Izgledi čelnika HDZ BiH i SDA Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića da pridobiju nekoliko manjih stranaka kako bi osigurali makar i tanku parlamentarnu većinu, nakon što je DF napustio federalnu koaliciju, čini se, nisu veliki.
Odazivajući se pozivu na suradnju čelnika DF-a, Sefer Halilović već je dao do znanja kako ne namjerava prihvatiti možebitni poziv da se pridruži bloku SDA - HDZ BiH. Predsjednik Naše stranke, koja ima jednog zastupnika u Parlamentu FBiH Predrag Kojović, također, je odbacio mogućnost podrške vladajućem dvojcu.
Čak i kada bi sve preostale manje stranke, SBiH, A-SDA, Laburisti i HDZ 1990. pristale biti dio vladajuće većine, federalna Vlada imala bi tanku i nestabilnu podršku u Parlamentu FBiH - 51 od 98 zastupnika.
Veći broj stranaka u vladajućoj koaliciji znači i veći napor u usklađivanju različitih stranačkih interesa i manju sposobnost vlasti koju u bilo kojem trenutku, ponovno, može srušiti i stranka minornog parlamentarnog kapaciteta od samo dva zastupnika.
S druge, pak, strane, manji broj stranaka, s većim brojem zastupnika jamče veću stabilnost i veću učinkovitost vlasti.
Stoga se logičnim, kao jedino razumno rješenje za formiranje nove parlamentarne većine, nameće koalicija SDA-SBB-HDZ BiH.
Ako bi Fahrudin Radončić prihvatio ponovljeni poziv da se njegov SBB pridruži SDA i HDZ BiH, Federacija BiH bi dobila vlast koja bi bila u stanju provesti najavljene reforme i osigurati uvjete za podnošenje prijave za članstvo BiH u Europskoj uniji.
U suprotnom, imat ćemo Vladu koja bez podrške u Parlamentu neće moći vladati čiji će zakonski prijedlozi biti obarani u Parlamentu, a posljedice mogu biti katastrofalne, jer je FBiH s blizu 700 milijuna maraka proračunskog deficita pred kolapsom. U sličnoj situaciji je i Republika Srpska, a zbog otkazivanja poslušnosti četvorice zastupnika SDA lideru stranke Bakiru Izetbegoviću, na klimavim je nogama i vlast na razini BiH.
Do čega može dovesti nestabilna vlast, veliki proračunski manjkovi u najsiromašnijoj zemlji Europe u vremenu ispred nas ne smijemo ni pomišljati.
Jedini koji može spriječiti kaos, stabilizirati Federaciju BiH, a time i BiH, i pogurati zemlju prema Europi je lider SBB-a Fahrudin Radončić.
Osim što bi ulaskom njegovog SBB-a u federalnu vlast osigurao stabilnu većinu nužnu za provedbu reformi, Radončić bi federalnu koaliciju učinio i ideološki kompaktnom. Dvije narodnjačke stranke SDA i SBB s većinskom podrškom bošnjačkog biračkog tijela i HDZ BiH s apsolutnom podrškom hrvatskog, imale bi nužan legitimitet dvaju naroda i institucionalni kapacitet provoditi reforme.
Istina, Radončić je odbio prvu ponudu lidera HDZ BiH Dragana Čovića da bude dio bošnjačkog bloka umjesto DF-a uz obrazloženje kako ne želi u vlast s državnom mafijom, aludirajući na SDA.
No, istodobno su njegovi zastupnici u Srednjobosanskoj županiji, a po svemu sudeći i u Hercegovačko-neretvanskoj, podržali izbor koalicijskih vlada HDZ-a i SDA.
“Mi smo to uradili u SBŽ i to je odgovornost prema građanima jer ne želimo pomagati u stvaranju kaosa, naprotiv, želimo biti odgovorna oporba i to ćemo pokazati”, izjavio je Radončić upitan o razlozima podrške izboru Vlade u Srednjobosanskoj županiji..
Ako je podržao izbor Vlade u Srednjobosanskoj županiji kako bi kao odgovoran političar spriječio kaos, zbog čega ne bi učinio to isto na federalnoj razini gdje kaos može biti puno veći i pogubniji.
Pomažući uspostavljanju vlasti na županijskoj razini, Radončić je, zapravo, poslao skriveni signal kako želi preuzeti odgovornost za stanje i u FBiH.
Čini se kako je procijenio da njegova stranka može ostvariti bolji rezultat na sljedećim lokalnim i parlamentarnim izborima kao dio vlasti u kojoj njezini kadrovi na ministarskim i direktorskim pozicijama, nadmećući se s kadrovima SDA, mogu pokazati sposobnosti i opipljive rezultate, od onog kojeg bi ostvarila napadajući vlast u zemlji i entitetu u kojem stvari mogu začas izmaći kontroli.
Ako dojam ne vara, Čoviću i Izetbegoviću preostaje ponovno pokušati pridobiti Radončića, ali ovog puta ozbiljnim pristupom, kakav zaslužuje druga po snazi politička stranka na bošnjačkoj političkoj sceni.
Milan Šutalo / Večernji list
Odazivajući se pozivu na suradnju čelnika DF-a, Sefer Halilović već je dao do znanja kako ne namjerava prihvatiti možebitni poziv da se pridruži bloku SDA - HDZ BiH. Predsjednik Naše stranke, koja ima jednog zastupnika u Parlamentu FBiH Predrag Kojović, također, je odbacio mogućnost podrške vladajućem dvojcu.
Čak i kada bi sve preostale manje stranke, SBiH, A-SDA, Laburisti i HDZ 1990. pristale biti dio vladajuće većine, federalna Vlada imala bi tanku i nestabilnu podršku u Parlamentu FBiH - 51 od 98 zastupnika.
Veći broj stranaka u vladajućoj koaliciji znači i veći napor u usklađivanju različitih stranačkih interesa i manju sposobnost vlasti koju u bilo kojem trenutku, ponovno, može srušiti i stranka minornog parlamentarnog kapaciteta od samo dva zastupnika.
S druge, pak, strane, manji broj stranaka, s većim brojem zastupnika jamče veću stabilnost i veću učinkovitost vlasti.
Stoga se logičnim, kao jedino razumno rješenje za formiranje nove parlamentarne većine, nameće koalicija SDA-SBB-HDZ BiH.
Ako bi Fahrudin Radončić prihvatio ponovljeni poziv da se njegov SBB pridruži SDA i HDZ BiH, Federacija BiH bi dobila vlast koja bi bila u stanju provesti najavljene reforme i osigurati uvjete za podnošenje prijave za članstvo BiH u Europskoj uniji.
U suprotnom, imat ćemo Vladu koja bez podrške u Parlamentu neće moći vladati čiji će zakonski prijedlozi biti obarani u Parlamentu, a posljedice mogu biti katastrofalne, jer je FBiH s blizu 700 milijuna maraka proračunskog deficita pred kolapsom. U sličnoj situaciji je i Republika Srpska, a zbog otkazivanja poslušnosti četvorice zastupnika SDA lideru stranke Bakiru Izetbegoviću, na klimavim je nogama i vlast na razini BiH.
Do čega može dovesti nestabilna vlast, veliki proračunski manjkovi u najsiromašnijoj zemlji Europe u vremenu ispred nas ne smijemo ni pomišljati.
Jedini koji može spriječiti kaos, stabilizirati Federaciju BiH, a time i BiH, i pogurati zemlju prema Europi je lider SBB-a Fahrudin Radončić.
Osim što bi ulaskom njegovog SBB-a u federalnu vlast osigurao stabilnu većinu nužnu za provedbu reformi, Radončić bi federalnu koaliciju učinio i ideološki kompaktnom. Dvije narodnjačke stranke SDA i SBB s većinskom podrškom bošnjačkog biračkog tijela i HDZ BiH s apsolutnom podrškom hrvatskog, imale bi nužan legitimitet dvaju naroda i institucionalni kapacitet provoditi reforme.
Istina, Radončić je odbio prvu ponudu lidera HDZ BiH Dragana Čovića da bude dio bošnjačkog bloka umjesto DF-a uz obrazloženje kako ne želi u vlast s državnom mafijom, aludirajući na SDA.
No, istodobno su njegovi zastupnici u Srednjobosanskoj županiji, a po svemu sudeći i u Hercegovačko-neretvanskoj, podržali izbor koalicijskih vlada HDZ-a i SDA.
“Mi smo to uradili u SBŽ i to je odgovornost prema građanima jer ne želimo pomagati u stvaranju kaosa, naprotiv, želimo biti odgovorna oporba i to ćemo pokazati”, izjavio je Radončić upitan o razlozima podrške izboru Vlade u Srednjobosanskoj županiji..
Ako je podržao izbor Vlade u Srednjobosanskoj županiji kako bi kao odgovoran političar spriječio kaos, zbog čega ne bi učinio to isto na federalnoj razini gdje kaos može biti puno veći i pogubniji.
Pomažući uspostavljanju vlasti na županijskoj razini, Radončić je, zapravo, poslao skriveni signal kako želi preuzeti odgovornost za stanje i u FBiH.
Čini se kako je procijenio da njegova stranka može ostvariti bolji rezultat na sljedećim lokalnim i parlamentarnim izborima kao dio vlasti u kojoj njezini kadrovi na ministarskim i direktorskim pozicijama, nadmećući se s kadrovima SDA, mogu pokazati sposobnosti i opipljive rezultate, od onog kojeg bi ostvarila napadajući vlast u zemlji i entitetu u kojem stvari mogu začas izmaći kontroli.
Ako dojam ne vara, Čoviću i Izetbegoviću preostaje ponovno pokušati pridobiti Radončića, ali ovog puta ozbiljnim pristupom, kakav zaslužuje druga po snazi politička stranka na bošnjačkoj političkoj sceni.
Milan Šutalo / Večernji list
