Već je njegov prethodnik Josef Ackermann morao u siječnju 2004. odgovarati pred sudom na optužbe u okviru procesa oko tvrtke Mannesmann. Nakon gotovo trogodišnjeg sudskog postupka, u okviru kojeg je Ackermannu predbacivana suodgovornost za isplaćivanje ogromnih otpremnina ranijem vodstvu Mannesmanna nakon što je tu tvrtku preuzeo britanski Vodafone. Na kraju je Ackermann morao platiti novčanu kaznu od 3,2 milijuna eura.
Spor s Kirchovim nasljednicima
Sudski postupak je posljednji aktivni spor Deutsche Banka u svađi s nasljednicima Lea Kircha. Ovaj svojedobno najveći njemački medijski mogul, koji je preminuo 2011. godine, tužio je banku smatrajući ju suodgovornom za propast njegovog medijskog carstva. Kirch grupa, kojoj su pripadale između ostalih i privatne televizijske kuće ProSieben i Sat 1, morala je 2002. prijaviti stečaj. Od samog početka je Kirch tvrdio kako je značajnu ulogu u tome imala izjava tadašnjeg šefa Deutsche Banka Rolfa Breuera, koji je u jednom intervjuu izjavio kako Kirch grupa ne uživa potrebno povjerenje za dobijanje nužnih kredita.
Sam Leo Kirch nije uspio doživjeti uspjeh svoje tužbe, ali su u svoju korist proces okončali njegovi nasljednici. Krajem 2012. godine je Viši zemaljski sud u Münchenu osudio Deutsche Bank na plaćanje odštete. Nakon dodatnog natezanja su se u siječnju 2014. dvije strane dogovorile o iznosu od 925 milijuna eura. Time je glavni dio postupka okončan, ali istraga Državnog odvjetništva protiv pojedinih menadžera je ipak nastavljena.
