Jemenski pobunjenici Huti, koje podržava Iran, zaprijetili su novim napadima na brodove u Crvenom moru, u trenutku pojačanih napetosti između Teherana i Washingtona. Prijetnja dolazi dok se američka "armada" približava regiji, a američki predsjednik Donald Trump razmatra vojnu akciju kao odgovor na nasilno gušenje prosvjeda u Iranu, piše AP.
U kratkom videu koji su objavili Huti prikazane su ranije snimke zapaljenog broda uz natpis "Uskoro". Iako nisu objavljeni dodatni detalji, njihova kampanja u Crvenom moru dosad je uključivala napade na više od 100 brodova. Huti tvrde da time vrše pritisak na Izrael zbog rata protiv Hamasa u Pojasu Gaze. Napadi su bili obustavljeni tijekom primirja, no pobunjenici su upozorili da bi ih mogli nastaviti.
Prijetnja se poklapa s kretanjem nosača zrakoplova USS Abraham Lincoln i pratećih razarača prema regiji. Predsjednik Trump izjavio je da se brodovi premještaju "za svaki slučaj" ako se odluči za akciju protiv Irana. Trump je kao "crvene linije" za mogući napad naveo ubijanje mirnih prosvjednika i masovna pogubljenja uhićenih u Iranu.
Iran uzvraća prijetnjama
Službeni Teheran je danas odgovorio vlastitim upozorenjima. Glasnogovornik iranskog Ministarstva obrane, general Reza Talaei-Nik, poručio je Izraelu i SAD-u da će se na svaki mogući napad "odgovoriti reakcijom koja je bolnija i odlučnija nego u prošlosti".
Prema izvještajima iranske državne televizije, dodao je kako prijetnje zahtijevaju od Irana "održavanje pune i sveobuhvatne spremnosti".Tijekom vikenda, na trgu Enghelab u Iranu postavljen je transparent s prijetnjom američkom nosaču zrakoplova, na kojem je prikazan brod prekriven tijelima i krvlju uz poruku: "Ako siješ vjetar, žet ćeš oluju".
Iran se, međutim, još oporavlja od 12-dnevnog rata s Izraelom u lipnju prošle godine, u kojem su mu uništeni sustavi protuzračne obrane, ubijeni visoki vojni zapovjednici, a postrojenja za obogaćivanje urana bombardirao je SAD.
Kao znak zabrinutosti za svoj zračni prostor, Iran je u nedjelju zabranio letenje malim privatnim zrakoplovima, s iznimkama za naftnu industriju i hitne medicinske letove. Mnoge zapadne zrakoplovne tvrtke već izbjegavaju iranski zračni prostor zbog napetosti. Iranske snage protuzračne obrane su 2020. godine srušile ukrajinski putnički zrakoplov, pri čemu je poginulo 176 osoba.
Raste broj žrtava gušenja prosvjeda
Prosvjedi diljem Irana, potaknuti padom vrijednosti nacionalne valute rijala, započeli su 28. prosinca. Vlasti su odgovorile nasilnim gušenjem, čije je stvarne razmjere teško utvrditi jer se zemlja suočila s najdužim prekidom interneta u svojoj povijesti, koji je trajao više od dva tjedna.
Prema podacima koje je u nedjelju objavila Novinska agencija aktivista za ljudska prava (HRANA) sa sjedištem u SAD-u, broj poginulih dosegao je 5.848, uz očekivanje da će rasti. Agencija, čiji su se podaci i ranije pokazali točnima, navodi da je uhićeno više od 41.280 ljudi.
Te brojke, temeljene na informacijama mreže aktivista u Iranu, premašuju sve prethodne nemire u posljednjih nekoliko desetljeća. Associated Press nije mogao neovisno potvrditi ove podatke. S druge strane, iranska vlada objavila je znatno niže brojke, navodeći 3.117 smrtnih slučajeva.
Prema njihovim tvrdnjama, među poginulima je 2.427 civila i pripadnika snaga sigurnosti, dok su ostali označeni kao "teroristi". Iranske vlasti su i u prošlosti umanjivale ili nisu objavljivale točne podatke o žrtvama tijekom nemira.
U kratkom videu koji su objavili Huti prikazane su ranije snimke zapaljenog broda uz natpis "Uskoro". Iako nisu objavljeni dodatni detalji, njihova kampanja u Crvenom moru dosad je uključivala napade na više od 100 brodova. Huti tvrde da time vrše pritisak na Izrael zbog rata protiv Hamasa u Pojasu Gaze. Napadi su bili obustavljeni tijekom primirja, no pobunjenici su upozorili da bi ih mogli nastaviti.
Prijetnja se poklapa s kretanjem nosača zrakoplova USS Abraham Lincoln i pratećih razarača prema regiji. Predsjednik Trump izjavio je da se brodovi premještaju "za svaki slučaj" ako se odluči za akciju protiv Irana. Trump je kao "crvene linije" za mogući napad naveo ubijanje mirnih prosvjednika i masovna pogubljenja uhićenih u Iranu.
Iran uzvraća prijetnjama
Službeni Teheran je danas odgovorio vlastitim upozorenjima. Glasnogovornik iranskog Ministarstva obrane, general Reza Talaei-Nik, poručio je Izraelu i SAD-u da će se na svaki mogući napad "odgovoriti reakcijom koja je bolnija i odlučnija nego u prošlosti".
Prema izvještajima iranske državne televizije, dodao je kako prijetnje zahtijevaju od Irana "održavanje pune i sveobuhvatne spremnosti".Tijekom vikenda, na trgu Enghelab u Iranu postavljen je transparent s prijetnjom američkom nosaču zrakoplova, na kojem je prikazan brod prekriven tijelima i krvlju uz poruku: "Ako siješ vjetar, žet ćeš oluju".
Iran se, međutim, još oporavlja od 12-dnevnog rata s Izraelom u lipnju prošle godine, u kojem su mu uništeni sustavi protuzračne obrane, ubijeni visoki vojni zapovjednici, a postrojenja za obogaćivanje urana bombardirao je SAD.
Kao znak zabrinutosti za svoj zračni prostor, Iran je u nedjelju zabranio letenje malim privatnim zrakoplovima, s iznimkama za naftnu industriju i hitne medicinske letove. Mnoge zapadne zrakoplovne tvrtke već izbjegavaju iranski zračni prostor zbog napetosti. Iranske snage protuzračne obrane su 2020. godine srušile ukrajinski putnički zrakoplov, pri čemu je poginulo 176 osoba.
Raste broj žrtava gušenja prosvjeda
Prosvjedi diljem Irana, potaknuti padom vrijednosti nacionalne valute rijala, započeli su 28. prosinca. Vlasti su odgovorile nasilnim gušenjem, čije je stvarne razmjere teško utvrditi jer se zemlja suočila s najdužim prekidom interneta u svojoj povijesti, koji je trajao više od dva tjedna.
Prema podacima koje je u nedjelju objavila Novinska agencija aktivista za ljudska prava (HRANA) sa sjedištem u SAD-u, broj poginulih dosegao je 5.848, uz očekivanje da će rasti. Agencija, čiji su se podaci i ranije pokazali točnima, navodi da je uhićeno više od 41.280 ljudi.
Te brojke, temeljene na informacijama mreže aktivista u Iranu, premašuju sve prethodne nemire u posljednjih nekoliko desetljeća. Associated Press nije mogao neovisno potvrditi ove podatke. S druge strane, iranska vlada objavila je znatno niže brojke, navodeći 3.117 smrtnih slučajeva.
Prema njihovim tvrdnjama, među poginulima je 2.427 civila i pripadnika snaga sigurnosti, dok su ostali označeni kao "teroristi". Iranske vlasti su i u prošlosti umanjivale ili nisu objavljivale točne podatke o žrtvama tijekom nemira.
