Posađene sadnice jabuka i krušaka se nakon sadnje skrate na 80 - 90 cm iznad zemlje i vežu za naslon. Ali to nije sve.
Rezidba jabuke nakon sadnje
Prije sadnje jabuke treba skinuti sve etikete sa sadnica. Potom jednogodišnje orezati do visine koja je predviđena za deblo buduće voćke, što ovisi o izboru sustava uzgoja jabuke. Kod vretenastog grma jednogodišnje sadnice s prijevremenim grančicama, skraćuju se na 70-80 cm, a dvogodišnje sa slabo bujnim bočnim ljetorastima na 90-100 cm, dok se jednogodišnje s prijevremenim grančicama i dvogodišnje obrasle ljetorastima, kod vitkog vretena skraćuju na 80-90 cm iznad površine zemlje i u oba oblika krune vežu za naslon (kolac ili žicu špalira).
Najčešće se nsadi jabuka podižu jednogodišnjim sadnicama, proizvedenim okuliranjem (pupljenjem) na spavajući pupoljak srpnja ili kolovoza, a rjeđe dvogodišnjim.
Za uzgojni oblik vitko vreteno obavezno je postavljanje naslona uz sadnicu, najjednostavnije kolci za koje se ona veže na osmicu. Ljetorasti, spiralno raspoređeni na sadnici, skraćuju se za 1/4 do 1/3, što ovisi o sorti jabuke. Kod sorata koje su sklone premještanju vegetacije prema periferiji krune i ogoljavanju, ljetoraste jače skratiti.
Posađene sadnice jabuke obavezno štititi od zečeva, srna i drugih životinja.
Sustav uzgoja jabuke obuhvaća oblik krune, gustoću sadnje, odnos sorte i podloge i odgovarajuću agrotehniku. Vitko vreteno i vretenasti grm koriste se za suvremene intenzivne (guste) nasade ove voćke, palmeta kosih grana za poluintenzivne nasade, a poboljšana piramidalna kruna za ekstenzivne nasade u koje se relativno malo ulaže.
Rezidba kruške nakon sadnje
Podizanje gustih nasada kruške radi se prvenstveno jednogodišnjim sadnicama, rjeđe okulantima i dvogodišnjim. Ukoliko se radi o sadnicama bez prijevremenih grančica, skraćivanje se radi na visini od 90 cm. Ako se koriste dvogodišnje, one trebaju biti dobro obrasle ljetorastima pod širim kutovima, za što je potrebna posebna njega. One se orezuju 30 cm iznad posljednje grančice.
Za vitko vreteno sadnice trebaju biti kao i kod jabuke s prijevremenim grančicama, a za palmetu s kosim granama bez njih.
Slabo bujne sorte krušaka se nešto slabije ukorjenuju na podlozi dunje MA, ali primjenom posrednika, na primjer kaluđerke, ukorjenjivanje se znatno poboljšava. Dunja MC ima jače izraženu inkopatibilnost sa sortama kruške od dunje MA. Dunja Ba 29 je najotpornija prema visokom sadržaju vapna i tolerantnija prema suši od navedenih dunja, a ima i nešto bolji afinitet s plemenitim sortama. Kao posrednik između inkopatibilnih kombinacija dunja/kruška koriste se Kaluđerka i Hardijeva, manje Amanliška i druge. Proces proizvodnje sadnica zbog toga najčešće traje godinu dana duže.
Kruška ima znatno veće zahtjeve u pogledu izbora lokacije u odnosu na jabuku. U tom smislu najpogodnije za ovo voće su tipične vinogradarske zone. Nasadi u ravnici su vrlo često izloženi povećanom riziku od kasnih proljetnih mrazeva, te ih treba podizati, gdje je to moguće, na blagim padinama ili zaravnima, na sjeveru na južnijim ekspozicijama.
U većini postojećih nasada kruške na dunji, potpora se ne primjenjuje. Izuzetno, na vjetrovitim položajima, pri formiranju pljosnatih uzgojnih oblika, ona se može primijeniti. Također, potreban joj je naslon tijekom cijelog života. S obzirom da je i potpora vrlo skupa, treba je, gdje god je to moguće, izbjegavati, piše Agroklub.com
Rezidba jabuke nakon sadnje
Prije sadnje jabuke treba skinuti sve etikete sa sadnica. Potom jednogodišnje orezati do visine koja je predviđena za deblo buduće voćke, što ovisi o izboru sustava uzgoja jabuke. Kod vretenastog grma jednogodišnje sadnice s prijevremenim grančicama, skraćuju se na 70-80 cm, a dvogodišnje sa slabo bujnim bočnim ljetorastima na 90-100 cm, dok se jednogodišnje s prijevremenim grančicama i dvogodišnje obrasle ljetorastima, kod vitkog vretena skraćuju na 80-90 cm iznad površine zemlje i u oba oblika krune vežu za naslon (kolac ili žicu špalira).
Najčešće se nsadi jabuka podižu jednogodišnjim sadnicama, proizvedenim okuliranjem (pupljenjem) na spavajući pupoljak srpnja ili kolovoza, a rjeđe dvogodišnjim.
Za uzgojni oblik vitko vreteno obavezno je postavljanje naslona uz sadnicu, najjednostavnije kolci za koje se ona veže na osmicu. Ljetorasti, spiralno raspoređeni na sadnici, skraćuju se za 1/4 do 1/3, što ovisi o sorti jabuke. Kod sorata koje su sklone premještanju vegetacije prema periferiji krune i ogoljavanju, ljetoraste jače skratiti.
Posađene sadnice jabuke obavezno štititi od zečeva, srna i drugih životinja.
Sustav uzgoja jabuke obuhvaća oblik krune, gustoću sadnje, odnos sorte i podloge i odgovarajuću agrotehniku. Vitko vreteno i vretenasti grm koriste se za suvremene intenzivne (guste) nasade ove voćke, palmeta kosih grana za poluintenzivne nasade, a poboljšana piramidalna kruna za ekstenzivne nasade u koje se relativno malo ulaže.
Rezidba kruške nakon sadnje
Podizanje gustih nasada kruške radi se prvenstveno jednogodišnjim sadnicama, rjeđe okulantima i dvogodišnjim. Ukoliko se radi o sadnicama bez prijevremenih grančica, skraćivanje se radi na visini od 90 cm. Ako se koriste dvogodišnje, one trebaju biti dobro obrasle ljetorastima pod širim kutovima, za što je potrebna posebna njega. One se orezuju 30 cm iznad posljednje grančice.
Za vitko vreteno sadnice trebaju biti kao i kod jabuke s prijevremenim grančicama, a za palmetu s kosim granama bez njih.
Slabo bujne sorte krušaka se nešto slabije ukorjenuju na podlozi dunje MA, ali primjenom posrednika, na primjer kaluđerke, ukorjenjivanje se znatno poboljšava. Dunja MC ima jače izraženu inkopatibilnost sa sortama kruške od dunje MA. Dunja Ba 29 je najotpornija prema visokom sadržaju vapna i tolerantnija prema suši od navedenih dunja, a ima i nešto bolji afinitet s plemenitim sortama. Kao posrednik između inkopatibilnih kombinacija dunja/kruška koriste se Kaluđerka i Hardijeva, manje Amanliška i druge. Proces proizvodnje sadnica zbog toga najčešće traje godinu dana duže.
Kruška ima znatno veće zahtjeve u pogledu izbora lokacije u odnosu na jabuku. U tom smislu najpogodnije za ovo voće su tipične vinogradarske zone. Nasadi u ravnici su vrlo često izloženi povećanom riziku od kasnih proljetnih mrazeva, te ih treba podizati, gdje je to moguće, na blagim padinama ili zaravnima, na sjeveru na južnijim ekspozicijama.
U većini postojećih nasada kruške na dunji, potpora se ne primjenjuje. Izuzetno, na vjetrovitim položajima, pri formiranju pljosnatih uzgojnih oblika, ona se može primijeniti. Također, potreban joj je naslon tijekom cijelog života. S obzirom da je i potpora vrlo skupa, treba je, gdje god je to moguće, izbjegavati, piše Agroklub.com
