Ropstvo nije zločin u gotovo polovini država, pokazalo je u srijedu objavljeno istraživanje o svjetskim zakonodavstvima, pozvavši zemlje da riješe pravne rupe koje omogućuju kriminalcima da izbjegnu kaznu.
Mnoge države nemaju zakone koji izravno kriminaliziraju i kažnjavaju vlasništvo ili kontrolu nad drugom osobom, pokazala je baza podataka platforme Antislavery in Domestic Legislation, lansirana u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku.
"Ropstvo je svugdje daleko od ilegalnog, a nadamo se da će naše istraživanje nadići taj popularni mit", rekla je Katarina Schwarz, istraživačica iz Rights Laba sveučilišta u engleskom gradu Nottinghamu koje je predvodilo rad na bazi podataka, navodi Hina.
"Mnoge će iznenaditi da ne postoje kazneni zakoni u svim državama kojima bi se optuživalo, osuđivalo i kažnjavalo pojedince jer su podvrgavali ljude najekstremnijim oblicima izrabljivanja", dodala je.
Trenutno je na svijetu 40 milijuna modernih robova, pokazuju procjene Međunarodne organizacije rada i zaklade Walk Free. To uključuje i one koji su primorani na rad ili brak.
Dokidanje modernog ropstva do 2030. bilo je jedno od globalnih ciljeva koji su članice UN-a jednoglasno prihvatile 2015. godine.
No iako su u svijetu ukinuti zakoni koji su nekoć dopuštali ropstvo, istraživači tvrde da velik dio od sveukupno 193 članice UN-a nisu eksplicitno kriminalizirale ropstvo i druge načine izrabljivanja.
Zakoni protiv ropstva ne postoje u 94 države, gotovo polovini UN-a, upozoravaju članovi Rights Laba koji su surađivali i s australskim sveučilištem Monash.
Pokazalo se i kako gotovo dvije trećine država nisu kriminalizirale ni neku od četiri prakse povezane sa ropstvom - kmetstvo, dužničko ropstvo, nasilne brakovi i trgovinu djecom - osim u slučajevima trgovine ljudima.
Znanstvenici su istaknuli kako gotovo sve države imaju zakone protiv trgovine ljudima.
No posljedica pravnih rupa koje postoje su optužnice neizravnim putem, na temelju povezanih zakona, a u nekim slučajevima kriminalci mogu izbjeći kaznu za eksploataciju, upozorava Schwarz.
Izvještajem se želi istaknuti kako se razumijevanje pojma ropstvo proširilo te sad uključuje i druge vrste izrabljivanja, no da zakoni to nisu popratili, rekao je Jakub Sobik, glasnogovornik humanitarne organizacije Anti-Slavery International.
Sobik naglašava kako odgovor nije jednostavno postrožiti zakone.
"Ropstvo po svojoj prirodi želi eksploatirati one koji nisu obuhvaćeni vladavinom prava", rekao je za Thomson Reuters Foundation, piše Hina.
"Potrebne su mjere širokog raspona koje će adresirati veći kontekst i sistemske razloge koji ljude čine ranjivima da ih se prevari te da ih druga osoba zatoči i kontrolira", zaključio je.
Mnoge države nemaju zakone koji izravno kriminaliziraju i kažnjavaju vlasništvo ili kontrolu nad drugom osobom, pokazala je baza podataka platforme Antislavery in Domestic Legislation, lansirana u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku.
"Ropstvo je svugdje daleko od ilegalnog, a nadamo se da će naše istraživanje nadići taj popularni mit", rekla je Katarina Schwarz, istraživačica iz Rights Laba sveučilišta u engleskom gradu Nottinghamu koje je predvodilo rad na bazi podataka, navodi Hina.
"Mnoge će iznenaditi da ne postoje kazneni zakoni u svim državama kojima bi se optuživalo, osuđivalo i kažnjavalo pojedince jer su podvrgavali ljude najekstremnijim oblicima izrabljivanja", dodala je.
Trenutno je na svijetu 40 milijuna modernih robova, pokazuju procjene Međunarodne organizacije rada i zaklade Walk Free. To uključuje i one koji su primorani na rad ili brak.
Dokidanje modernog ropstva do 2030. bilo je jedno od globalnih ciljeva koji su članice UN-a jednoglasno prihvatile 2015. godine.
No iako su u svijetu ukinuti zakoni koji su nekoć dopuštali ropstvo, istraživači tvrde da velik dio od sveukupno 193 članice UN-a nisu eksplicitno kriminalizirale ropstvo i druge načine izrabljivanja.
Zakoni protiv ropstva ne postoje u 94 države, gotovo polovini UN-a, upozoravaju članovi Rights Laba koji su surađivali i s australskim sveučilištem Monash.
Pokazalo se i kako gotovo dvije trećine država nisu kriminalizirale ni neku od četiri prakse povezane sa ropstvom - kmetstvo, dužničko ropstvo, nasilne brakovi i trgovinu djecom - osim u slučajevima trgovine ljudima.
Znanstvenici su istaknuli kako gotovo sve države imaju zakone protiv trgovine ljudima.
No posljedica pravnih rupa koje postoje su optužnice neizravnim putem, na temelju povezanih zakona, a u nekim slučajevima kriminalci mogu izbjeći kaznu za eksploataciju, upozorava Schwarz.
Izvještajem se želi istaknuti kako se razumijevanje pojma ropstvo proširilo te sad uključuje i druge vrste izrabljivanja, no da zakoni to nisu popratili, rekao je Jakub Sobik, glasnogovornik humanitarne organizacije Anti-Slavery International.
Sobik naglašava kako odgovor nije jednostavno postrožiti zakone.
"Ropstvo po svojoj prirodi želi eksploatirati one koji nisu obuhvaćeni vladavinom prava", rekao je za Thomson Reuters Foundation, piše Hina.
"Potrebne su mjere širokog raspona koje će adresirati veći kontekst i sistemske razloge koji ljude čine ranjivima da ih se prevari te da ih druga osoba zatoči i kontrolira", zaključio je.
