Denis Zvizdić, predsjedatelj Vijeća ministara BiH, 6. kolovoza preuzet će od Borjane Krišto iz HDZ-a predsjedavanje Zastupničkim domom Parlamenta BiH, što još uvijek nije zabilježeno u modernim demokratskim zemljama, s obzirom na to da će jedan čovjek biti na čelu izvršne i zakonodavne vlasti, a što, prema mišljenju stručnjaka, ruši temeljni princip podjele vlasti, pišu Nezavisne novine.
"To narušava ustavni princip i neprihvatljivo je da budete na čelu izvršne i zakonodavne vlasti. Točka. Nema se tu više što pričati. Ne znam da je igdje u svijetu bio takav slučaj, ali očito u BiH sve može. Ustav se ne poštuje, zakon također, kao ni odluke Ustavnog suda i što tu više ima pričati", rekao je za Nezavisne Vehid Šehić, analitičar i bivši predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.
U demokratskim društvima nemoguće je da isti čovjek obavlja dvije najviše funkcije u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, jer, praktično, da parlament BiH kojim slučajem i profunkcionira, Zvizdić bi, recimo, predlagao zakone i odlučivao hoće li ti isti zakoni, odluke, zaključci ili međunarodni sporazumi koje predlaže biti usvojeni ili stavljeni na dnevni red.
Stručnjaci naglašavaju da bi se u tom slučaju moralo postaviti pitanje ustavnosti takvih odluka, ali da do toga u BiH sasvim sigurno neće doći. Ono što je zanimljivo jeste da je i sam Izborni zakon predvidio ovakvu mogućnost, odnosno "dozvolio" je da jedan čovjek bude dio izvršne i zakonodavne vlasti.
U samom zakonu piše da "jedna osoba može obavljati najviše jednu neposredno izabranu javnu dužnost ili najviše jednu neposredno i jednu posebno izabranu dužnost", ali da je nespojivo istovremeno vršenje ovih funkcija s vršenjem funkcija u izvršnim organima vlasti, "osim u razdoblju dok se ne konstituiraju izvršni organi vlasti izabrani na redovitim izborima u istom izbornom ciklusu".
I sam Zvizdić nedavno je rekao da je situacija u kojoj će biti na čelu Vijeća ministara BiH i Zastupničkog doma parlamenta BiH u skladu sa zakonom te da će se, "sve dok je tako, ponašati u skladu s onim što dozvoljava Izborni zakon".
"Nisam samo ja u toj situaciji, veliki broj ministara na razini FBiH i države BiH je u toj dvojnoj ulozi. Postoji jednostavno rješenje, a to je da Predsjedništvo BiH dostavi ime mandatara. Opet postavljam pitanje zašto se priča o Vijeću ministara, a ne radi organ koji je formiran, a to je Parlamentarna skupština BiH", nedavno je rekao Zvizdić.
Nitko od sagovornika za Nezavisne nije mogao dati odgovor na pitanje što bi se, recimo, dogodilo da parlament BiH i profunkcionira i počne usvajati zakone i ono što pred njega dođe iz Vijeća ministara BiH, odnosno koliko bi bile pravno valjane odluke koje bi potpisao Zvizdić i ispred Vijeća ministara BiH i Parlamenta BiH.
"Osobno mislim da je to veliki problem. U BiH je to postalo normalno i oni koji bi trebali sudjelovati u procesima deblokiranja formiranja vlasti to smatraju normalnim i prihvatljivim. Oni koji imaju ključ rješenja tog problem to smatraju normalnim, a vremenom i mi kao građani smo oguglali na to", rekla je politička analitičarka Tanja Topić.
"To narušava ustavni princip i neprihvatljivo je da budete na čelu izvršne i zakonodavne vlasti. Točka. Nema se tu više što pričati. Ne znam da je igdje u svijetu bio takav slučaj, ali očito u BiH sve može. Ustav se ne poštuje, zakon također, kao ni odluke Ustavnog suda i što tu više ima pričati", rekao je za Nezavisne Vehid Šehić, analitičar i bivši predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.
U demokratskim društvima nemoguće je da isti čovjek obavlja dvije najviše funkcije u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, jer, praktično, da parlament BiH kojim slučajem i profunkcionira, Zvizdić bi, recimo, predlagao zakone i odlučivao hoće li ti isti zakoni, odluke, zaključci ili međunarodni sporazumi koje predlaže biti usvojeni ili stavljeni na dnevni red.
Stručnjaci naglašavaju da bi se u tom slučaju moralo postaviti pitanje ustavnosti takvih odluka, ali da do toga u BiH sasvim sigurno neće doći. Ono što je zanimljivo jeste da je i sam Izborni zakon predvidio ovakvu mogućnost, odnosno "dozvolio" je da jedan čovjek bude dio izvršne i zakonodavne vlasti.
U samom zakonu piše da "jedna osoba može obavljati najviše jednu neposredno izabranu javnu dužnost ili najviše jednu neposredno i jednu posebno izabranu dužnost", ali da je nespojivo istovremeno vršenje ovih funkcija s vršenjem funkcija u izvršnim organima vlasti, "osim u razdoblju dok se ne konstituiraju izvršni organi vlasti izabrani na redovitim izborima u istom izbornom ciklusu".
I sam Zvizdić nedavno je rekao da je situacija u kojoj će biti na čelu Vijeća ministara BiH i Zastupničkog doma parlamenta BiH u skladu sa zakonom te da će se, "sve dok je tako, ponašati u skladu s onim što dozvoljava Izborni zakon".
"Nisam samo ja u toj situaciji, veliki broj ministara na razini FBiH i države BiH je u toj dvojnoj ulozi. Postoji jednostavno rješenje, a to je da Predsjedništvo BiH dostavi ime mandatara. Opet postavljam pitanje zašto se priča o Vijeću ministara, a ne radi organ koji je formiran, a to je Parlamentarna skupština BiH", nedavno je rekao Zvizdić.
Nitko od sagovornika za Nezavisne nije mogao dati odgovor na pitanje što bi se, recimo, dogodilo da parlament BiH i profunkcionira i počne usvajati zakone i ono što pred njega dođe iz Vijeća ministara BiH, odnosno koliko bi bile pravno valjane odluke koje bi potpisao Zvizdić i ispred Vijeća ministara BiH i Parlamenta BiH.
"Osobno mislim da je to veliki problem. U BiH je to postalo normalno i oni koji bi trebali sudjelovati u procesima deblokiranja formiranja vlasti to smatraju normalnim i prihvatljivim. Oni koji imaju ključ rješenja tog problem to smatraju normalnim, a vremenom i mi kao građani smo oguglali na to", rekla je politička analitičarka Tanja Topić.
