U ožujku 2015. (podaci su objavljeni početkom svibnja) količina BDP-a Rusije smanjila se u godišnjoj računici odjednom za 3,4%, tako piše u podacima monitoringa Ministarstva ekonomoskog razvoja, izvještavaju ruske poslovne novine RBK-Daily. Radi usporedbe: u veljači 2015. tempo smanjenja ekonomije bio je gotovo dva puta manji – minus 1,2%…
”Ubrzanje pada BDP-a Rusije u ožujku je povezano s visokom razinom inflacijskog pritiska i skupoćom kreditnih resursa, što se negativno odražava na dinamici ekonomije države”, govori Aleksej Kozlov, glavni analitičar UFS IC. Prognoza inflacije za 2015. iznosi 11,9%, a glavna stopa Središnje banke, prema kojoj se orijentiraju privatne banke, početkom svibnja bila je 12,5%.
Prema podacima Ministarstva ekonomskog razvoja, pad realnih plaća isto se nastavlja ubrzavati: nakon smanjenja u veljači za 7,4%, u ožujku su pale za 9,3%. U građevini je količina radova u ožujku 2015. pala za 6,7%, što je najslabiji rezultat od lipnja 2014., ističe se u monitoringu ministarstva.
Ranije je Ministarstvo ekonomskog razvoja poboljšalo ekonomsku prognozu za 2015. Umjesto najavljenih 3% pada BDP-a ministarstvo očekuje da će se ekonomija ove godine smanjiti za 2,8%.
Kao odgovor na smanjenje realnih plaća stanovništvo je već počelo aktivnije štedjeti i čuvati sredstva. Prema podacima Rosstata, u prvom kvartalu 2015. za kupovinu robe i plaćanje usluga Rusi su usmjerili 78,1% svojih prihoda, dok su za isti taj period u 2014. – 82,3%. Pritom se udvostručila kupovina vrijednosnih papira u usporedbi s prvim kvatralom 2014., to jest, Rusi su počeli intenzivnije razmišljati o štednji.
Prema mišljenju ekonomista, pad BDP-a objašnjava se, između ostalog, cikličkim problemima. ”Recesija u Rusiji, općenito govoreći, zasad više sliči ubrzanju pada u završnom stadiju ekonomskog ciklusa”, govori Anton Soroko, analitičar investicijskog holdinga FINAM. Prema njegovim riječima, na njega, kao prvo, utječe stagnacija realnog sektora na pozadini pada cijena nafte. Kao drugo, smanjenje investicijske aktivnosti povezano je s rastom vrijednosti pozajmljenih sredstava. Kao treće, rast geopolitičkih rizika i nestabilnosti na financijskim tržištima isto tuče po investicijskoj aktivnosti kompanije. Pritom zasad je rano govoriti o ”dnu” ekonomije, ono će nastupiti, ali ne prije druge polovine 2015., ističe Soroko.
Prema mišljenju stručnjaka, ruska ekonomija će se u dogledno vrijeme i dalje smanjivati. ”Pad BDP-a i dalje traje, iako ne tako značajno. Na proljeće i ljeto tradicionalno pada trgovina, posebno povezana s bijelom tehnikom, te trgovina automobila”, govori Boris Pivovar, stariji predavač na Katedri za ekonomiju i financije na RANHiGS-u. Prema njegovim riječima, izvoz nafte i plina je ljeti tradicionalno manji nego u zimskim mjesecima. A pri sadašnjim političkim uvjetima teško se može očekivati nekakav bljesak prodaje i sklopljenih ugovora.
”Negativan trend izmijenit će se na jesen-zimu, kad će se ponovno pokrenuti pitanje o izvoznim isporukama plina, posebno u odnosu na Ukrajinu te će biti iznajmljeni građevinski objekti nakon ljetnog razdoblja”, govori Pivovar. Štoviše, prema njegovim riječima, jesen, a posebno zima, tradicionalno su razdoblje za maloprodajne rasprodaje, što ima za posljedicu rast trgovine. U vezi s tim prognozira kratkoročni inercijski pad u prvom-trećem kvartalu, a potom neznačajan rast BDP-a za 0,5-1,5% u četvrom kvartalu 2015. Prema riječima Alekseja Kozlova, u vezi sa stabilizacijom situacije s tečajem rublja tempo rasta potrošačkih cijena će se smanjivati, a vrijednost posuđenih sredstava ići će prema dole, što će smanjiti pritisak na ekonomiju te stabilizirati dinamiku BDP-a, piše RBTH.
poslovnipuls.com
”Ubrzanje pada BDP-a Rusije u ožujku je povezano s visokom razinom inflacijskog pritiska i skupoćom kreditnih resursa, što se negativno odražava na dinamici ekonomije države”, govori Aleksej Kozlov, glavni analitičar UFS IC. Prognoza inflacije za 2015. iznosi 11,9%, a glavna stopa Središnje banke, prema kojoj se orijentiraju privatne banke, početkom svibnja bila je 12,5%.
Prema podacima Ministarstva ekonomskog razvoja, pad realnih plaća isto se nastavlja ubrzavati: nakon smanjenja u veljači za 7,4%, u ožujku su pale za 9,3%. U građevini je količina radova u ožujku 2015. pala za 6,7%, što je najslabiji rezultat od lipnja 2014., ističe se u monitoringu ministarstva.
Ranije je Ministarstvo ekonomskog razvoja poboljšalo ekonomsku prognozu za 2015. Umjesto najavljenih 3% pada BDP-a ministarstvo očekuje da će se ekonomija ove godine smanjiti za 2,8%.
Kao odgovor na smanjenje realnih plaća stanovništvo je već počelo aktivnije štedjeti i čuvati sredstva. Prema podacima Rosstata, u prvom kvartalu 2015. za kupovinu robe i plaćanje usluga Rusi su usmjerili 78,1% svojih prihoda, dok su za isti taj period u 2014. – 82,3%. Pritom se udvostručila kupovina vrijednosnih papira u usporedbi s prvim kvatralom 2014., to jest, Rusi su počeli intenzivnije razmišljati o štednji.
Prema mišljenju ekonomista, pad BDP-a objašnjava se, između ostalog, cikličkim problemima. ”Recesija u Rusiji, općenito govoreći, zasad više sliči ubrzanju pada u završnom stadiju ekonomskog ciklusa”, govori Anton Soroko, analitičar investicijskog holdinga FINAM. Prema njegovim riječima, na njega, kao prvo, utječe stagnacija realnog sektora na pozadini pada cijena nafte. Kao drugo, smanjenje investicijske aktivnosti povezano je s rastom vrijednosti pozajmljenih sredstava. Kao treće, rast geopolitičkih rizika i nestabilnosti na financijskim tržištima isto tuče po investicijskoj aktivnosti kompanije. Pritom zasad je rano govoriti o ”dnu” ekonomije, ono će nastupiti, ali ne prije druge polovine 2015., ističe Soroko.
Prema mišljenju stručnjaka, ruska ekonomija će se u dogledno vrijeme i dalje smanjivati. ”Pad BDP-a i dalje traje, iako ne tako značajno. Na proljeće i ljeto tradicionalno pada trgovina, posebno povezana s bijelom tehnikom, te trgovina automobila”, govori Boris Pivovar, stariji predavač na Katedri za ekonomiju i financije na RANHiGS-u. Prema njegovim riječima, izvoz nafte i plina je ljeti tradicionalno manji nego u zimskim mjesecima. A pri sadašnjim političkim uvjetima teško se može očekivati nekakav bljesak prodaje i sklopljenih ugovora.
”Negativan trend izmijenit će se na jesen-zimu, kad će se ponovno pokrenuti pitanje o izvoznim isporukama plina, posebno u odnosu na Ukrajinu te će biti iznajmljeni građevinski objekti nakon ljetnog razdoblja”, govori Pivovar. Štoviše, prema njegovim riječima, jesen, a posebno zima, tradicionalno su razdoblje za maloprodajne rasprodaje, što ima za posljedicu rast trgovine. U vezi s tim prognozira kratkoročni inercijski pad u prvom-trećem kvartalu, a potom neznačajan rast BDP-a za 0,5-1,5% u četvrom kvartalu 2015. Prema riječima Alekseja Kozlova, u vezi sa stabilizacijom situacije s tečajem rublja tempo rasta potrošačkih cijena će se smanjivati, a vrijednost posuđenih sredstava ići će prema dole, što će smanjiti pritisak na ekonomiju te stabilizirati dinamiku BDP-a, piše RBTH.
poslovnipuls.com
