Iako još nema ni političke odluke niti osiguranog novca, Središnje izborno povjerenstvo BiH objavilo je da je krenulo u pripremu općih izbora koji bi se održali 2. listopada ove godine.
Ovo tijelo usvojilo je prve odluke o nabavama za potrebu provedbe izbora, za koje je upitno kako će se provesti, jer za sada nema odobrenog novca iz državnog proračuna, piše Večernji list BiH.
Usvojen je prijedlog o nabavi tiskanja i pakiranja glasačkih listića za opće izbore 2022. godine, prijedlog odluke o nabavi usluga tiskanja i pakiranja izbornog materijala, prijedlog koji se tiče nabave materijala, potom ambalažnog materijala, ali i nabave usluga oglašavanja u dnevnom tisku za potrebe provedbe općih izbora te drugo. Održavanje općih izbora u BiH je, prema podacima SIP-a, u godinama koje su iza nas koštalo između sedam i 12 milijuna KM, a sredstva moraju biti, prema zakonu, osigurana u roku od 15 dana od dana donošenja odluke SIP-a o raspisivanju izbora.
Bosna i Hercegovina trenutačno “živi” na privremenom financiranju, što znači da se troše sredstva u iznosu prvog tromjesečja iz godine za koju je posljednji put usvojen proračun, a to je 2020. godina. Različita su tumačenja, dok po jednom tu nema prostora za planiranje i izdvajanje bilo kakvog novca za pripremu općih izbora, po drugima se može iskoristiti činjenica da je u pretprošloj godini proračunski bio planiran određeni iznos za lokalne izbore.
Ministarstvo financija BiH poziva se na činjenicu da nema zakonskog i drugog uporišta da SIP-u prebacuje novac za organizaciju izbora, dok iz SIP-a poručuju da neće odustati pa su se, nakon što im Ministarstvo nije odobrilo četvrtinu novca, odnosno nešto više od milijun KM za organizaciju izbora, obratili OHR-u. Tvrde da se SIP nalazi u sustavu privremenog financiranja te da je proračun isti onomu iz 2020., kada su također održani izbori. Da SIP ne može ništa bez državne Vlade, pokazalo je i jučerašnje pismo predstavnika OHR-a i nekoliko drugih međunarodnih dužnosnika, u kojem se traži od predsjedatelja Vijeća ministara i njegovih zamjenika da osiguraju novac koji traži SIP.
Pozivamo vas da ispunite svoju zakonsku obvezu da osigurate pravodobno i odgovarajuće financiranje za opće izbore 2022. godine, uključujući, ali ne ograničavajući se na osiguranje isplate iznosa od 1,054.500 KM, kako to zahtijeva SIP sukladno njegovom operativnom planu. Namjeravamo pažljivo pratiti ovo pitanje kako bismo imali odgovorne za bilo kakve opstrukcije u osiguravanju takvih sredstava, navodi se u pismu.
Ono što se ovdje prešućuje je politička obojenost, ali i sporni način imenovanja SIP-a. Zajedničkom akcijom svih bošnjačkih i oporbenih srpskih stranaka, članstvo SIP-a je preko noći promijenjeno i uz odane kadrove SDA u njega infiltrirani savjetnik Željka Komšića i politički aktivisti SDS-a i PDP-a.
Upravo ovo “ovladavanje” SIP-om bošnjačke stranke otvoreno navode kao svoju pobjedu u pripremi za ovogodišnje izbore. Nažalost, strani predstavnici u BiH svojim odnosom značajno im pomažu.
Ovo tijelo usvojilo je prve odluke o nabavama za potrebu provedbe izbora, za koje je upitno kako će se provesti, jer za sada nema odobrenog novca iz državnog proračuna, piše Večernji list BiH.
Usvojen je prijedlog o nabavi tiskanja i pakiranja glasačkih listića za opće izbore 2022. godine, prijedlog odluke o nabavi usluga tiskanja i pakiranja izbornog materijala, prijedlog koji se tiče nabave materijala, potom ambalažnog materijala, ali i nabave usluga oglašavanja u dnevnom tisku za potrebe provedbe općih izbora te drugo. Održavanje općih izbora u BiH je, prema podacima SIP-a, u godinama koje su iza nas koštalo između sedam i 12 milijuna KM, a sredstva moraju biti, prema zakonu, osigurana u roku od 15 dana od dana donošenja odluke SIP-a o raspisivanju izbora.
Bosna i Hercegovina trenutačno “živi” na privremenom financiranju, što znači da se troše sredstva u iznosu prvog tromjesečja iz godine za koju je posljednji put usvojen proračun, a to je 2020. godina. Različita su tumačenja, dok po jednom tu nema prostora za planiranje i izdvajanje bilo kakvog novca za pripremu općih izbora, po drugima se može iskoristiti činjenica da je u pretprošloj godini proračunski bio planiran određeni iznos za lokalne izbore.
Ministarstvo financija BiH poziva se na činjenicu da nema zakonskog i drugog uporišta da SIP-u prebacuje novac za organizaciju izbora, dok iz SIP-a poručuju da neće odustati pa su se, nakon što im Ministarstvo nije odobrilo četvrtinu novca, odnosno nešto više od milijun KM za organizaciju izbora, obratili OHR-u. Tvrde da se SIP nalazi u sustavu privremenog financiranja te da je proračun isti onomu iz 2020., kada su također održani izbori. Da SIP ne može ništa bez državne Vlade, pokazalo je i jučerašnje pismo predstavnika OHR-a i nekoliko drugih međunarodnih dužnosnika, u kojem se traži od predsjedatelja Vijeća ministara i njegovih zamjenika da osiguraju novac koji traži SIP.
Pozivamo vas da ispunite svoju zakonsku obvezu da osigurate pravodobno i odgovarajuće financiranje za opće izbore 2022. godine, uključujući, ali ne ograničavajući se na osiguranje isplate iznosa od 1,054.500 KM, kako to zahtijeva SIP sukladno njegovom operativnom planu. Namjeravamo pažljivo pratiti ovo pitanje kako bismo imali odgovorne za bilo kakve opstrukcije u osiguravanju takvih sredstava, navodi se u pismu.
Ono što se ovdje prešućuje je politička obojenost, ali i sporni način imenovanja SIP-a. Zajedničkom akcijom svih bošnjačkih i oporbenih srpskih stranaka, članstvo SIP-a je preko noći promijenjeno i uz odane kadrove SDA u njega infiltrirani savjetnik Željka Komšića i politički aktivisti SDS-a i PDP-a.
Upravo ovo “ovladavanje” SIP-om bošnjačke stranke otvoreno navode kao svoju pobjedu u pripremi za ovogodišnje izbore. Nažalost, strani predstavnici u BiH svojim odnosom značajno im pomažu.
