Reakcija Moskve na interes Donalda Trumpa za Grenland proteklih je tjedana bila zbunjujuća, krećući se od prividnog suosjećanja sa stanovnicima arktičkog otoka do otvorenog entuzijazma za američke namjere. Kontradiktorni pristup ukazuje na strategiju iskorištavanja krize kako bi se oslabilo zapadno jedinstvo, dok se istovremeno Trumpova pozornost drži podalje od drugih pitanja, piše Politico.
"Grenland je idealno rješenje"
Čini se kako se Rusija nada da će napetosti oko Grenlanda narušiti jedinstvo NATO-a i stvoriti dodatne podjele među ključnim saveznicima Kijeva. Zbog toga je Moskva, kako se navodi, privremeno stavila po strani druge geopolitičke ambicije, uključujući i one na Arktiku, kako bi zadržala Washington angažiranim na drugim pitanjima umjesto na Ukrajini.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov komentirao je smanjene "izglede za očuvanje NATO-a kao jedinstvenog zapadnog vojno-političkog bloka", rekavši: "Bilo bi teško zamisliti da se nešto ovakvo dogodi prije".
Kriza oko Grenlanda već je potisnula pitanje Ukrajine s dnevnog reda u Davosu, dok su se europski čelnici bavili smirivanjem situacije. Prokremaljski politički analitičar Sergej Markov na svom je Telegram kanalu napisao: "Grenland je idealno rješenje".
Nada u raspad NATO-a
Prema Markovu, napetosti između Europe i SAD-a mogle bi dovesti do raspada NATO-a. "Tada će EU biti prisiljena zaustaviti svoj rat protiv Rusije", dodao je.
Nakon godina kritiziranja "kolektivnog Zapada", prokremaljski analitičari sugeriraju da Rusija sada može promatrati kako se njeni protivnici međusobno sukobljavaju. "Naše vodeće načelo je: Neka se međusobno rastrgaju", izjavio je analitičar Vladimir Kornilov u jednoj političkoj emisiji.
"Grenland nije očiti dio Danske, zar ne?"
Na tiskovnoj konferenciji, ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov odbacio je tvrdnje da Moskva ima pretenzije prema Grenlandu. Pritom je povukao paralelu, rekavši da je otok važan za sigurnost SAD-a na sličan način kao što je Krim, ukrajinski poluotok koji je Rusija anektirala 2014. godine, važan za Rusiju.
"Grenland nije očiti dio Danske, zar ne?" rekao je Lavrov. "To je kolonijalno osvajanje. Činjenica da su se njegovi stanovnici sada navikli živjeti tamo i osjećaju se ugodno, druga je stvar. Ali problem bivših kolonija postaje sve ozbiljnije pitanje."
Trumpov potez nazivaju "povijesnim"
Moskva je istovremeno izbjegla izravno kritizirati Trumpa, a njegov je potez ocijenila "povijesnim". Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov pozvao se na neimenovane "stručnjake" koji vjeruju da će Trump "stvoriti povijest" aneksijom Grenlanda. "Ostavljajući po strani je li to dobro ili loše, teško je ne složiti se s tim stručnjacima", rekao je Peskov.
Ruski državni mediji također su istaknuli kako bi Sjedinjene Američke Države aneksijom Grenlanda postale druga najveća država na svijetu po površini - odmah nakon Rusije.
"Grenland je idealno rješenje"
Čini se kako se Rusija nada da će napetosti oko Grenlanda narušiti jedinstvo NATO-a i stvoriti dodatne podjele među ključnim saveznicima Kijeva. Zbog toga je Moskva, kako se navodi, privremeno stavila po strani druge geopolitičke ambicije, uključujući i one na Arktiku, kako bi zadržala Washington angažiranim na drugim pitanjima umjesto na Ukrajini.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov komentirao je smanjene "izglede za očuvanje NATO-a kao jedinstvenog zapadnog vojno-političkog bloka", rekavši: "Bilo bi teško zamisliti da se nešto ovakvo dogodi prije".
Kriza oko Grenlanda već je potisnula pitanje Ukrajine s dnevnog reda u Davosu, dok su se europski čelnici bavili smirivanjem situacije. Prokremaljski politički analitičar Sergej Markov na svom je Telegram kanalu napisao: "Grenland je idealno rješenje".
Nada u raspad NATO-a
Prema Markovu, napetosti između Europe i SAD-a mogle bi dovesti do raspada NATO-a. "Tada će EU biti prisiljena zaustaviti svoj rat protiv Rusije", dodao je.
Nakon godina kritiziranja "kolektivnog Zapada", prokremaljski analitičari sugeriraju da Rusija sada može promatrati kako se njeni protivnici međusobno sukobljavaju. "Naše vodeće načelo je: Neka se međusobno rastrgaju", izjavio je analitičar Vladimir Kornilov u jednoj političkoj emisiji.
"Grenland nije očiti dio Danske, zar ne?"
Na tiskovnoj konferenciji, ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov odbacio je tvrdnje da Moskva ima pretenzije prema Grenlandu. Pritom je povukao paralelu, rekavši da je otok važan za sigurnost SAD-a na sličan način kao što je Krim, ukrajinski poluotok koji je Rusija anektirala 2014. godine, važan za Rusiju.
"Grenland nije očiti dio Danske, zar ne?" rekao je Lavrov. "To je kolonijalno osvajanje. Činjenica da su se njegovi stanovnici sada navikli živjeti tamo i osjećaju se ugodno, druga je stvar. Ali problem bivših kolonija postaje sve ozbiljnije pitanje."
Trumpov potez nazivaju "povijesnim"
Moskva je istovremeno izbjegla izravno kritizirati Trumpa, a njegov je potez ocijenila "povijesnim". Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov pozvao se na neimenovane "stručnjake" koji vjeruju da će Trump "stvoriti povijest" aneksijom Grenlanda. "Ostavljajući po strani je li to dobro ili loše, teško je ne složiti se s tim stručnjacima", rekao je Peskov.
Ruski državni mediji također su istaknuli kako bi Sjedinjene Američke Države aneksijom Grenlanda postale druga najveća država na svijetu po površini - odmah nakon Rusije.
