Nakon mjeseci diplomatskog zastoja, Kremlj je jučer okrivio Kijev i Washington za nedostatak napretka u mirovnim pregovorima, pri čemu je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio da tempo pregovora ovisi o stajalištu Ukrajine, učinkovitosti američkog posredovanja i razvoju situacije na bojištu, piše Kyiv Independent.
"Mnogo toga, naravno, ovisi o stajalištu kijevskog režima", rekao je Peskov za bjelorusku televiziju Belarus 1, prema izvještaju Reutersa, dodajući: "Ovisi i o tome koliko će učinkoviti biti napori Washingtona u posredovanju."
Rusija je više puta odbila američki prijedlog za prekid vatre, intenzivirala je napade na ukrajinske civile, a ruski predsjednik Vladimir Putin ranije ovog mjeseca izjavio je da je cijela Ukrajina njihova.
Dva neuspješna kruga mirovnih pregovora
Peskov je te komentare dao u televizijskom intervjuu, dok rat ulazi u četvrto ljeto bez sveobuhvatnog prekida vatre i nakon dva uglavnom neuspješna kruga mirovnih pregovora.
Rusija i Ukrajina održale su dva kruga izravnih pregovora u Istanbulu ove godine, prvi 16. svibnja, a drugi 2. lipnja, nakon više od tri godine bez izravnih razgovora. Sastanci su rezultirali značajnim razmjenama zarobljenika, ali nisu doveli do većih koraka prema prekidu vatre.
Tijekom sastanka 2. lipnja obje su strane iznijele prijedloge za okončanje rata, ali ih je Putin kasnije opisao kao "apsolutno suprotne" memorandume.
"Rusija odbacuje i samu ideju zaustavljanja ubijanja"
Ukrajinsko izaslanstvo, predvođeno ministrom obrane Rustemom Umerovom, zahtijevalo je bezuvjetni 30-dnevni prekid vatre, što podržavaju zapadni partneri, dok je Rusija inzistirala na ograničenom primirju od 2 do 3 dana radi izvlačenja tijela poginulih vojnika.
"Rusija odbacuje i samu ideju zaustavljanja ubijanja", rekao je Umerov nakon pregovora. "Zato apeliramo na svijet: potreban je pritisak za pravi mir, a ne za imitaciju pregovora."
Unatoč zastoju, Rusija je poručila da je otvorena za treći krug pregovora.
"Općenito, spremni smo na to", rekao je Putin novinarima 27. lipnja, predlažući da bi Istanbul ponovno mogao biti mjesto održavanja sastanka.
Spremnost Ankare na domaćinstvo trećeg kruga pregovora
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan potvrdio je spremnost Ankare za domaćinstvo i rekao da se radi na organizaciji izravnog susreta između Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog – moguće i uz sudjelovanje američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Zelenski je izrazio podršku trilateralnom formatu i o toj je ideji razgovarao na nedavnom NATO sastanku u Bruxellesu, gdje je s Trumpom razgovarao i o pojačanoj američkoj vojnoj pomoći te zajedničkoj proizvodnji sustava protuzračne obrane i dronova.
Do sada Trump nije uveo dodatne sankcije Rusiji koje je obećao ako mirovni napori ne uspiju. "Ako sastanak u Istanbulu ne donese ništa, to jasno znači da su hitno potrebne nove snažne sankcije", rekao je Zelenski 2. lipnja.
Dok Kremlj i dalje odbija široki prekid vatre, njegove snage napreduju na jugoistoku Ukrajine, osvajajući teritorij u oblastima Donjeck i Dnjipropetrovsk te pojačavajući raketne i dronske napade na civile.
Novi datum za sljedeći krug pregovora još nije određen.
"Mnogo toga, naravno, ovisi o stajalištu kijevskog režima", rekao je Peskov za bjelorusku televiziju Belarus 1, prema izvještaju Reutersa, dodajući: "Ovisi i o tome koliko će učinkoviti biti napori Washingtona u posredovanju."
Rusija je više puta odbila američki prijedlog za prekid vatre, intenzivirala je napade na ukrajinske civile, a ruski predsjednik Vladimir Putin ranije ovog mjeseca izjavio je da je cijela Ukrajina njihova.
Dva neuspješna kruga mirovnih pregovora
Peskov je te komentare dao u televizijskom intervjuu, dok rat ulazi u četvrto ljeto bez sveobuhvatnog prekida vatre i nakon dva uglavnom neuspješna kruga mirovnih pregovora.
Rusija i Ukrajina održale su dva kruga izravnih pregovora u Istanbulu ove godine, prvi 16. svibnja, a drugi 2. lipnja, nakon više od tri godine bez izravnih razgovora. Sastanci su rezultirali značajnim razmjenama zarobljenika, ali nisu doveli do većih koraka prema prekidu vatre.
Tijekom sastanka 2. lipnja obje su strane iznijele prijedloge za okončanje rata, ali ih je Putin kasnije opisao kao "apsolutno suprotne" memorandume.
"Rusija odbacuje i samu ideju zaustavljanja ubijanja"
Ukrajinsko izaslanstvo, predvođeno ministrom obrane Rustemom Umerovom, zahtijevalo je bezuvjetni 30-dnevni prekid vatre, što podržavaju zapadni partneri, dok je Rusija inzistirala na ograničenom primirju od 2 do 3 dana radi izvlačenja tijela poginulih vojnika.
"Rusija odbacuje i samu ideju zaustavljanja ubijanja", rekao je Umerov nakon pregovora. "Zato apeliramo na svijet: potreban je pritisak za pravi mir, a ne za imitaciju pregovora."
Unatoč zastoju, Rusija je poručila da je otvorena za treći krug pregovora.
"Općenito, spremni smo na to", rekao je Putin novinarima 27. lipnja, predlažući da bi Istanbul ponovno mogao biti mjesto održavanja sastanka.
Spremnost Ankare na domaćinstvo trećeg kruga pregovora
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan potvrdio je spremnost Ankare za domaćinstvo i rekao da se radi na organizaciji izravnog susreta između Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog – moguće i uz sudjelovanje američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Zelenski je izrazio podršku trilateralnom formatu i o toj je ideji razgovarao na nedavnom NATO sastanku u Bruxellesu, gdje je s Trumpom razgovarao i o pojačanoj američkoj vojnoj pomoći te zajedničkoj proizvodnji sustava protuzračne obrane i dronova.
Do sada Trump nije uveo dodatne sankcije Rusiji koje je obećao ako mirovni napori ne uspiju. "Ako sastanak u Istanbulu ne donese ništa, to jasno znači da su hitno potrebne nove snažne sankcije", rekao je Zelenski 2. lipnja.
Dok Kremlj i dalje odbija široki prekid vatre, njegove snage napreduju na jugoistoku Ukrajine, osvajajući teritorij u oblastima Donjeck i Dnjipropetrovsk te pojačavajući raketne i dronske napade na civile.
Novi datum za sljedeći krug pregovora još nije određen.
